Je li u slučaju subotnjeg stradavanja južnokorejske turistkinje Keum Ja Yoo, koja se pokliznula na stazi iznad jezera Gavanovac i pala u 80-metarski stjenoviti ponor isključivo na njoj, ili dijelom i na Nacionalnom parku koji u tom dijelu nije postavio zaštitnu ogradu?
Odgovore na ta pitanja dat će državne inspekcije na čije je adrese lička policija poslala rezultate istrage na mjestu događaja.
Kroz Nacionalni park Plitvička jezera u prošloj je godini prošlo više od 1,7 milijuna gostiju, više nego u svih preostalih sedam nacionalnih parkova zajedno. Isto tako, promet koji ostvare značajno je viši nego što će ga drugi parkovi ikada ostvariti, po sezoni on je težak gotovo pola milijarde kuna.
Općenit odgovor
Koliko se od toga vraća u Park u vidu ulaganja u sigurnost, koliko je staza pokriveno ogradom, zašto neke dionice jesu, a druge nisu ograđene, jesu li u Parku radili procjenu sigurnosnih rizika kojima bi eventualno bile označene neke crne točke, planiraju li neke konkretne mjere zabrana glede obuće i odjeće u kojima gosti ulaze u Park, kao i rade li na nekim programima kako bi se sigurnost podigla na višu razinu, pitanja su koja se u ovom trenutku nameću sama po sebi, pa smo ih postavili ravnatelju Javne ustanove Tomislavu Kovačeviću, ali nismo dobili nijedan konkretan odgovor.
- Ustanova poduzima sve potrebne mjere, u skladu s propisima, kako bi osigurala maksimalnu sigurnost posjetitelja tijekom boravka u posjetiteljskoj zoni. Uzimamo u obzir sve relevantne pokazatelje i promjene, kako u strukturi posjetitelja, tako i specifičnosti prostora u pojedinim godišnjim dobima. Ovisno o zaključcima po navedenom, djelujemo u prostoru na način da omogućimo gostima siguran obilazak te sačuvamo prirodni fenomen koji je i razlog posjećivanja prostora od strane velikog broja posjetitelja.
Jedna od zadaća Ustanove je i edukacija posjetitelja o vrijednosti područja, ali i o sigurnom načinu boravka i kretanja u njemu - kaže ravnatelj Kovačević, napominjući kako je briga za posjetitelja trajna pa nije isključena nijedna mjera u vidu zabrana.
Označene staze
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kaže kako “resorne institucije poduzimaju napore u svojoj nadležnosti te u cilju podizanja razine sigurnosti označavaju i održavaju staze po kojima je dozvoljeno kretanje”.
Pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić jedan je od naših najvećih stručnjaka za pitanje sigurnosti na nepristupačnim terenima i ponašanje u prirodi. Godinama je, kaže, pokušavao ukazati na te probleme.
Odgovornost
- Prva razina odgovornosti je na državi zakonodavcu, druga razina je lokalna zajednica, odnosno koncesionari i turističke ustanove da učine maksimalno sigurnim kretanje i boravak na tom prostoru, a treća na gostu. Posjetitelj mora znati da je odgovoran za svoju sigurnost, a isto tako, pružatelj usluge obavezan je učiniti sve što je u njegovoj moći da se mogućnost nesreće svede na minimum, na kraju krajeva, kad ulazite u ured postoji natpis ‘oprez, klizav pod’ - kaže Prizmić, napominjući kako onaj kome se nesreća dogodi ne može biti aboliran od odgovornosti, ako je bio upozoren.
Ako su poštivana sigurnosna pravila Park ne odgovara
O eventualnoj odgovornosti za štetu upitali smo odvjetnicu Sandru Hančić iz Odvjetničkog društva Grubeša & partneri, koja nam je rekla: “Prema našem Kaznenom zakonu predviđena je kaznena odgovornost za ovakve slučajeve, no ona bi u konkretnom slučaju postojala ako bi izostali znakovi kojima se upozorava na opasnost, odnosno ako bi bili uništeni, oštećeni, uklonjeni ili neuporabljivi ili neuočljivi. Plitvička jezera dužna su postupati prema Pravilniku o unutarnjem redu u Nacionalnom parku koji u čl. 33. i 34. kaže da se smije kretati na područjima i stazama koje su označene i namijenjene razgledavanju i posjećivanju, a izvan toga, samo u pratnji zaposlenika ustanove.
Odvjetnica Hančić još napominje:
“Samo načelno moglo bi se govoriti o kaznenoj odgovornosti ako je došlo do propusta zaposlenika ili odgovornih osoba parka koji bi se mogao podvesti pod pojam krivnje u kaznenopravnom smislu i da je propust u uzročnoj povezanosti s ugrožavanjem sigurnosti posjetitelja. Logično da bi u tom slučaju egzistirala i odštetna odgovornost, odnosno tzv. subjektivna ili kulpozna odgovornost. Zakon o obveznim odnosima poznaje i objektivnu ili kauzalnu odgovornost, kod koje se izdvajaju slučajevi odgovornosti organizatora javnog okupljanja, no i ovdje se NP može osloboditi od odgovornosti ako dokaže da događaj posljedica radnje oštećenice ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći. Ako je tura organizirana po Pravilniku i ako je poštovan protokol, mislim da ne postoji odgovornost”. (D. Miljuš)