RAZGOVOR

INTERVJU S MINISTROM ZBOG KOJEG JE PUKLA VLADA HDZ-a I MOSTA Zdravko Marić za Jutarnji o Agrokoru, izostanku podrške Mosta, prijedlogu za opozivom

Zagreb, 180216. Ministar financija Zdravko Maric, fotografiran u Ministarstvu financija.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Što se tiče izostanka potpore Mostovih ministara, moram reći da mi je imajući u vidu ljudsku, kolegijalnu i profesionalnu dimenziju naših odnosa, iskreno žao zbog toga. Posebice mi je žao što je Most donio odluku da će podržati prijedlog SDP-a

Zdravko Marić odbio je dati ostavku na mjesto ministra financija zbog kritika da je pogodovao Agrokoru raznim zakonskim projektima te da nije Vladu upozorio na vrijeme na prekomjerne probleme u Agrokoru, a premijer Andrej Plenković smijenio je sve Mostove članove Vlade po ministarstvima, dajući šefu državnih financija apsolutnu podršku. Ne uspije li preslagivanje saborske većine, Vlada bi mogla pasti i Hrvatska bi opet mogla na prijevremene izbore, drugi put u manje od godinu dana, a čovjek zbog kojeg se sve to događa tijekom razgovora u njegovom ministarskom uredu u Katančićevoj 5 u Zagrebu ni na trenutak nije pokazao da bi imao namjeru popustiti kritičarima. Intervju smo započeli pitanjem o pokretanju njegova saborskog opoziva koje će proceduralno započeti iduću srijedu.

SDP je pokrenuo postupak izglasavanja nepovjerenja vama kao ministru financija zbog navodnog sukoba interesa u slučaju Agrokor. Mostovi ministri vam nisu dali podršku na Vladi, premijer ih je smijenio, a sve bi moglo dovesti do pada Vlade u Hrvatskom saboru, ne dođe li do “preslagivanja” u Saboru. Kako odgovarate na primjedbe i optužbe na vaš račun?

- Dopustite mi prije svega da zahvalim predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, kolegicama i kolegama, HDZ-ovim ministricama i ministrima u Vladi i Predsjedništvu HDZ-a na političkoj, profesionalnoj i ljudskoj potpori koju su mi iskazali. Odmah ću reći da o ostavci uopće ne razmišljam jer ne postoji nikakav stvarni i opravdani razlog za takav moj postupak. Sve što stoji u Prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja je potpuno promašeno i neutemeljeno, što jasno stoji i u očitovanju Vlade. Činjenica je da sam u Agrokoru radio u razdoblju od 2012. do početka 2016. godine, odnosno do stupanja na dužnost ministra financija u Vladi Tihomira Oreškovića. No moram podsjetiti da sam svoju profesionalnu karijeru, nakon fakulteta, započeo na Ekonomskom institutu, gdje sam proveo više od četiri godine. Nakon toga sam šest godina radio u Ministarstvu financija, najprije kao pomoćnik ministra, a potom kao državni tajnik. Kao što znate, sad sam nešto više od godinu dana ministar financija. Kad se gleda vremenski, u svojoj dosadašnjoj profesionalnoj karijeri zapravo sam najmanje vremena proveo u Agrokoru, ali želim naglasiti da sam na svaki svoj posao, pa i na one iz studentskih dana, iznimno ponosan jer sam im uvijek pristupao s najvećom mogućom razinom profesionalnosti, te časno i pošteno. A što se tiče navodnog sukoba interesa, s obzirom na činjenicu da sam radio u Agrokoru četiri godine, držim da to ne znači automatsku diskvalifikaciju za obnašanje određenih dužnosti u Vladi Republike Hrvatske, pa tako i dužnosti ministra financija. Nakon imenovanja na dužnost ministra financija, mene s Agrokorom ne veže ništa više osim brige za stabilnost gospodarskog sustava Hrvatske. Ja nisam dioničar niti udjeličar u bilo kojem od društava iz koncerna Agrokor, s Agrokorom nemam ugovor koji bi mi omogućio povratak u bilo koji dio koncerna nakon isteka dužnosničkog mandata, a isto tako, iako ne držim da je to presudno, nitko od moje obitelji nije zaposlen u tvrtkama iz sustava Agrokora. Ne znam zašto je tako teško zamisliti da bi netko htio obnašati javnu dužnost isključivo na opću dobrobit, a da nema neke skrivene motive ili interese. Međutim, ja sam siguran da će ova Vlada dokazati i pokazati da joj je, pa i svim njenim članovima, isključivi motiv opći javni interes i dobrobit hrvatskih ljudi i hrvatskog društva u cjelini. A glede izostanka potpore Mostovih ministara, moram reći da mi je imajući u vidu ljudsku, kolegijalnu i profesionalnu dimenziju naših odnosa, iskreno žao zbog toga. Posebice mi je žao što je Most, odnosno njihovi zastupnici i ministri, donio odluku da će podržati prijedlog SDP-a za izglasavanje nepovjerenja meni kao ministru financija, a da mi nisu dali ni priliku da na njihovom Klubu zastupnika odgovorim na sva pitanja i iznesem činjenice i argumente koji osporavaju sve navode iz Prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.

Jedna od kritika jest to što ste kao izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala i komunikaciju s investitorima morali znati za financijska izvješća Agrokora i moguće nepravilnosti u njima, a druga razine kritike se odnosi na to da ste, kao bivši “insajder”, morali Vladu upozoriti ranije na opasnost od vjerojatnog bankrota Agrokora?

- Da, točno ste rekli. Ja sam bio izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala i u mom djelokrugu, odnosno području moje odgovornosti nije bilo sastavljanje financijskih izvješća. Naime, bio sam dio tima zaduženog za međunarodno financiranje, odnose s investitorima te za spajanja i preuzimanja, a ono što sam osobno pokrivao u razgovorima s investitorima bila je makroekonomska situacija u smislu analiza i projekcija za Hrvatsku i regiju te politička situacija u zemlji i regiji. Nisam bio član Uprave, već jedan od 25 izvršnih direktora u Agrokoru, a financijska sam izvješća dobivao kad su ona već bila gotova i javno objavljena. U njihovu ispravnost nisam imao nikakvu osnovu sumnjati jer ni revizorska društva ni investitori, ni kreditne institucije i rejting agencije koji su redovito analizirali i revidirali poslovna i financijska izvješća nisu izražavali sumnje u točnost i vjerodostojnost podataka navedenih u njima. O stanju o Agrokoru u proteklih godinu i nešto dana imao sam saznanja iz javno dostupnih pokazatelja i ocjena rejting agencija. Do siječnja ove godine rejting agencije su ukazivale na određene probleme financiranja, odnosno refinanciranja Agrokorovih obveza. Međutim, nikad ranije, pa čak ni u siječnju ove godine, kada su srušile kreditni rejting Agrokora, rejting agencije nisu dovodile u pitanje likvidnost Agrokora u idućih dvanaest mjeseci.

Kakve su sve mogućnosti odražavanja jače krize u Agrokoru i poduzećima koja su poslovala s Agrokorom na ukupno gospodarstvo? Imate li takve procjene i analize?

- To je ozbiljno pitanje i to su me pitali prošlog tjedna u SAD-u predstavnici međunarodnih financijskih institucija i investitori. Teško je već sada donijeti određeni sud, jer ne raspolažemo dovoljnom količinom informacija. Ipak, vidimo da je Vlada donošenjem Zakona i njegovim efikasnim provođenjem već sada, u prvoj fazi, počela uspješno rješavati problem likvidnosti, a druga faza će biti rješavanje problematike restrukturiranja Agrokora kako bi se trajno otklonila mogućnost negativnih utjecaja na ukupno gospodarstvo.

Međutim, jasno je i da samo postojanje mogućnosti jače krize ostale privatne kompanije upućuje na to da zaustavljaju dio svojih poslovnih aktivnosti, kako bi mogli spremni dočekati neki jači financijski udar u slučaju negativnog raspleta situacije u Agrokoru?

- Da, sigurno je da bi to moglo do određene razine usporiti investicijsku aktivnost u jednom dijelu gospodarstva. Sve to pratimo, ispred nas je turistička sezona koja će vjerojatno opet biti rekordna, a uloga Agrokora i njegovih kompanija je tu jako velika. Pratimo sve i vidjet ćemo kako će se stvari razvijati, uostalom, zbog toga je Vlada predložila, a Hrvatski sabor donio Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Bili smo, među ostalim, svjesni toga da je, iako su u igri milijarde kuna, nekim malim dobavljačima i tvrtkama od životne važnosti nekoliko stotina tisuća kuna ili milijun ili dva milijuna kuna, i zbog toga je Vlada odlučila reagirati donošenjem tog zakona. Ja sam se, kao što znate, izuzeo od odluka vezanih za Agrokor, osim od zadnje odluke vezane za odabir izvanrednog povjerenika. Podsjetio bih i da je prošle godine predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, kada se očitovala o pitanju mog odnosa prema Agrokoru, navela da bih se osobno trebao izuzimati pri donošenju konkretnih odluka koje se tiču Agrokora, kao što su eventualna odluka o oprostu ili odgodi naplate poreznog duga, ali u svom stajalištu predsjednica Povjerenstva nije dovodila u pitanje moje ili ičije sudjelovanje u donošenju strateških odluka Vlade. Napominjem, da sam se, polazeći od tzv. kulture samoizuzimanja, a svjestan već ranije spomenutog negativnog ozračja u našem društvu, kao predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a izuzeo od donošenja odluka o kreditima tvrtkama iz sustava Agrokora.

Sljedeća “optužba” na vaš račun jest to što je u travnju prošle godine prolongirana primjena Zakona o faktoringu, a time je faktoring tvrtkama omogućeno još devet mjeseci prilagodbe tom zakonu. Prigovara vam se da ste na taj način onemogućili kontrolu faktoring tržišta, u kojoj je koncern Agrokor činio 70 posto tog biznisa?

- Zakon o faktoringu donesen je u kolovozu 2014. i već tada je faktoring društvima dano 12 mjeseci da se prilagode tom zakonu. Dakle, pri samom donošenju zakona dano je 12 mjeseci uskladbe. U osmom mjesecu 2015., u predvečerje parlamentarnih izbora, ni jedno faktoring društvo nije se prilagodilo zakonu i tadašnja Milanovićeva, odnosno SDP-ova Vlada donijela je uredbu sa zakonskom snagom kojom prilagodbu produljuje do ožujka 2016. Kao ministar financija u Vladi Tihomira Oreškovića, koja je imenovana krajem siječnja prošle godine, imao sam fokus početkom mandata na sastavljanje državnog proračuna i Programa konvergencije, koji je srednjoročni okvir fiskalne politike ključan za naš izlazak iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka. Stručne službe u Ministarstvu financija su s drugim institucijama napravile analize iz kojih je bilo vidljivo da je od 13 faktoring društava samo njih tri apliciralo za prilagodbu, i stoga je preporuka bila da se produlji rok kako bi se očuvalo njihovo poslovanje, odnosno doslovno kako bi se spasila radna mjesta u tim društvima. Dakle, korištena je ista argumentacija kojom se rukovodila Milanovićeva Vlada donoseći Uredbu sa zakonskom snagom kojom je produljen rok za prilagodbu. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o faktoringu kojim je produljen rok za prilagodbu prošao je redovnu proceduru i izglasan je golemom većinom glasova saborskih zastupnika, uključujući i zastupnike SDP-a, odnosno opozicije. Nitko nije bio protiv tog prijedloga, a svega je sedam zastupnika bilo suzdržano. Daljnjeg prolongiranja rokova za prilagodbu nije bilo. Trenutno je situacija takva da je sedam društava pribavilo odobrenje za obavljanje poslovanja kod Hanfe, a tri su još u postupku pribavljanja odobrenja. Dakle, to je bio isključiv razlog produljivanja prilagodbe zakona.

Nadalje, nekoliko tjedana nakon što ste postali ministar financija u Vladi Tihomira Oreškovića, promijenjen je pravilnik o statističkim izvješćima o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima, na način da je rok stupanja na snagu pravilnika prebačen s ožujka na rujan, a potom i na prosinac. Cilj tog pravilnika jest, među ostalim, da se identificiraju generatori nelikvidnosti. Zbog čega je bio produljen rok za “aktiviranje” tog pravilnika?

- Tim pravilnikom uvedena je obveza izvješćivanja o dospjelima, a nenaplaćenim potraživanjima putem obrasca OPZ-STAT-1. Bilo je predviđeno da će se prvi takav obrazac podnijeti Poreznoj upravi najkasnije do 20. veljače 2016. Izmjenama i dopunama pravilnika rok za podnošenje prvog obrasca bio je prolongiran na 1. rujna 2016. Razlog prolongiranja roka bile su isključivo zamolbe velikog broja poduzetnika i njihovih strukovnih udruženja, jer se radi o kompleksnom obrascu za koji je potrebna zahtjevna informatička prilagodba zbog toga što navedeni Obrazac zahtijeva analitiku svakog pojedinog izdanog računa koji je dospio na naplatu, a nije naplaćen. Također, napominjem da su svi obveznici koji su bili (informatički) spremni mogli predati Obrazac i prije navedenog roka. Niti ovdje daljnje prolongacije nije bilo. Želim istaknuti da je pomaknut rok, ali ne i obuhvat podataka te smo s odmakom od šest mjeseci ponovno dobili cjelokupni obuhvat kako je i bilo predviđeno pravilnikom.

Sljedeća primjedba odnosi se na izmjene Općeg poreznog zakona, koje su stupile na snagu početkom ove godine, jer je odlučeno da se popis poreznih dužnika neće objavljivati četiri puta godišnje, nego samo u listopadu, što je dio javnosti protumačio kao pogodovanje upravo Agrokoru? Uz to, je li Agrokor ostao, i koliko, dužan državi nakon aktiviranja lex Agrokora?

- To je još jedna od apsurdnih insinuacija. Pa jasno da to nije bilo učinjeno radi pogodovanja Agrokoru, nego na traženje Porezne uprave, što je konsenzusom podržala i Stručna radna skupina za poreznu reformu. To je učinjeno isključivo kako bi se smanjili troškovi administriranja, a polazilo se od činjenice da se interes javnosti za pristup stranici Porezne uprave na kojoj su objavljivani ti podaci drastično smanjio. A uostalom, tvrtke iz sustava Agrokora u tom trenutku pa ni kasnije nisu ispunjavale zakonske kriterije, kako glede iznosa poreznog duga, tako i glede kašnjenja u ispunjavanju poreznih obveza, da bi se uopće našle na toj tzv. listi srama. Ne mogu u ovom trenutku kazati je li Agrokor ostao dužan državi prilikom pokretanja postupka izvanredne uprave, ali se može pretpostaviti da dio obveza za prethodni mjesec nije stigao biti plaćen.

Nikola Grmoja, politički tajnik Mosta, jučer je iznio informaciju da Porezna uprava posljednjih deset godina nije bila u poreznom nadzoru u Agrokoru, a onda je i vas optužio da u posljednjih godinu i pol dana niste naredili obavljanje poreznog nadzora tamo. Kako to komentirate?

- Najprije želim naglasiti da je prema zakonu Porezna uprava samostalna i neovisna upravna organizacija u Ministarstvu financija koja svoj posao radi i treba raditi bez ikakvog političkog utjecaja. Isto tako ističem da se Porezna uprava prema tvrtkama iz sustava Agrokora odnosila kao i prema svim drugim poreznim obveznicima te da je i prije, a i tijekom mog mandata prema tvrtkama iz sustava Agrokora poduzimala sve zakonom predviđene mjere za potpunu i pravodobnu naplatu poreza i svih drugih javnih davanja. Ja kao ministar financija nikad nisam davao nikakve naloge ni da se provodi, a niti da se nekoga zaobilazi u provođenju poreznog nadzora. Porezni nadzor kod poreznih obveznika provodi se temeljem analize rizika i stručnih ocjena službi u Poreznoj upravi. Osim toga, u sustavu Porezne uprave postoji Ured za velike porezne obveznike koji kontinuirano prati i nadzire velike porezne obveznike. Prema tome, od samog početka zalažem se i zalagat ću se za zakonito funkcioniranje sustava tako da svaki segment unutar sustava obavlja svoj posao u skladu s propisima i pravilima struke, pa tako i Porezna uprava. Bilo bi pogubno da se uspostavi politički ili bilo koji drugi izvansustavni nadzor nad bilo kojom institucijom unutar sustava državne uprave, a posebice nad institucijama koje imaju u većoj ili manjoj mjeri represivni karakter. Prema tome, mislim da je apsolutno neprihvatljivo svakome u demokratskoj državi da, primjerice, ministar unutarnjih poslova naređuje policiji koga bi trebala istraživati pa tako mislim da ni ministar financija ne treba naređivati Poreznoj upravi koga će ili neće nadzirati.

Jedina od primjedbi koja nema veze s Agrokorom odnosi se na kredit koji ste podigli u HPB-u 2010., u vrijeme kada ste kao državni tajnik u Ministarstvu financija, dakle kao državni dužnosnik, obnašali funkciju predsjednika Nadzornog odbora HPB-a. Temeljem pravilnika o kreditiranju HPB-a, članovi NO-a imaju pravo na povlaštene kamatne stope koje koriste zaposlenici tvrtke, i vi ste tu mogućnost iskoristili. No, je li u redu da ste kao državni dužnosnik iskoristili tu pogodnost, uzimajući u obzir i činjenicu da Zakon o sprečavanju sukoba interesa navodi da državni dužnosnik za članstvo u NO-u ne smije primati naknadu ni dar od kompanije.

- Najprije moram kazati da sam već stupanjem na dužnost ministra financija početkom prošle godine objavio čitavu svoju imovinsku karticu, koja je uključivala i taj kredit, a to sam opet učinio krajem ove godine nakon novog imenovanja. Dakle, ništa nisam krio i zbilja mislim da nisam počinio ništa suprotno zakonu ili pravilniku. Da je bilo nešto sporno u tom kreditu, siguran sam da bi već tada netko problematizirao tu temu, jer sjetimo se kakvih je sve, ne samo kritika, nego uvreda i laži plasirano na moj račun. Uostalom, niti stručne službe, a ni upravljačka tijela banke ne bi odobrila, a niti bih ja prihvatio takav kredit da nije bio u skladu s važećim propisima.

Usred ove situacije sa zahtjevom za opoziv u Hrvatskom saboru, osim podrške kolega u Vladi, stigla vam je i velika profesionalna satisfakcija - Državni zavod za statistiku je objavio, sukladno metodologiji koju koristi Europska komisija i Eurostat, krovna statistička institucija EU, da je deficit državnog proračuna u 2016. iznosio samo 0,8 posto BDP-a, što je najmanje od 2002., od kada se državne financije prate na taj način. Pritom je i smanjen udio javnog duga u BDP-u, ali i javni dug u nominalnom iznosu. Što je bila formula tog uspjeha?

- Razlog za takav rezultat nalazi se u našim jasnim i čvrsto postavljenim ciljevima od početka mandata bivše Vlade, a potom i sadašnje Vlade, a to je orijentacija prema smanjivanju manjka u državnom proračunu i reduciranju javnog duga. Odmah smo rekli kako ćemo nastojati držati rashode iz tzv. općih izvora pod kontrolom te naravno stimulirati one koji se financiraju iz europskih fondova i ne stvaraju deficit, a sav višak prihoda u odnosu na plan iskoristiti za smanjivanje deficita, a ne pumpanje potrošnje. Oformili smo stručnu ekipu na svim razinama i koristili profesionalne i dobre kadrove Ministarstva financija, Porezne uprave i svih drugih institucija, a iskoristili smo i gospodarski rast u 2016. Pritom bih naglasio kako smo se oduprli navikama nekih prethodnih Vlada da u predizborno vrijeme povećamo državnu potrošnju u cilju stjecanja dnevnopolitičkih poena i to se zbilja isplatilo. Sada smo značajno podignuli razinu vjerodostojnosti u očima međunarodne financijske zajednice, ali i Europske komisije i siguran sam da ćemo nastaviti tim putem. Ovakvim rezultatima stvorili smo uvjete za formalni izlazak iz Procedure prekomjernog manjka i prije ljeta, a u isto vrijeme treba napomenuti kako su i kreditne rejting agencije prepoznale ostvarene rezultate te prvi put još od 2007. godine donijele pozitivne stavove o Hrvatskoj.

Ti pozitivni trendovi održavaju se i u projekcijama sa sjednice Vlade ovog četvrtka, jer se predviđa smanjenje deficita opće države u 2016. sa 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda na suficit od 0,5 posto u 2020. Koji će biti glavni mehanizmi smanjenja deficita?

- Prirodno je da nas rezultati koji su znatno bolji od prognoziranih za 2016. obvezuju na dodatni napor u 2017. i godinama koje slijede. Stoga smo se odlučili na nastavak fiskalnog napora u smjeru smanjivanja manjka u državnom budžetu, a on se zasniva opet na istoj formuli – efikasno i racionalno trošenje proračunskih sredstava, dakle držanja rashoda pod kontrolom i korištenju mogućeg viška prihoda za smanjivanje deficita, a ne na povećanje potrošnje i rashoda. Postoje, međutim, brojni izazovi pred nama u tom smjeru, a tu prvenstveno mislim na kontrolu sustava javnog zdravstva i javne uprave. Kod sustava zdravstva moramo pronaći model za daljnju racionalizaciju sustava bez smanjivanja kvalitete i razine usluga za osiguranike, a javna uprava mora isporučivati kvalitetnije i brže usluge na ovoj razini troška, koji se također mora racionalizirati. To su dvije reforme za koje smatram da ih treba provesti u kratkom roku, dok kontinuirano trebamo raditi na reformama našeg obrazovnog i pravosudnog sustava. Obrazovanje mora biti puno više usklađeno s tržištem rada, a pravosuđe mora na jačoj razini pružati jamstvo funkcioniranju pravne države. Naši ključni napori, kao što i detaljno piše u dva netom na Vladi donesena strateška dokumenta, bit će usmjereni na uvažavanje razvojnih potreba Hrvatske, istovremeno vodeći računa o društvenoj odgovornosti. Posebnu ćemo pozornost dati stvaranju i poboljšanju uvjeta poslovanja našeg gospodarstva kroz smanjivanje administrativnih i regulatornih opterećenja te boljem upravljanju sustavima državnih poduzeća i općenito državne imovine, te staviti jak naglasak na iskoristivost fondova EU, jačanje demografske održivosti i geopolitičke sigurnosti. Osobno ću s pozicije ministra financija svima u sustavu davati podršku za provođenje takvih politika, ali svi zajedno moramo voditi računa o tome da moramo smanjivati udjel javnog duga u BDP-u, jer će nas kamate ugušiti, budući da iznose oko tri posto BDP-a. Baš zbog toga sam ponosan što smo u 2016. smanjili troškove kamata sa 11,9 na 11,2 milijarde kuna, dakle za 763 milijuna kuna, a čemu je pridonijelo i ono, u prvom koraku, kritizirano odustajanje od tada skupog izdavanja obveznica na međunarodnom tržištu u svibnju prošle godine.

Kako komentirate kritike koje se odnose na to da ste jako povećali rashode u proračunu za 2017., a da je to bila prilika da se državne financije dodatno stave pod kontrolu?

- Mislim da se kod takvih kritika stalno zanemaruje podatak da su ukupni rashodi rasli prvenstveno zbog rasta rashoda koji su vezani za fondove Europske unije. Ti su (EU) prihodi i rashodi fiskalno neutralni kada je u pitanju deficit, jer ono što dobijemo na prihodovnoj strani, u istom iznosu se pojavljuje i na rashodovnoj strani. Osim toga, mogu nas samo veseliti projekcije o rastu prihoda i rashoda vezanih za fondove EU, jer to znači da koristimo sredstva iz tih fondova, koja su nam neophodno potrebna ne samo da ne bi bili neto kreditori EU, nego i da na ukupnom planu možemo konvergirati prema gospodarstvu EU i ostvariti ekonomski rast i razvoj.

I u mirovinskom sustavu će se morati provoditi dodatne mjere u smjeru racionalizacije troškova?

- Da, ali moram kazati da, koliko god da su te mjere nužne, mirovinski sustav može biti održiv na dulji rok jedino uz stabilan gospodarski rast i s time povezano povećanje broja zaposlenih.

Postojeći odnos broja zaposlenih i umirovljenika je dugoročno neodrživ, ako želimo imati prihvatljivu razinu mirovina, a trenutna sigurno nije, jer je prosječna mirovina ispod 40% prosječne plaće, a u isto je vrijeme izrazito nepovoljan omjer zaposlenika i umirovljenika te zbog toga moramo provoditi sve potrebne mjere kako bismo potaknuli gospodarski rast i zapošljavanje.

Jedna od tih mjera je bila i porezna reforma koju se proveli odmah na početku mandata. Što kažu podaci za prva četiri mjeseca, jesu li porezni prihodi u skladu s planovima?

- Mogu potvrditi kako smo dobro planirali porezne prihode i učinke porezne reforme, tako da su svi porezi manje-više u skladu s našim projekcijama. Nije se, dakle, dogodilo ništa od nekih negativnih efekata koji su najavljivali kritičari. Dapače, iako su se do sada prva tri mjeseca godine uvijek pokazivala kritičnima te su se većinom najavljivali rebalansi odmah na početku godine, a to se i nama predviđalo za ovu godinu, mogu poručiti kako su državne financije stabilne i da je sve u skladu s projekcijama. Prema posljednjim raspoloživim podacima, ukupni porezni prihodi bilježe solidan međugodišnji rast, što je kretanje u skladu s planom. Posebno pratimo ostvarenje prihoda od PDV-a te doprinosa, koji su također u skladu s očekivanjima, a porez na dobit čak je i nešto iznad očekivanja. Takva kretanja posljedica su vidljivog rasta osobne potrošnje koji je potaknut poreznim rasterećenjem plaća, ali i sveukupnog rasterećenja gospodarstva koji smo proveli u djelo.

Ipak, cijene u sektoru ugostiteljstva su se povećale u prvim mjesecima za pet posto. Jeste li to očekivali, temeljem promjena stopa PDV-a za ugostiteljstvo?

- To je također u skladu s našim projekcijama, ali moramo znati da je povećanje cijena zabilježeno i u drugim sektorima, nakon nekoliko godina deflacije, i da je to zabilježeno u cijeloj Europi, ne samo u Hrvatskoj. Osim toga, drugi dijelovi porezne reforme su kompenzirali vraćanje stope PDV-a za ugostiteljstvo na 25 posto, a vidimo kako naš turizam opet ostvaruje rekordne rezultate, tako da se nisu obistinila negativna proročanstva kritičara. Opet napominjem, u “cijenu” turizma ne ulazi samo visina određenog poreza, nego ukupni elementi poslovanja, a mi smo tu ukupnu sliku poboljšali.

Udruga poreznih obveznika Lipa je prikupila u kratkom roku 45 tisuća potpisa protiv poreza na nekretnine i uvođenja građevinske rente? Kako komentirate takvu negativnu reakciju?

- Mislim da tu postoji niz nesporazuma, a neke od njih je, kada je građevinska renta u pitanju, pojasnio i ministar graditeljstva, kolega Kuščević. Budu li potrebna dodatna pojašnjenja kako bi se istaknulo da u slučaju građevinske rente i novog zakona o komunalnom gospodarstvu neće biti povećanja odnosno uvođenja novih poreza, to će se svakako napraviti. Kada je u pitanju porez na nekretnine, koji je bio integralni dio porezne reforme i koji je prošao dva saborska čitanja, nedavno smo dobili još jednu podršku jedinica lokalne uprave, kad smo s Udrugom gradova pričali o terminskom planu uskladbi potrebnih za punu operacionalizaciju poreza na nekretnine s početkom iduće godine. No, još oko 100 manjih općina nije pristupilo usklađivanju svojih podataka s Poreznom upravom. Zbog toga ćemo i na tom planu osigurati pomoć tim općinama, a ja sam pozvao i gradove da budu kolegijalni prema svojim susjednim općinama i ustupe im svoje kapacitete za prilagodbu. Siguran sam da ćemo uz zajedničke napore stvoriti uvjete da porez na nekretnine, kako je i zapisano u usvojenom zakonu, od 1. siječnja iduće godine objedini i zamijeni komunalnu naknadu, direktnu spomeničku rentu i porez na kuće za odmor.

Na taj način će se uvesti reda u nekretninskom sustavu i mislim da bi svi oni koji žele moderniziranje i ažuriranje nekretninskog sustava RH trebali pozdraviti uvođenje tog poreza i eliminaciju postojeća tri nameta. Na kraju, važno je još jednom istaknuti da porez na nekretnine, koji će zamijeniti sadašnju komunalnu naknadu, neće dodatno financijski opteretiti najveći broj hrvatskih građana, odnosno vlasnika ili korisnika nekretnina.

Dakle da pojednostavim, javno davanje koje se sada zove komunalna naknada koju svi plaćamo zamijenit će porez na nekretnine koji će biti nenamjenski, a predstavnička tijela općina i gradova moći će raspolagati takvim svojim prihodom u skladu s potrebama građana na svome području.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo