- Za pet milijuna eura farma je tvoja - tako je nekako glasila ponuda bivšeg ministra poljoprivrede Božidara Pankretića jednom od bogatijih hrvatskih poduzetnika, Enveru Moraliću. Da je dvojac o tome razgovarao, potvrdili su nam izvori s obje strane. No izvor blizak Pankretiću tvrdi da se radilo o ponudi izgovorenoj kao šala, dok nam izvor blizak Moraliću tvrdi da je ponuda bila na stolu. Ponukalo nas je to da istražimo u što je prerasla obiteljska farma bivšeg ministra poljoprivrede u selu Gaj, nedaleko od Vrbovca. Na imanju je uz stare staje stajala nova metalna konstrukcija, vidljivo je da grade još staja. Doznajemo da žele toviti do 2000 bikova, obrađuju i oko 300 hektara zemlje (od čega više od 150 hektara državnog zemljišta), a u posljednjih pet godina isplaćeno im je više od 13,2 milijuna kuna poticaja, te su nedavno dobili potporu iz Programa ruralnog razvoja u visini od 15 milijuna kuna.
Farma braće Pankretić prerasla je u ozbiljan biznis, koji nije ugrozilo, čini se, ni urušavanje Agrokora. Samo 150-ak tisuća kuna potražuje poljoprivredno gospodarstvo braće Božidara i Zdravka Pankretića od posrnulog koncerna. Krajem 2016. godine uspjeli su kompenzirati potraživanja s mineralnim gnojivom ni ne sluteći što slijedi. Stoga danas OPG bivšeg HSS-ova ministra poljoprivrede nije u financijskim problemima, pa braća Pankretić ne strepe kad će, i hoće li Vladin povjerenik Ante Ramljak ishoditi novi kredit za pokrivanje dugova dobavljačima. Braća Pankretić, štoviše, razmišljaju čak i o potencijalnom strateškom partneru, pa i mogućoj prodaji, a za farmu traže, doznajemo, i do pet milijuna eura.
Nemam što reći
- Ponudio je Pankretić farmu po toj cijeni Moraliću, ali više u šali jer to je zaista velik novac, međutim tko zna, sigurno vrijedi oko dva do tri milijuna eura - govori nam izvor blizak bivšem ministru poljoprivrede Pankretiću. Drugi bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković, koji se također poslije politike vratio poljoprivrednoj proizvodnji - i to vina, isto tako nema potraživanja od koncerna Agrokor, jer s njima nikad nije ni poslovao. Čobanković je posljednjih godina također proširio proizvodnju obiteljske vinarije. Na njihovoj službenoj internetskoj stranici uz fotografiju Čobankovićeve obitelji piše:
- Mi smo obitelj Čobanković iz Iloka. Uživamo u vinovoj lozi i njenim plodovima. To je ono što smo naslijedili od naših pradjedova i što brižno čuvamo...
Ministar poljoprivrede iz Vlade Zorana Milanovića Tihomir Jakovina zasad se nije vratio poljoprivredi, a poljoprivrednu apoteku, koju je imao prije politike, prodao je, te se nakon ministarskog mandata povukao iz politike, i sa suprugom se dao u nekretninska ulaganja. Istražili smo što danas rade neki od bivših ministara poljoprivrede. Kako su uspjeli u privatnoj poljoprivrednoj proizvodnji? Jesu li toliko napravili i za hrvatsko selo?
Jesu li slutili pad koncerna Agrokor? I kolika je u svemu tome zapravo njihova odgovornost, odnosno ima li je uopće?
Pokušali smo razgovarati službeno s nekima od njih koji su u biznisu procvjetali otkako su napustili politiku, no nisu željeli službeno govoriti za Jutarnji list.
- Nisam više u politici - rekao je Čobanković te dodao: 'Nemam što reći, godinama više nisam ministar poljoprivrede. Ne bih znao što se dogodilo s Agrokorom, nisam poslovao s njima. Kad sam bio ministar, bile su sasvim druge okolnosti, još nismo bili ni u EU'. To je bilo sve što je Čobanković želio reći.
Vinariju je pokrenuo sa sinovima te danas Poljodjelski obrt Ivan zapošljava više od 30-ak ljudi te ostvaruju godišnji prihod veći od devet milijuna kuna (2015. godine). Nadalje smo istražili kako su privatni poslovi bivših ministara poljoprivrede rasli - odakle im zemljišta, poticaji, kolike prihode ostvaruju te koliko zapravo vrijede. Tihomir Jaić, predsjednik Hrvatske udruge poljoprivrednika, kaže da nisu bivši ministri poljoprivrede isto što i 'obični' poljoprivrednici.
- Imaju oni svoje kontakte, pa i veze - počinje Jaić koji ovih dana vodi pregovore s Agrokorom u ime malih i srednjih dobavljača te kao primjer navodi da im se sa svojim potraživanjem spram koncerna nije obratio niti jedan bivši ministar poljoprivrede.
- Pa ni Pankretić - dodaje Jaić. Na pitanje o njihovoj odgovornosti, Jaić kaže:
- Ni jedan bivši ministar poljoprivrede ne može biti amnestiran od odgovornosti za ovu situaciju s koncernom Agrokor jer su svi izravno ili neizravno njemu pogodovali. Uvijek su se tvrtkama iz koncerna dodjeljivale najveće i najbolje državne parcele, dobivali su poticaje. Država je podržavala rast koncerna, a to su znali i ministri poljoprivrede - govori Jaić.
Proizvodi za izvoz
Božidar Pankretić se nakon odlaska iz politike pridružio bratu na farmi. Jutarnji list je 2008. godine obišao njihovu farmu koja je i u vrijeme mandata Pankretića dobivala poticaje i subvencije od države, a preko ministarstva, pa su ih prozivali za sukob interesa. No braća su tvrdila da nema govora o tome. Pankretićevo ministarstvo dodijelilo je te 2008. godine Pankretićevoj farmi financijsku potporu od 200 tisuća kuna.
- I ranije smo primali poticaje. Farma postoji 30 godina, a Božo nije ni približno toliko ministar. Ne bi kao farmer opstao bez državnih poticaja. Ali kad bi nazvao brata i zamolio ga da intervenira u mom slučaju, moglo bi se dogoditi da ne dobijem ništa, a njemu ode glava. Ne isplati se riskirati - ispričao je tada za Jutarnji list Zdravko Pankretić te objasnio da je njemu najnovija financijska potpora potrebna da bi kroz ulicu proširio vodovod do nove staje. Ispričao nam je tada da se odlučio za proširenje farme pa je sagradio još jednu staju za još 200-tinjak bikova, kojih je dotad imao 200.
Pankretićevi su te 2008. godine na farmi tovili 400 bikova. Danas, devet godina kasnije, grade nove staje kako bi na farmi, doznajemo, mogli toviti i do 2000 bikova, te obrađuju 300 hektara zemlje. Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dobili smo odgovor da OPG Zdravka Pankretića u ARKOD ima upisano 299,04 hektara zemljišta.
- Taj OPG ima tri ugovora o privremenom korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta (potpisana na rok do pet godina): ugovor sklopljen 2013. godine za 7,1019 hektara (godišnja zakupnina 4.866,11 kuna), ugovor sklopljen 2016. godine za 1,1246 hektara (godišnja zakupnina 687,64 kuna), ugovor sklopljen 2017. godine za 1,4847 hektara (godišnja zakupnina 1.021,47 kuna) te ugovor o zakupu sklopljen na dvadeset godina za 145,4519 hektara (godišnja zakupnina za to državno zemljište iznosi 50.017,91 kuna) - navodi se u odgovoru iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Nadalje objašnjavaju da kad je riječ o 'korištenju poticaja, odnosno o izravnim plaćanjima poljoprivrednicima, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prije isplate novčanih sredstava, provodi kontrolne aktivnosti godišnjih zahtjeva poljoprivrednika'.
- Izravna plaćanja (poticaji) su potpora dohotku poljoprivrednicima, a sukladno Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU koja se primjenjuje u svim članicama EU ta su sredstva nenamjenska. Nad podnesenim zahtjevima za izravna plaćanja provodi se administrativna kontrola i kontrola na terenu. Sukladno EU zakonodavstvu, administrativne kontrole provode se na sto posto podnesenih zahtjeva, dok se kontrolom na terenu obuhvaća najmanje pet posto korisnika, metodom slučajnog odabira i temeljem analize rizika. U biljnoj proizvodnji uključuje otkrivanje nedopuštene prijave referentnih parcela zemljišta, a u stočarstvu nedopuštene prijave stoke. Poljoprivredna inspekcija Ministarstva nije zaprimila nikakvu prijavu protiv OPG-a Zdravka Pankretića na temelju koje je bilo potrebno postupati. A slijedom godišnjih zahtjeva te temeljem poljoprivrednog zemljišta koje obrađuje i životinja koje drži na gospodarstvu, u razdoblju od siječnja 2012. godine do svibnja 2017. godine, Agencija za plaćanja OPG-u Zdravko Pankretić isplatila je ukupno 13,209.215,19 kuna - navode u odgovoru iz Ministarstva poljoprivrede.
Pankretići su 2015. godine prema podacima s financijskih servisa prijavili četvero zaposlenih te su ostvarili prihod od osam milijuna kuna, a dobit je iznosila 33.200 kuna. Većinu proizvoda plasiraju u izvoz, najviše u Libanon koji drži 70 posto njihova tržišta dok malo ide na hrvatsko tržište, no poslovali su s PIK Vrbovcem. Pankretići su također njegovali prijateljske odnose s Ivicom Todorićem.
- Još je njihov otac bio dobar s Todorićem, imali su s njim korektne odnose, ali došlo je do nekog udaljavanja u vrijeme kad je Pankretić bio ministar te se dogovarala prodaja PIK Vrbovca Gavriloviću, koji je kasnije odustao od kupovine, te je PIK Vrbovec ubrzo kupio Agrokor - govori nam naš sugovornik.
Farmu danas šire i uz pomoć sredstva iz Programa ruralnog razvoja, i to iz mjere 4, a u sklopu operacije 4.1.1. (restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava) OPG Pankretić Zdravko dobio je 10,8 milijuna kuna za ulaganje u podizanje farme i nabavu poljoprivredne mehanizacije, dok je u sklopu operacije 4.1.2. (zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš) dobio 4,2 milijuna kuna za ulaganje u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za utovar, transport i primjenu gnojiva - mineralnog i organskog gnojiva). Na temelju toga, doznajemo, namjeravaju povećati proizvodne kapacitete. Dokumentaciju su počeli prikupljati još prije nekoliko godina, a Pankretić se našem sugovorniku požalio kako taj proces nije bio nimalo lagan te da bi ga trebalo pojednostavniti kako bi što veći broj poljoprivrednika mogao doći do sredstava iz Programa ruralnog razvoja. Bivšem ministru Čobankoviću također je dobro krenulo, a od 2011. do 2015. godine prihodi su im narasli na devet milijuna kuna.
Zahvala Bogu
Na njihovoj službenoj internetskoj stranici Čobankovići se zahvaljuju Bogu.
- Bog je dao da ovo podneblje smješteno u nizinskom krajoliku srednjeg toka Dunava zadobije sve potrebne prirodne uvjete za rast ponajboljih sorti vinove loze. Sama po sebi, loza ne bi dala ono što daje u rukama vrijednih ljudi.
Vrijedne ruke je Čobanković pokazao i na odsluženju kazne, kad je novinarima Večernjeg lista ispričao kako odrađuje kaznu za malverzacije u aferi Planinska. Bio je osuđen na godinu dana zatvora, što je zamijenjeno sa 730 sati rada za opće dobro.
U listopadu 2014. godine najavio je u dnevniku 24sata da sa sinovima 'bere grožđe i očekuje 900.000 litara vina'. Rekao je tada da 'bez dana kašnjenja plaću osigurava za 25 zaposlenika'.
- Mogao sam raditi gdje sam htio, ali vratio sam se u Ilok. Obrađujemo 96 hektara vlastitih vinograda, a na dan preradimo i 50 tona grožđa - izjavio je Čobanković tada za 24sata.