100 DANA NOVOG ZAKONA

ISTRAŽILI SMO: KOLIKO SU DRASTIČNE KAZNE POMOGLE U POBOLJŠANJU SIGURNOSTI NA CESTAMA? U tri mjeseca zbog prekršaja u prometu u zatvor poslan 161 vozač

Jure Mišković / CROPIX

U tijeku su sudski postupci za još 295 počinitelja. Minimalna potvrđena zatvorska kazna je 30 dana, a najveća, u trajanju 120 dana, donesena je ovih dana na sudu u Puli

Dvanaest poginulih, većinom mladih, u nekoliko nedavnih prometnih nesreća šokiralo je javnost i ponovno otvorilo pitanje sigurnosti u prometu. Krenule su kritike da ni novi Zakon nije riješio probleme, da policija ne obavlja svoj posao, da se vozači ne boje drastičnih kazni...

- Uzrok tih nesreća bila je prevelika brzina u kombinaciji s klizavim kolnikom i neiskustvom vozača - tvrdi Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a.

Prošlo je prvih 100 dana primjene novog, drastično pooštrenog Zakona o sigurnosti cestovnog prometa i iako svi podaci s kraja prošlog mjesesca još nisu procesuirani, u MUP-u tvrde da je stanje sigurnosti cestovnog prometa u prvih deset mjeseci ove godine bolje nego u istom razdoblju lani.

- Ove godine imali smo 1847 nesreća manje te 840 nesreća sa stradalima manje. Situacija je bolja. Prošle godine u prvih deset mjeseci u prometnim nesrećama poginulo je 258 osoba, a ove godine 226, dakle 32 manje. Imamo i 808 manje ozlijeđenih - otkriva Mataija.

Od ukupnog broj počinitelja, 782 su uhićena. Doduše, dio njih je zadržan u pritvoru do 12 sati radi triježnjenja te za njih 697 predložena je kazna zatvora. Ipak, u ova tri mjeseca nadležni sudovi su za 161 počinitelja donijeli odluku o pravomoćnoj zatvorskoj kazni, a u 241 slučaju su odbili takav policijski prijedlog. U tijeku su sudski postupci protiv 295 počinitelja za koje je predložena zatvorska kazna. Minimalna potvrđena zatvorska kazna je 30 dana, a najveća pravomoćna zatvorska kazna u trajanju 120 dana donesena je ovih dana na sudu u Puli.

Za 1819 počinitelja sudovima je predložena novčana kazna. Do sada su novčane kazne sudski potvrđene za 357 osoba. Najveća potvrđena novčana kazna je u iznosu od 30.500 kuna.

Najčešći uzrok

U najvećem broju uzrok nesreća sa smrtno stradalima je prevelika brzina. Od ukupnog broja poginulih, čak ih je 117 poginulo zbog prevelike brzine. Upravo je prevelika brzina i najčešći prometni prekršaj. Policijski službenici godišnje poduzmu oko 250 tisuća mjera zbog prebrze vožnje.

Iako napominje da su tri mjeseca primjene prekratko vrijeme da bi se ovi rezultati pripisali novom zakonu, Mataija smatra da on ima utjecaja, ali i cijelo jednogodišnje razdoblje pripreme zakona. “Vozači su se i prije njegove primjene počeli bolje pridržavati zakona u strahu od kazni”, smatra Mataija.

Strah od kazni

Od početka primjene mediji su puni informacija o drastičnim kaznama koje ispisuju prometni policajci. U tri mjeseca primjene zakona policija je sankcionirala 2392 počinitelja koji su počinili 2516 prometnih prekršaja. Najviše, 898 prekršaja, bilo je zbog pijanstva, odnosno koncentracije alkohola veće od 1,5 promila. Usprkos drastičnim kaznama, policijske uprave svakodnevno izvještavaju o kažnjavanju vozača zbog vožnje u pijanom stanju, bez vozačke dozvole, prevelike brzine i slično. Stječe se dojam da se vozači ipak ne boje drakonskih kazni i novog zakona. Mataija smatra suprotno.

- I meni je nevjerojatno da ljudi i dalje voze pijani ili bez vozačke. Velika većina vozača se boji zakona, ali određeni ne. Imate ljude kojima ni kazna zatvora ništa ne znači. Ti koji su osuđeni na zatvorske kazne su recidivisti. Moj je dojam da od promjene zakona ljudi više koriste pojas, mrvicu manje telefoniraju, a i brzina je manja. No, kultura vožnje je i dalje na niskim granama i to se u kratko vrijeme ne može promijeniti - kaže Mataija.

Uz brzinu i alkohol, glavni uzrok nesreća je korištenje mobitela u vožnji, a uzrok ozljeđivanja i smrtonosnog stradanja nekorištenje pojasa. Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a naglašava da su policiji u sprječavanju prebrze vožnje, korištenja mobitela, nevezivanja i prolaska kroz crveno svjetlo uvelike pomogle prometne kamere postavljene na prometnicama.

- One nisu postavljene radi punjenja proračuna nego da utječu na vozače da se voze u skladu s ograničenjem. I to nam je uspjelo. Vozači znaju gdje su kamere i tu voze po pravilima - kaže Mataija.

Uz vozače automobila, prometni policajci fokusirali su se i na pješake koji također uvelike rade prometne prekršaje. U prvih 10 mjeseci ove godine registrirana su 5443 prekršaja pješaka, što je 216 više nego cijelu prošlu godinu. Tijekom ove godine u prometu je smrtno stradalo 45 pješaka, što je 10 manje nego u deset mjeseci 2018. Od ukupno 45 poginulih, za osam ih je sudski utvrđeno da su stradali svojom krivnjom.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo