Danas 55 tisuća ljudi više radi u odnosu na prošlu godinu. Idemo naprijed, krećemo se, borimo se. Vjerujem da se vidimo za godinu dana i da će još 50.000 ljudi naći posao kao i u ovoj godini. To je za mene na današnji dan, Praznik rada, glavni zadatak. Da još 50.000 ljudi dobije posao i prima plaću - rekao je jučer premijer Zoran Milanović slaveći Praznik rada s građanima u Varaždinu. Nadovezao se na svoju konstataciju sa sjednice Vlade dan ranije kad je izvijestio javnost da je broj nezaposlenih pao ispod 300.000, dok se lani u isto vrijeme kretao oko 355.000.
Relevantna anketa
- Na listi nezaposlenih je 55 tisuća ljudi manje i to je brojka koja je kamen čvrst. Ti ljudi nisu nestali. Broj nezaposlenih je manji od 300 tisuća, a to bi se obično događalo tek u srpnju što znači da će do srpnja broj nezaposlenih biti još manji. Taj broj, naravno, pada sa sezonom, ali nikad nije počeo padati ovako rano - rekao je premijer.
Međutim, osnovni pokazatelji daju sasvim drukčiju sliku od one koju prezentira premijer: 31. ožujka ove godine radila je tek 4721 osoba više nego u ožujku lanjske godine, a većina nezaposlenih osoba, prema svemu sudeći, i dalje su nezaposlene, samo više nisu prijavljene na burzi. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je lanjski ožujak završen s registriranih 376.866 osoba, a ovaj ožujak sa 319.211 osoba (podaci za travanj, u kojem je broj registriranih pao ispod 300.000, još nisu obrađeni). Istovremeno, broj zaposlenih - točnije, onih koji plaćaju osiguranje i čije kretanje prati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - 31. ožujka 2014. godine iznosio je 1,394.788, a zadnjeg dana ožujka ove godine - 1,399.509.
- Anketa o radnoj snazi pokazuje pak da je anketna nezaposlenost, koju jedinu u obzir uzima Eurostat i koja je jedina usporediva s podacima u drugim zemljama EU, najveća otkad je počela kriza i da je u posljednjem kvartalu 2014. godine u Hrvatskoj bilo nezaposleno 347.000 ljudi. U posljednja dva kvartala 2014. prvi se put dogodilo da je anketna nezaposlenost - koja je iznimno rigidno definirana i koja, među ostalim, eliminira kao nezaposlene sve zaposlene na crno - veća od administrativne, odnosno registrirane pri HZZ-u. U kombinaciji sa stagnirajućom stopom zaposlenosti - koja bi morala rasti ako je broj nezaposlenih bitno smanjen - podaci ukazuju da je HZZ uveo nova pravila i postrožio kriterije te da je jedan dio ljudi izbrisan iz evidencije iako nije našao posao - kaže dr. Iva Tomić, stručnjakinja za tržište rada s Ekonomskog instituta.
Rad na godinu dana
Analiza mjesečnih podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuje da je sa Zavoda u posljednjih godinu dana zaposleno tek 11.308 osoba (5,2 posto) više nego godinu dana ranije, s tim da smo među zaposlene ubrojili i sve angažirane mjerama aktivne politike zapošljavanja, poput mladih koji su zaposleni na godinu dana bez zasnivanja radnog odnosa. Svaki je napredak dobrodošao, ali to je tek petina od 55.000, koliko je ljudi “nestalo” s burze.
Isti podaci HZZ-a nedvosmisleno pokazuju da je od lanjskog travnja do kraja ožujka ove godine - zbog nepridržavanja zakonskih uvjeta ili bilo kojeg drugog razloga koji nije zapošljavanje - s burze izbrisano 28.543 ljudi više nego u periodu od 1. travnja 2013. do 31. ožujka 2014. Uz to, sve se manje ljudi prijavljuje na burzu.
- Anketni podaci pokazuju da je oko 20.000 ljudi prijavljenih na burzi zapravo zaposleno prema definiciji Ankete, ali da je čak 55.000 ljudi doista nezaposleno, ali se ne prijavljuju na burzu. To je jako velika brojka, koja može ukazivati na činjenicu da su ljudi obeshrabreni, da gube vjeru u institucije i ne vide nikakve koristi od toga da se prijave na burzu - kaže dr. Tomić.
Iako nema znanstvenih dokaza jer su podaci o migracijama u Hrvatskoj nepouzdani i baziraju se isključivo na podacima MUP-a o osobama koje su odjavile prebivalište, jedno od objašnjenja za padajući broj registriranih nezaposlenih i stagnirajuću ili padajuću zaposlenost sigurno leži i u povećanom iseljavanju iz države.
Registrirani na burzi
- Sve češće svjedočimo odlasku naših prijatelja i poznanika, pri čemu emgiracija, čini mi se, bitno mijenja svoja obilježja u odnosu na ranije emigracije: ne radi se o slabije obrazovanom i mahom muškom stanovništvu, već o mlađim, obrazovanim ljudima koji odlaze s cijelim obiteljima - kaže dr. Tomić.
Sve dok zaposlenost ne počne ozbiljno raste, kaže dr. Tomić, ne možemo ni u kojem slučaju govoriti o oporavku tržišta rada. A stopa zaposlenosti u Hrvatskoj, koja u radno sposobnoj populaciji, staroj do 15 do 64 godine, iznosi 54 posto, jedna je od dvije najniže u Europskoj uniji.
- Dakle, prema dostupnim podacima, broj nezaposlenih ne pada, već pada broj onih koji ne rade, ali nisu registrirani na burzi. Uz to, sve je manje aktivnih osoba, onih koji rade ili traže posao. Smanjuje nam se ukupna radna snaga. Međutim, valja naglasiti da je i broj od 298.000 registriranih nezaposlenih osoba za državu ove veličine daleko prevelik - kaže dr. Tomić.