Hrvatski građani zabrinuti su za zdravlje, strahuju od manjih plaća, ali ne i otkaza - pokazao je drugi dio istraživanja koje je za Dnevnik Nove TV provela agencija Ipsos. Istraživanje je provedeno od 25. do 26. ožujka na telefonskom uzorku od 600 ispitanika.
Na pitanje kolika je prijetnja virusa za osobno zdravlje pojedinca, samo njih 28 posto misli da je mala, 37 posto, pak, smatra kako je prijetnja osrednja, a njih 35 posto da je velika. Prema istraživanju za vlastito zdravlje više su zabrinuti stariji, niže obrazovani i s manjim prihodima kućanstva.
Da je koronavirus velika prijetnja i ukućanima smatra 37 posto građana, a isti broj ispitanika smatra de je ta prijetnja osrednja, dok njih 26 posto smatra da je mala. Za zdravlje ukućana, prema istraživanju, više su zabrinuti stariji, niže obrazovani i oni koji u kućanstvu imaju osobe starije od 65 godina.
Kad je riječ o utjecaju koronavirusa na financije, većina građana, njih 77 posto, smatra da će pandemija negativno utjecati na osobne financije svakog građanina i njihovih obitelji. Tek 22 posto smatra da neće utjecati, a ima i 1 posto onih koji u ovome vide priliku i misle da će i zaraditi.
Na pitanje o strahu od otkaza, 4 posto ispitanika reklo je da je već dobilo otkaz. Da će ga dobiti vrlo vjerojatno smatra 19 posto građana, a njih 42 posto misli kako je to malo vjerojatno, dok 35 posto građana ne vjeruje da bi moglo dobiti otkaz.
Istraživanje pokazuje kako se zaposleni u privatnom sektoru puno više boje otkaza od onih koji plaću primaju iz proračuna. Na pitanje o vjerojatnosti smanjenja plaća, 60 posto reklo je da je to ”vrlo vjerojatno”, dok njih 25 posto misli da je to malo vjerojatno, a 15 posto vjeruje da se tako nešto neće dogoditi.
Prema istraživanju, nema razlika kada se pita zaposlene o manjim plaćama, bilo da rade kod privatnika ili za državu, pa očito i zaposleni u javnom sektoru očekuju manje plaće, ali ne i otkaze.
Na pitanje koliko im je korona kriza promijenila život, 96 posto građana reklo je da je smanjilo druženja s prijateljima i rodbinom. Prema istraživanju, 96 posto više se ne rukuje, a 88 posto građana smanjilo je odlaske u trgovine po namirnice. Odlaske iz grada, druženja u prirodi i na otvorenom smanjilo je 85 posto građana, a njih 71 posto smanjilo je izlaske na ulicu ili dvorište.
Korištenje javnog prijevoza smanjilo je 60 posto građana, a njih 53 posto, ne odlazi više na svoje radno mjesto. Istraživanje pokazuje da 85 posto građana više pere ruke, a njih 67 posto češće dezinficira mobitele. Kad je riječ o tome koliko je korona kriza utjecala na cijene, samo 3 posto ispitanika misli da su se one smanjile. Većina, njih 57 posto, smatra da su ostale jednake, a 40 posto kako su porasle.