ZAGREB - Kad je u četvrtak popodne prvi put prokomentirala govor predsjednika Ive Josipovića u parlamentu BiH, premijerka Jadranka Kosor pod miškom je držala saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu koju je Sabor izglasao 13. listopada 2000. Ustvrdila je da je u tome dokumentu povijesna istina, a prema toj istini Hrvatska nikada nije vodila agresorski rat. Najavila je da će predsjednika Josipovića , čim se vrati u Hrvatsku, pozvati na razgovor.
Pokušaj relativizacije
Tako je zbog govora koji su vlade u europskim prijestolnicama i u Washingtonu ocijenile važnim, a neke i povijesnim iskorakom, Ivo Josipović od vlastite Vlade dobio tretman zločestog đaka kojeg “stroga učiteljica”- premijerka poziva na razgovor. Iako je, pod dojmom prvih reakcija iz domovine, predsjednik Josipović već za posjeta BiH, u Mostaru, izjavio da su ga pogrešno prenijeli jer se u Sarajevu nije ispričao, nego “izrazio žaljenje”, stranku na vlasti taj pokušaj relativizacije nije odobrovoljio.
Pokazalo je to priopćenje Predsjedništva HDZ-a odaslano dan kasnije. U njemu vrh te stranke “najoštrije odbacuje dio govora predsjednika Josipovića u kojem se tvrdi da je Republika Hrvatska svojom politikom u devedesetima pridonijela politici koja je požnjela rat, smrt i sakaćenje stotina, tisuća, milijuna raseljenih, uništena gospodarstva, uništene obitelji”.
Pozivanje na Deklaraciju
Predsjedništvo HDZ-a tako je “najoštrije odbacilo” upravo onaj dio Josipovićeve sarajevske političke poruke koji je u svjetskoj javnosti najzvučnije odjeknuo. U priopćenju se HDZ poziva na isti onaj dokument koji je Jadranka Kosor dan prije držala pod rukom: Deklaraciju o Domovinskom ratu iz listopada 2000. u kojoj stoji da je Hrvatska vodila “pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome”.
Tragom te Deklaracije, Predsjedništvo HDZ-a u svom priopćenju “najoštrije odbacuje svaki pokušaj relativizacije krivnje Miloševićeva režima, prešućivanje njegove genocidne politike te izjednačavanje žrtve i agresora pod izlikom da su zločini počinjeni na svim stranama”.
Krupne razlike
HDZ je tako politici novog doba koju je Josipović nastojao promovirati za prvoga posjeta BiH suprotstavio saborsku Deklaraciju iz prvih mjeseci Račanove koalicijske vlasti. Riječ je, naime, o saborskom dokumentu donesenom u atmosferi prvih uhićenja za ratne zločine u Gospiću, samo 43 dana nakon ubojstva Milana Levara, u uzavreloj političkoj klimi.
Prva dva Josipovićeva mjeseca na predsjedničkoj dužnosti pokazuju da je vrednovanje hrvatske politike iz devedesetih prema BiH tek jedna od krupnih političkih razlika između dvoje glavnih protagonista hrvatske politike, predsjednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor.
Tadić: Bit ćemo pod istim europskim nebom
Mađarska će biti velika podrška nastojanjima Hrvatske i Srbije za ulazak u EU, zaključak je sastanka predsjednika Hrvatske, Mađarske i Srbije Ive Josipovića, Laszla Solyoma i Borisa Tadića u Pečuhu. - Bit ćemo pod istim europskim nebom s relativiziranim granicama, ali poštujući svoj integritet - rekao je Tadić.