INTERVJU

IVO JOSIPOVIĆ ZA JUTARNJI 'Županicu Merzel sam poznavao u drugom svjetlu. Nakon svega ovog, iznenađen sam'

Boris Kovačev/CROPIX

Stranke nisu imune na korupciju, no mogu se razlikovati po tome kako na nju reagiraju

Prvi čovjek u državi ovih je dana inicirao početak procesa ustavnih promjena. Upravo se vratio iz Bosne i Hercegovine, gdje je proveo dva dana u pokušaju pronalaženja političkog rješenja u susjednoj državi. S predsjednikom razgovaramo o ustavnim promjenama, uhićenju sisačke županice Marine Lovrić-Merzel , prijevremenim izborima, korupciji, Ini, nedavnom istupu Zsolta Hernadija...

Započeli ste proces promjene Ustava, ali dojam je da ni Vlada, a ni HDZ nisu time oduševljeni.

- Razumijem oprez velikih političkih stranaka kada je riječ o ambiciji predsjednika kao izvanstranačkog političkog faktora da krene u osjetljiv posao promjene Ustava. Nekome može izgledati da se otvaranjem tog postupka izvan stranačke kontrole može dogoditi da stranke izgube inicijativu, da se iznjedri neko rješenje koje im ne odgovara, bez obzira što, u konačnici, svaka od dvije velike stranke vjerojatno može sa svojim partnerskim strankama spriječiti donošenje novog Ustava. Moram reći, u obje je stranke bilo istaknutih pojedinaca koji su željeli surađivati u radnoj grupi, no na kraju su u strankama ipak odlučili ostati rezervirani. S druge strane, mnoge su druge stranke željele surađivati i s njima imam dogovor da se uključe u raspravu. Inicijativu sam pokrenuo zato što mi se čini očitim da je Ustav danas u nekim stvarima pomalo zastario. Osobno, ne zabrinjava me rezerviranost velikih stranaka. Slično sam već iskusio kada sam predlagao unošenje u Ustav odredbi o nezastarijevanju ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala. Na kraju, bez obzira na prethodno protivljenje, svi su to prihvatili, jer su razumno zaključili da je to dobro i prihvatljivo za cijelo društvo. Nadam se da će suradnje ipak biti i da će Sabor prihvatiti novi Ustav.

Jeste li se o promjeni Ustava konzultirali s premijerom Milanovićem?

- Da, razgovarali smo o tome. On, ako ga smijem interpretirati, smatra da je riječ o inicijativi predsjednika i da nije potrebno da na formalan način u njemu sudjeluju stranke.

S druge strane, Tomislav Karamarko vas je u više navrata kritizirao jer niste sazvali sjednicu Vlade o gospodarskoj situaciji.

- Gospodin Karamarko, kao vođa oporbe, jednim udarcem želi ostvariti dva cilja: kritizirati Vladu, a kritizirati i mene pred predsjedničke izbore. To je legitimno i nemam mu što zamjeriti.

U čemu je onda problem?

- Kao prvo, po Ustavu predsjednik ne može sazvati sjednicu Vlade, nego samo njezinu predsjedniku predložiti održavanje tematske sjednice. Drugo, i takva je ustavna odredba mrtvorođenče i jedno od onih rješenja u Ustavu koja nisu funkcionalna i koje treba izmijeniti. Naime, svima je jasno da predsjednik Vlade, ma tko to bio, neće prihvatiti da mu drugi saziva sjednicu. Uostalom, do sada je bio samo jedan takav prijedlog, onaj predsjednika Mesića Vladi HDZ-a, koji je bio odbijen. A odbijanje, naravno, odmah generira priču o velikom sukobu predsjednika i Vlade. To nam danas, kada je suradnja svih segmenata vlasti nužna, zaista nije potrebno.

Zamjerate li Vladi loše ekonomske rezultate?

- Vlada je uvijek i u svakoj državi odgovorna za gospodarske rezultate. Razumije se da možemo analizirati koji su korijeni krize i koliko su problemima pridonijele prijašnje Vlade, ali sada je to nepotrebno i kontraproduktivno. Sada se politika, naravno, ponajprije vladajuća, a i oporbena, treba koncentrirati na rješenja koja mogu donijeti poboljšanje. A od ove Vlade se očekuju rezultati. Iako trendovi nisu ohrabrujući, evo, ima i nekih pozitivnih pomaka, poput rasta izvoza za 20-ak posto i porasta pokrivenosti uvoza izvozom. Volio bih da takvi podaci koji pobuđuju optimizam prerastu u trend, a ne da budu statistički eksces.

No, posljednje analize pokazuju kako je Hrvatska jedina u regiji u kojoj ni 2014. neće doći do opravka.

- Nadam se da je takva predviđanja moguće opovrgnuti rezultatima. Naravno, ona su ozbiljno upozorenje. Rješenje su reforme, rast proizvodnje, izvoza i zaposlenosti. To će vam svatko reći, no pitanje je kako to napraviti. Bilo mi je puno lakše dati preporuke za olakšanje dužničke krize građana. Na žalost, još nisam čuo uvjerljivo i cjelovito rješenje za izlazak iz gospodarske krize. Izaći ću, vjerojatno, s nekim prijedlozima, koji će biti parcijalne prirode jer za prijedlog cjelovite reforme predsjednik nema ni nadležnosti, ni kapaciteta. Moji će prijedlozi zato, ako mi se učini da mogu pomoći, vjerojatno biti fokusirani na neka praktična pravna rješenja koja mogu olakšati dolazak investicija, potaknuti samozapošljavanje, olakšati teret gospodarstvu i pomoći u zapošljavanju.

Kako objašnjavate podatak da tri četvrtine građana smatra da Vlada loše radi, a samo jedna trećina traži prijevremene izbore?

- Vjerojatno većina misli da su najvažniji gospodarski problemi takvi da ih brzo ne može riješiti niti jedna politička opcija. Moguće je i da ne smatraju da je za sadašnju krizu odgovorna samo ova Vlada.

Mislite li da bi prijevremeni izbori donijeli pozitivne promjene?

- O tome se zaista može samo nagađati. Izbori znaju donijeti i lošije stanje od onoga koje postoji. Ali, kao predsjednik, moram se suzdržati od predviđanja i uputiti vas da odgovore potražite kod političkih analitičara.

Kako objašnjavate rast OrAH-a, Nacionalnog saveza i koalicije oko HDSSB-a? Može li pojava novih stranakadonijeti novu kvalitetu?

- Očito su kriza i nezadovoljstvo motivacija osnivanja novih stranaka i koalicija.

Je li vas iznenadilo uhićenje Marine Lovrić-Merzel? Izgleda da niti vaša bivša stranka nije imuna na korupciju?

- Da, iznenadilo me, poznavao sam je u sasvim drugom svjetlu od onoga koje na nju danas bacaju optužbe kojima je izložena. Naravno, konačnu ocjenu moći ćemo dati tek nakon što završi kazneni postupak. U svim slučajevima sumnje na korupciju i drugi kriminal zato preferiram najodlučniji rad tijela kaznenog postupka, ali i suzdržanije komentare od nekih kakve susrećemo. A kada je o korupciji riječ, ona ne nosi stranački dres. Nitko, pa ni stranke nisu imune na korupciju, no mogu se razlikovati po tome kako na nju reagiraju.

Kako ste doživjeli intervju Zsolta Hernadija, koji tvrdi da nije dao mito Ivi Sanaderu?

- I u tom slučaju želim do pravomoćnosti presude zadržati distancu i ne prejudicirati krivnju. Jedino, reagirao sam na tvrdnju gospodina Hernadija da ne zna za postupak u Hrvatskoj i da mu nikada nikakav poziv nije dostavljen. Mislim da je riječ o cinizmu, pa i sam zna da je za njim izdana tjeralica jer se nije odazivao na pozive hrvatskog pravosuđa, da mu oni smišljeno nisu uručivani. Ne ulazeći u krivnju gospodina Hernadija, vrlo lako mu se može omogućiti da svoju verziju događaja priopći našem pravosuđu. Tada, vjerujem, ne bi bilo potrebe za tjeralicom.

Podržavate li Vladu u tužbi protiv MOL-a?

- Ona je bila nužna iz proceduralnih razloga. U cijelosti podržavam Vladu u namjeri da dogovorom s MOL-om dovede do toga da Ina funkcionira prema hrvatskim zakonima i da se dalje razvija.

Rekli ste da je Hernadijev razgovor očit pokušaj pritiska. Na koga ?

- Ponajprije na hrvatsku javnost, moguće i na sudove. Pronašao je način da svoju verziju događaja prenese i pravosuđu mimo procesnih formi koje su za to predviđene, što može biti oblik pritiska. Ali, mislim da se na naše pravosuđe i DORH ne može na taj način efikasno utjecati.

Jović nije za ulazak u EU bez kriterija

Treba li sniziti kriterije za ulazak zemalja regije u EU, kako predlaže vaš savjetnik Dejan Jović?

- I njegov sam stav razumio u prvom redu kao olakšanje procedure, ne primitak bez kriterija. Jasno je, sve su nove članice ispunjavale zadane kriterije, morat će i zemlje regije. Ali, možda im se, uvažavajući njihove specifičnosti, može olakšati u proceduri, predvidjeti kakav motivacijski mehanizam.

Siguran sam, malotko bi pristao da u EU uđu države koje nisu pokazale da su u stanju provesti reforme i kvalificirati se za članstvo.

Izdvajamo