ŠEF STRANKE UMIROVLJENIKA POD POVEĆALOM ISTRAŽITELJA

Izborni skandal Ljube Jurčića: Prvi na listi lažni je invalid od '93.

 Bruno Konjević/CROPIX

Iako se predstavlja kao zaštitnik umirovljeničkih prava i borac za mirovine iz rada, Lazar Grujić, prvi na listi Ljube Jurčića u 7. izbornoj jedinici, predsjednik Stranke umirovljenika i koordinator bloka Umirovljenici zajedno, od svoje 46. godine prima invalidsku mirovinu koju je 24. rujna 1993. potpisao dr. Drago Rubala.

Mirovinu veću od 6190 kuna, pokazuje dokumentacija čije preslike posjeduje Jutarnji list, Rubala je Grujiću potpisao zbog depresije, problema s cirkulacijom, kralježnicom i kukovima, zbog čega je invalidnost u trenutku umirovljenja iznosila maksimalnih 100 posto! S osnove tjelesnog oštećenja Grujiću je utvrđeno 70 posto.

Nije ni za NKV rad

To će, uz ostale koje je potpisao pritvoreni stručnjak za invalidnine i tjelesna oštećenja Drago Rubala, biti predmet protiv liječnika kojega se sumnjiči za prodavanje invalidskih mirovina. U tom slučaju, Lazar Grujić mogao bi odgovarati ako se utvrdi da je invalidsku mirovinu - kupio.

Lazar Grujić je diplomirani ekonomist koji je cijeli život radio u struci, a u mirovinu je otišao s radnog mjesta generalnog direktora Jugorapida. No, u rješenju o tjelesnom oštećenju, odnosno o invaliditetu, stoji da zbog spomenutih bolesti nije sposoban za rad na - poljoprivrednom gospodarstvu! Liječničko povjerenstvo kaže da Grujić nije u stanju obavljati bilo kakve jednostavne poslove nekvalificiranog radnika!

Uvezao automobil

Sam Grujić jučer nam je priznao da nikada nije radio na poljoprivrednom gospodarstvu i da kao poljoprivrednik ili nekvalificirani radnik nije ostvario ni jedan dan radnog staža. Zašto se onda rad u poljoprivredi spominje u njegovu rješenju o umirovljenju, ni Grujić nije znao objasniti. Usto, zanimljiv je detalj da se u dokumentaciji nigdje ne spominje koje je poslove obavljao prije umirovljenja. Ne stoji čak ni da je počeo raditi već sa 18 godina, nakon što je završio bravarski zanat, te da je ekonomski fakultet završio uz rad.

Nakon nešto manje od dvije godine Grujić je odlučio uvesti automobil, pa je 15. ožujka 1995. podnio zahtjev za utvrđivanje postotka tjelesnog oštećenja, nakon čega mu je tjelesno oštećenje sa 70 povećano na 80 posto.

Rapidno pogoršanje

Takvo rapidno pogoršanje bolesti, kažu naši sugovornici iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, danas, 16 godina poslije, moralo bi rezultirati u najmanju ruku nepokretnošću.

- Netko tko je 1993. godine imao potpuni gubitak funkcije kralježnice na više mjesta uz trajni deformitet prsne kralježnice, a dvije godine poslije mu se stanje dodatno pogoršalo, danas bi trebao biti u izuzetno lošem stanju. Naravno, ako otklonimo mogućnost da su njegovi liječnici našli neki čudesan lijek koji ne žele dijeliti s kolegama. Danas bi se, u slučaju tog umirovljenika, moglo očekivati da se ne može samostalno kretati, a gospodin Grujić je, naprotiv, dobro pokretan. Ništa drugo nije vjerojatno jer je u prve dvije godine umirovljenja, unatoč mirovanju i niskim godinama života, nastupilo znatno pogoršanje, odnosno tako su barem pokazivali nalazi - kaže naš sugovornik, stručnjak iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2020 09:10