Veliki lobistički rat vodi se u europskim institucijama oko konačnog teksta Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU.
Cilj je reguliranje autorskih prava kada je riječ o dijeljenju novinskih tekstova, fotografija i drugih medijskih, audiovizualnih i glazbenih sadržaja u komercijalne svrhe te uvođenje posebnog prava novinskih izdavača.
Kontrola
To bi im omogućilo kontrolu nad korištenjem svog sadržaja na internetu te bi imali pravo na naknadu, odnosno na dio ogromne zarade koju ostvaruju prvenstveno internetski divovi poput Googlea i Facebooka, koji na svojim platformama tuđi medijski sadržaj nude uz oglase pri čemu odlično zarađuju.
U konačnom tekstu Direktive, o čemu će zastupnici u Europskom parlamentu glasati najvjerojatnije u ožujku, novinski izdavači žele da se zaštite i takozvani “nebitni” dijelovi njihovih tekstova, a što u aktualnom prijedlogu teksta Direktive još uvijek nije obuhvaćeno zaštitom. Oko (ne)uvrštavanja “nebitnih dijelova” u zonu zaštite vodi se veliki lobistički rat između internetskih divova i europske medijske i kreatine industrije.
Suštinu spora i teških pregovora unutar samih institucija EU oko “nebitnih dijelova”, dakle dijelova novinskih publikacija kojima bi se i dalje neometano i mimo okvira zaštite slobodno koristile globalne internetske platforme poput Google Newsa ili Facebooka, u razgovoru za Jutarnji list objasnila je Romana Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta.
- Trenutno se, vezano uz članak 11. Direktive o autorskom pravu, u trijalogu (pregovorima između Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća EU - predstavnika država članica Unije) vode teški pregovori oko toga kako propisati i posljedično primijeniti pravo novinskih izdavača.
Nebitni djelovi
Naime, postoji inicijativa koju osobito podržavaju internetske platforme, a koja je na stol došla kao tekst Vijeća, prema kojoj bi se propisao izuzetak prava u odnosu na takozvane nebitne dijelove publikacije, pri čemu bi se ti nebitni dijelovi određivali prema kvantitativnom kriteriju (primjerice broju riječi) i prema kvalitativnom kriteriju (pitanju originalnosti, kreativnosti tog sadržaja). Mislim da takvi izuzeci, koji nisu dostatno dobro i precizno određeni, mogu samo doprinijeti pogrešnim tumačenjima i izvrgavanju prava novinskih izdavača u poslovnoj i pravnoj praksi.
Stoga bi ih svakako trebalo izbjeći. Vjerujem da će se i u trijalogu to prepoznati - tvrdi Matanovac Vučković i potom razbija mitove o “kraju interneta kakvog poznajemo” i “uvođenju cenzure”: - Direktiva ni na koji način ne priječi privatna i nekomercijalna korištenja, linkanja na društvenim mrežama, stvaranja memova, citiranja, parodiranja i sličnih aktivnosti koje vole raditi pojedinci, individualci. Ne odnosi se ni na blogove.
HUP-ova Udruga novinskih izdavača, kao i Udruženja europskih izdavača, želi što širu zonu zaštite u konačnom tekstu Direktive.
- Zalažemo se za uvođenje susjednog prava izdavača jer smatraju da se samo takvim rješenjem novinskim izdavačima priznaju značajna ulaganja u proizvodnju profesionalnih medijskih sadržaja te ih se štiti od daljnje distribucije njihovih sadržaja bez dopuštenja ili naknade. Prijedlozi koji bi dijelove tiskanih publikacija ostavili nezaštićenima, npr. ‘vrlo kratki odlomci’ ili dijelovi koji ‘nisu izraz intelektualnog stvaranja autora’ te uvođenje ograničavajuće primjene susjednog prava i ‘praga kreativnosti’, za novinske su izdavače u suprotnosti sa samom svrhom autorskog prava.
Takve potencijalne iznimke koristile bi samo onima koji već sada u velikom obimu zloupotrebljavaju autorska prava iskorištavanjem profesionalnog novinarskog sadržaja bez naknade za vlastitu korist… Nadamo se da će hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu kod izmjena Direktive o autorskim pravima glasati za pravedan i primjenjiv digitalni ekosustav u korist potrošača, platformi, izdavača i svakog dijela internetske zajednice.
Naknada
Podržavanje nastavka sadašnje situacije nekontrolirane online distribucije tiskanih sadržaja razara europske medije i to je nešto što se ne smije dopustiti jer je štetno za građane EU… Da bi izdavači mogli nastavili proizvoditi vijesti, analize i istraživačke tekstove, mora postojati razmjena korektnih naknada između onih koji proizvode i onih koji distribuiraju određeni sadržaj za vlastitu komercijalnu dobit - kaže Boris Trupčević, predsjednik Udruge novinskih izdavača.
Od osam hrvatskih zastupnika novinski izdavači prilikom glasanja o konačnom tekstu Direktive mogu računati na svih petero HDZ-ovih. Dosad su protiv Direktive bili liberali Jozo Radoš i Ivan Jakovčić te “zeleni” Davor Škrlec. Još se ne zna kako će glasati SDP-ovi zastupnici Tonino Picula i Biljana Borzan i konzervativka Ruža Tomašić. Oni su zasad suzdržani.
- Vlada RH je u trijalogu u cijelosti podržala stajališta novinskih izdavača i zagovarala ih i pred drugim državama koje tome nisu bile toliko sklone. Zaštita novinskih izdavača i novinara mora biti jasna, nedvojbena i efikasna - ističe ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.