Reforma poreza na dohodak, prema detaljima koje je do sada predstavio ministar financija Zdravko Marić, povećat će standard zaposlenika s iznadprosječnim plaćama, a onima s najnižim primanjima HDZ-ova reforma neće donijeti boljitak.
Glavne mjere koje su, prema ministrovim riječima, sigurne jesu povećanje osobnog odbitka (dijela plaće na koji ni jedan zaposlenik ne mora platiti porez ni prirez) sa sadašnjih 2600 kuna na 3750 kuna, ukidanje najviše stope poreza od 40 posto te uvođenje nove stope od 36 posto koju bi plaćali oni kojima je porezna osnovica viša od 20.000 kuna (porez od 40 posto sada plaćaju svi zaposlenici s poreznom osnovicom višom od 13.200 kuna). Porezne olakšice na djecu, izrijekom je rekao Marić, ostat će kao i do sada.
Novi razredi
Povećanje plaće zaposlenici će ostvariti tako što će, zbog većeg neoporezivog dijela i novih poreznih razreda, plaćati manje poreza i prireza te će im neto plaća biti viša. Tako će, primjerice, roditelj jednog djeteta, koji sada ima plaću od 15.000 kuna neto, po novom Marićevom modelu primati 884 kune više, jer će imati veći neoporezivi dio te više neće plaćati porez po stopi od 40 posto.
Međutim, radnici s ispodprosječnom plaćom, a osobito oni na minimalcu, o ovoj se reformi ne moraju ni raspitivati. Njima neće donijeti ni lipe.
Računica je jednostavna.
Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi 3120 kuna. Od tog iznosa, pri izračunu neto plaće, prvo se oduzima 20 posto za mirovinsko osiguranje. Kod minimalca to iznosi 624 kune. Od preostale svote oduzima se osobni odbitak uvećan za moguće olakšice te se na preostali dio plaća porez i prirez. Kod minimalne plaće taj preostali dio od kojeg se oduzima osobni odbitak i dobiva porezna osnovica iznosi - 2480 kuna. Dakle, manji je i od sadašnjeg osobnog odbitka od 2600 kuna, tako da osoba na minimalcu ni sada ne plaća porez i prirez. Budući da ne plaća porez, ne može mu se smanjiti obaveza poreza koja bi mu donijela povećanje plaće. Što se njega tiče, svejedno je hoće li se osobni odbitak povećati na 3750 ili ne, on ga ni sada ne može u potpunosti iskoristiti. Ako je osoba koja radi za minimalnu plaću k tome i roditelj, ukupni neoporezivi dio plaće, ako koristi olakšicu na jedno dijete, sada mu iznosi 3900 kuna, a po novom modelu iznosit će 5625 kuna. Što to njima znači kad im je ukupna bruto plaća 3120 kuna?
Porezne olakšice na djecu zapravo su povećanje osnovnog neoporezivog dijela plaće jednog roditelja, kojim država pomaže zaposlenim roditeljima. Za jedno dijete neoporezivi dio povećava se za 50 posto (sa sadašnjih 2600 na 3900 kuna), za dvoje djece za 120 posto (sad iznosi 5720 kuna), za treće dijete 220 posto (sada iznosi 8320 kuna) itd. Prema riječima ministra Marića, način izračuna i ubuduće će ostati isti, samo s većom početnom bazom (umjesto 2600 kuna iznosit će 3750 kuna). Dakle, neoporezivi dio plaće roditelja jednog djeteta iznosit će 5625 kuna, onima s dvoje djece 8250 kuna, s troje djece 12.000 kuna.
Izvanredno za zaposlene roditelje s visokim plaćama. Međutim, kako država točno pomaže roditeljima s nižim plaćama? Onima koji žive od svojeg rada i nemaju pravo na socijalnu pomoć, a često ni na dječji doplatak?
Izmjena sustava
Nikako, zaključio je niz stručnjaka koji na duboku nepravednost poreznih olakšica upozoravaju već godinama. Upravo zbog toga tri najveće stranke - HDZ, SDP i Most - uoči izbora najavile su da će, osvoje li vlast, izmijeniti ovakav sustav koji pogoduje dobrostojećima.
Naše rješenje ide u smjeru uvođenja jedinstvenog dječjeg doplatka za svu djecu i isključivanja iz sustava poreza na dohodak, čime se postiže pravednost u raspodjeli”, odgovorili su uoči izbora u HDZ-u. Međutim, nakon osvajanja vlasti čini se da su promijenili mišljenje.
Njihov predizborni odgovor oslanjao se na Strateški okvir mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u RH 2016. - 2020. koji je Ministarstvo socijalne politike krajem ožujka ove godine - dakle, dok je to ministarstvo vodila ministrica iz kvote HDZ-a - predstavilo Europskoj komisiji. Prva strateška mjera u tom dokumentu je - reforma doplatka za djecu i poreznih olakšica. Prema idealnom predloženom modelu, država bi svako dijete zaposlenog roditelja tretirala isto, bez obzira na visinu plaće roditelja, što je daleko pravednije od sadašnjeg modela kojim država daje više onima koji imaju više.
Povrat poreza
Prema predloženom, ukinule bi se porezne olakšice, a uveo bi se svojevrsni povrat poreza. Konkretno, svaki zaposleni roditelj jednog djeteta plaćao bi 350 kuna manje poreza za jedno dijete, za drugo dijete 450 kuna itd. Prema jedinom pravednom modelu, roditelji jednog djeteta koji plaćaju manje poreza od 350 kuna (poput onih na minimalcu, koji porez ne plaćaju jer im je osnovna plaća premala), dobivali bi od države povrat poreza u iznosu od 350 kuna. Međutim, takvo je rješenje upitno, kako se navodi u dokumentu, jer bi, prema preliminarnim izračunima, iziskivalo dodatnih milijardu proračunskih kuna. A mjera koju najavljuje ministar Marić, odnosno rast neoporezivog odbitka što dovodi do progresivnog rasta dječjih olakšica, državni će proračun, prema prvim izračunima, koštati oko četiri milijarde kuna.
U sklopu najavljene obiteljske politike HDZ je najavio povećanje jednokratne državne naknade za svako novorođeno dijete sa sadašnjih oko 2500 kuna na 7500 kuna, što je dobrodošlo olakšavanje početka roditeljstva onima koji su odlučili biti roditelji s tom mjerom ili bez nje. Dugoročno, zaključila je struka, ne treba od nje očekivati ništa.
Najozbiljnija mjera koju najavljuje HDZ je delimitiranje porodiljnih naknada tijekom drugih šest mjeseci: roditelj na dopustu zadržat će svoju punu plaću do godinu dana djetetova života.
Grafički prikazi
Primjer 1. Ukupni prihodi ove obitelji povećali bi se za 280 kuna.
Primjer 2. Ukupni prihodi ove obitelji povećali bi se za 937 kuna.
Primjer 3. Ukupni prihodi ove obitelji povećali bi se za 1358 kuna.
Primjer 4. Ukupni prihodi samca s prosječnom hrvatskom neto plaćom od 5686 kuna povećali bi se za 317 kuna.
