MAJA KRŽELJ

'JAO ONOME TKO GA DODIRNE!' Naša ugledna stručnjakinja objasnila kako prepoznati 'vatrenog crva' koji se pojavio diljem jadranske obale

Sibenik, 160714.
Plaza u kanalu Sv Ante u uvali Skar pokraj tvrdjave Sv. Nikole, na pocetku setnice.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / CROPIX

 

Priča o kupačici koju je gadno opekao morski crv izazvala je veliku pažnju javnosti, a povodom te vijesti redakciji morskog.hr javila se doc. dr. sc. Maja Krželj sa Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu koja zajedno s kolegicom iz Veleučilišta u talijanskoj regiji Marche prati populaciju ove vrste.

- Izgleda da se ova vrsta brojčano povećava duž naše obale. Globalno zatopljenje pomaže širenju vatrenog crva u Sredozemnom moru. Nadalje, vatreni crv ima malo predatora zbog toga što nije čest plijen, a čak ga ni ribari ne koriste za ješku. Jao onome tko dodirne vatrenog crva! Bijeli čuperci su građeni od tankih iglica koje se zovu četine i sadrže toksine. Poput ”vatrenog koralja”, naziv “vatreni crv” dolazi zbog boli i goruće senzacije koje se osjete kada dođete u dodir s četinama - rekla je znanstvenica morskom.hr.

 

Istaknula je i manje poznat podatak da su ove morske životinje opasne ne samo za ljude nego i za morske zvjezdače. Kako je navela, prošlog ljeta broj oštećenih zvjezdača duž jadranske obale je bio stvarno visok i zabilježeno ih je 5-7 po ronjenju.

Strašni predator zvjezdača je najvjerojatnije mnogočetinaš Hermodice carunculata (vatreni crv ili crv  pas), šaren, otrovan, proždrljiv. Za razliku od mnogih vrsta crva koje karakteriziraju neupadljive boje, vatreni crv je lako uočljiv zbog svoje crvene boje, efekta prelijevanja boja, značajne veličine (duljine do 30 cm) i bijelih čuperaka koji mu krase tijelo, piše Slobodna Dalmacija.

 

Znanstvenica je pozvala građane da joj se jave snime li zvjezdaču bez krakova ili vatrenog crva kako se hrani drugim morskim organizmima, poput ježinaca, a kontaktirati ju mogu na e-mail [email protected] ili fotografiju objaviti na Facebook stranici "Morski Okoliš (Ambiente Marino)".

U komentarima ispod članka na morskom.hr javili su se čitatelji koji tvrde da ih je puna južna obala Brača te da ih je veliki broj u Župskoj vali kod Dubrovnika.

 

Opširnije


Izdvajamo