KRITIKA PREDSJEDNICIMA

Jarnjak u Bleiburgu: Oni koji bi trebali biti ovdje ne žele doći

    AUTOR:
    • Davor Butorac

  • OBJAVLJENO:
  • 15.05.2010. u 17:03

Bruno Konjević/CROPIX

Tek manji broj od 4000 hodočasnika pošvercao ustaška obilježja na Bleiburg

BLEIBURG - Oko 4000 ljudi doputovalo je autobusima, automobilima, a pedesetak članova iz nekoliko braniteljskih motoklubova, usprkos kiši čak i i motociklima, iz Hrvatske, Njemačke, Švicarske i Slovenije na Bleiburško polje odati počast i nazočiti svetoj misi za žrtve čiji je križni put završio na tom mjestu prije točno 65 godina. Većinu hodočasnika iz Hrvatske činili su članovi braniteljskih udruga iz Dalmacije, Like i Slavonije, ali i Međimurja, Zagorja, Primorja te drugih krajeva Hrvatske. Veterani u domobranskim odorama, starci u narodnim nošnjama, dim iz pečenjarnica i tisuće plastičnih čaša za pivo činile su kolorit i ovogodišnjeg "Bleiburga", čiji je uobičajeni štimung bio pomalo narušen kišom. Od ranog jutra kolone autobusa napravile su gužvu na graničnim prijelazima prema Sloveniji, gdje su carinici i policajci provjeravali imaju li putnici na odjeći ili transparentima obilježja ili natpise koji bi mogli grubo vrijeđati ičije vjerske i nacionalne osjećaje, politička uvjerenja ili pozivati na nasilje. Čep je nastao na ulasku u Sloveniju gdje su se policajci striktno držali Schengenskog režima.

Većina okupljenih poštivala je naputke i upozorenje austrijskih vlasti o zabrani isticanja simbola s popisa zabranjenih. Tek nekolicina "najupornijih" u Bleiburgu je iz džepova i torbi izvadilo ustaške medaljone i značke. Veći broj muškaraca, žena i djece bilo je odjeveno u crnu odjeću. Sklad su im remetile šarene kišne kabanice. Na štandovima su se nudile knjige, znakovlje braniteljskih udruga i zastave, redom "dozvoljeni" artikli. Tek je jedan "domišljati" poduzetnik pronašao "rupu u zakonima" i uspio zavarati austrijske inspektore, te je na crvenu kapu šiltericu otisnuo natpis "U mirovini".

Na ulazu u središnje mjesto okupljanja, pred pozornicom, austrijske su vlasti istaknule natpise s upozorenjem o videonadzoru okupljanja, uz napomenu da će se snimci koristiti za prepoznavanja u slučaju kršenja zakona i propisa. Svo vrijeme, od ranojutarnjeg početka okupljanja pa sve do okončanja svečanosti područje je nadlijetao policijski helikopter, dok su "na zemlji" djelovali austrijski policajci. Pomagali su im austijski redari i Hrvati iz udruga koje su organizirale dolazak u Bleiburg. Među okupljenima mogle su se čuti kritike na račun bivšeg i sadašnjeg Predsjednika Hrvatske.

- Nadam se da će drugovi Mesić i Josipović biti zadovoljni sada kad nema "ustaševanja" u Bleiburgu - gunđao je član braniteljske udruge iz Dalmatinske zagore.

Svečanost je započela u podne obraćanjem velečasnog msg. Vlade Košića, biskupa sisačkog, koji je pozdravio okupljene i najavio himnu "Lijepa naša Domovino".

- Neki za koje smatram da bi trebali doći, ne žele se pojaviti u Bleiburgu jer se on tobože politizira. A ja kažem, nema tu nikakve politizacije. Mi danas kršćanski opraštamo. U obilježavanju Bleiburga želimo odati počast svim nevinim žrtvama koje su stradale u bezumnom ludilu fašističkog i komunističkog, ideološkog i rasističkog nasilja, kazao je Ivan Jarnjak, predstavnik Hrvatskog Sabora, pokrovitelja svečanosti. Pritom je naglasio kako Bleiburg nije mjesto politizacije već mjesto na kojem se odaje počast svim nevinim žrtvama koje su stradale u bezumnom ludilu fašističkog i komunističkog, ideološkog i rasističkog nasilja.

Iako su bile najavljene pokretne zatvorske jedinice, policajci iz osiguranja čudili su se našem pitanju o tome.

- Nikad čuo, kakvi pokretni zatvori!?!, pitao se policajac koji je kolonu automobila usmjeravao na travnjak pokraj ceste kako se u samom središtu događaja ne bi stvorila gužva.

Skup su za marketing svojih aktivnosti iskoristile manje poznate hrvatske političke stranke i pokreti. Njihovi aktivisti dijelili su crnobijele letke s pozivima na "pohode na Kumrovec protiv Tita", "otpor crvenoj pošasti" i slično. Jučer je na Bleiburg došlo i nekoliko pripadnika grupacije "skinheads". Hodočasnici su se počeli razilaziti oko 14.30 sati, a veći dio nastavio je druženje uz kotlovinu i pivo.





Nikad završen spor oko broja žrtava

Bleiburg, sinonim stradavanja hrvatskih civila te ustaša i domobrana, mjesto je gdje je prije 65 godina završio zbjeg više od 100.000 vojnika i civila koji su pokušali pred partizanima pobjeći pod okrilje britanske vojske. Nakon potpisane kapitulacije od strane tadašnjih ustaških zapovjednika, Britanci su civile i vojnike predali partizanima koji su ih odveli u logore u Sloveniju i Hrvatsku. Taj put kasnije je prozvan “Križnim putem” tijekom kojeg je ubijeno nekoliko tisuća zarobljenika.

9. svibnja oko 100.000 vojnika i 50.000 civila krenulo prema Koruškoj

Na putu dolazi do manjih sukoba pripadnika ustaša i domobrana s partizanima te ubijanja civila

14. svibnja Tito potpisao naredbu da se prestne ubijati zarobljenike

Na Bleiburško polje se probilo više od 100.000 vojnika i civila

15. svibnja britanski brigadir T.C. Scott traži od ustaških zapovjednika generala Herenčića i pukovnika Crljena da potpišu kapitulaciju i predaju se partizanima. Kapitulacija potpisana

Zarobljenike preuzela Treća armija pod zapovjedništvom Koste Nađa

Partizani zarobljenike odvodeu logore kod Maribora i Celja

17. svibnja počinju masovna pogubljenja

U Teznom je ubijeno oko 15.000 zarobljenika. U Kočevskom rogu oko 20.000 ljudi

Logori osnovani na područjima Krapine, Samobora, Karlovca, Siska, Bjelovara, u Bosni i Srbiji

28. svibnja Tito naređuje puštanje domobrana

13. kolovoza potpisana opća amnestija

Realnim brojem žrtava smatra se oko 50.000 ljudi. Tu su brojku utvrdili povjesničari Vladimir Žerjavić i Jozo Tomašević. Franjo Tuđman je navodio brojku od oko 40.000 ubijenih K. Žabec





Bleiburg više nije in, reklo bi se nakon razgovora s Udom Stefanzom, kobasičarem koji svake godine prodaje sve manje porcija "bierwursta".

- Ovdje sam rođen i drago mi je što ljudi dolaze svake godine jer to što ovdje utržim najveća je "živa lova" koju vidim tijekom godine. Prije sam znao prodati i do dva kubika, a ove godine prodat ću tek oko kubik (op. a. kubiăni metar) mesnih prerađevina, uglavnom ovih mojih debelih kobasa. Izvrsne su - ponosno pokazuje hrpe suhomesnate robe Stefanz, Austrijanac slovenskog podrijetla. Rođen je u Bleiburgu i od najmanjih je nogu slušao strašne priče o masovnoj tragediji u njegovu kraju.



Tagovi

Izdvajamo