Hrvatski javni dug prošle je godine dosegao rekordan iznos od gotovo 220,2 milijarde kuna, ili sada već alarmantnih 67,1 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP)! Najnoviji su to podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države, koji je jučer objavila državna statistika. Osim dosad najvećeg iznosa javnoga duga, prošla će nam godina ostati zapamćena i po njegovom velikom rastu. Naime, javni dug u 2013. godini porastao je čak 20 posto u odnosu na 2012.
Eksplozija zaduženja
Najveći doprinos tome lani su, otkrivaju podaci DZS-a, dale emisije trezorskih zapisa i obveznica. Samo posljednje prošlogodišnje izdanje obveznica, ostvareno u studenom, bilo je teško 1,75 milijardi američkih dolara.
- Sasvim je izgledno da će javni dug do kraja ove godine doseći 70 posto BDP-a, i to bez HBOR-a, HAC-a i Autoceste Rijeka - Zagreb. Ako i njih uključimo u računicu, javni dug bi se do kraja godine mogao popeti na 85 posto BDP-a.
Uvjeti iz Bruxellesa
Takva dinamika rasta izravno nas vodi u neku vrstu aranžmana s Bruxellesom, ili u reprogram duga ili, pak, u novo povećanje poreza koje će plaćati građani i privatni sektor - upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Naznake crnog scenarija već postoje. U javnost je procurila vijest da se država zadužuje za novih milijardu i pol eura izdavanjem euroobveznica. Podaci o hrvatskom javnom dugu, doduše, nisu toliko zabrinjavajući kada se usporede s nekim drugim članicama EU, poput Grčke, Italije, Portugala, Irske, Cipra ili Belgije, u kojima je visina zaduženja prešla 100 posto BDP-a. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se ne može povlačiti paralela s tim zemljama.
- Te zemlje imaju znatno veći dohodak od Hrvatske, puno razvijenije financijsko tržište i članice su zone eura - poručuje Lovrinčević. Visina javnoga duga Hrvatskoj će, uz razinu proračunskoga manjka, biti još jedna prepreka za uvođenje eura.
Naime, kriteriji za pristupanje zoni eura visinu javnoga duga ograničavaju na 60 posto BDP-a. Hrvatska više ne ispunjava ni taj kriterij.
- Zbog nemogućnosti da uđemo u eurozonu, imat ćemo i veći valutni rizik i višu cijenu zaduživanja - kaže Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
Loše prognoze
Visina hrvatskoga javnog duga već je predmet zanimanja Bruxellesa i taj će problem Hrvatska morati riješiti u sklopu Procedure prekomjernog deficita (EDP). No, to će, upozoravaju stručnjaci, ići sporo jer su izgledi gospodarskog rasta u Hrvatskoj u narednim godinama slabi. S druge strane, Hrvatskoj bi, smatra Lovrinčević, trebao rast gospodarstva od barem tri posto na godinu kako bi uopće mogla servisirati kamate koje joj dolaze na naplatu.
‘U koncesiju će morati i željeznice’
Hrvatskoj kronično nedostaju strukturne reforme koje će zaustaviti pad njenoga gospodarstva, poput promjene teritorijalnog ustroja zemlje, reforme javne uprave i zdravstva. Bez tih reformi bit ćemo osuđeni na povećanje poreznog tereta ili na rasprodaju imovine. - Ne bi se trebalo čuditi ni ako budemo, po uzoru na neke druge zemlje, morali dati u koncesiju otoke ili neki od željezničkih koridora - zaključuje Lovrinčević.