Je li ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković prekršio zakon kad je donio odluku da predsjedniku Županijskog suda u Zagrebu Ivanu Turudiću povjeri posao osnivanja novog Visokog kaznenog suda? To se pitanje ovih dana sve glasnije postavlja u pravničkim krugovima nakon što je ministar pravosuđa rješenjem donesenim 14. ožujka upravo sucu Turudiću do početka 2020. povjerio posao osnivanja novog suda.
Naime od 1. siječnja 2020. hrvatsko će pravosuđe biti bogatije za novi sud - Visoki kazneni sud. Taj je novi sud u pravosudni sustav uveden izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, usvojenima u ljeto prošle godine.
No, prije nego što taj sud počne s radom, a od toga nas dijeli još devet mjeseci, ministar pravosuđa, prema Zakonu o sudovima, određuje osobu koja će obaviti nužne pripreme za rad novog suda. To znači napisati sistematizaciju radnih mjesta, pronaći prostor u kojem će sud biti smješten, pobrinuti se za opremu, provesti javne natječaje za prijem službenika i namještenika itd. Uz taj novi posao koji mu je ministar povjerio, Turudić će i dalje obavljati sve dosadašnje poslove na zagrebačkom Županijskom sudu: posao suca Županijskog suda, predsjednika Suda, predsjednika Kaznenog odjela prvog stupnja i predsjednika Uskočkog odjela prvog stupnja.
Brojnost poslova koje je sudac Turudić preuzeo nije, međutim, zakonska prepreka da preuzme još jedan. Prepreka je, tvrde naši sugovornici, zakonske naravi. Zakon o sudovima u članku 34. stavku 2 jasno propisuje kome ministar pravosuđa može povjeriti posao pripreme za osnivanje novog suda, a on glasi: “U sudovima u osnivanju ministar pravosuđa ovlastit će suca istog ili višeg stupnja koji će do imenovanja predsjednika suda obavljati poslove sudske uprave”.
Zakon o sudovima je u članku 26a ovako definirao djelokrug novog suda: “Visoki kazneni RHodlučuje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima”.
Viši sud
Iz navedenih se zakonskih odredbi može iščitati da je novi Visoki kazneni sud u pravosudnoj piramidi iznad županijskih sudova jer će odlučivati i o žalbama na presude svih županijskih sudova u Hrvatskoj, odnosno da županijski sudovi i novi Visoki kazneni sud nisu sudovi istog stupnja.
S obzirom na navedeno, upitali smo ministra Bošnjakovića smatra li da je odlukom kojom je posao osnivanja Visokog kaznenog suda povjerio sucu Županijskog suda povrijedio članak 34. Zakona o sudovima, koji mu nalaže da posao sudske uprave suda u osnivanju povjeri sucu istog ili višeg stupnja. Ministar je poslao pisani odgovor koji prenosimo u cijelosti:
“U donošenju rješenja kojim ovlašćuje suca za obavljanje poslova sudske uprave u Visokom kaznenom sudu RH u osnivanju ministar pravosuđa vodio se zakonskim odredbama iz kojih proizlazi da županijski sudovi kao i visoki specijalizirani sudovi odlučuju o žalbama protiv odluka i presuda koje su donesene u prvom stupnju, odnosno da su sudovi drugog stupnja.
Drugim riječima”, stoji u nastavku Bošnjakovićeva odgovora, “suci županijskih sudova su do 1. siječnja 2020. suci sudova “istog stupnja” kao i suci visokih specijaliziranih sudova. To znači da kako ministar pravosuđa za suca ovlaštenog za obavljanje sudske uprave Visokog kaznenog suda u osnivanju može ovlastiti suca Visokog prekršajnog suda, Visokog trgovačkog suda ili Visokog upravnog suda, onda može ovlastiti i suce županijskih sudova”.
Međutim, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđa i bivši ministar pravosuđa, SDP-ovac Orsat Miljenić, tvrdi da je Bošnjaković donio nezakonitu odluku. “Tumačenje prema kojemu je novi Visoki kazneni sud istog stupnja kao i županijski sudovi u suprotnosti je s propisanim djelokrugom rada Visokog kaznenog suda. Pogrešan je ministrov stav da se radi o sudovima istog ranga.” Miljenić tvrdi kako ne vidi nikakvu potrebu za uspostavom Visokog kaznenog suda, a u tom stavu u pravničkim krugovima nije usamljen.
“Visoki kazneni sud neće ujednačavati sudsku praksu jer on nema nadležnost nad presudama općinskih sudova. Novi Visoki kazneni sud imao bi zadaću samo ujednačavati sudsku praksu županijskih sudova, a ni za tim nema potrebe jer to već radi Vrhovni sud”, ističe Miljenić.
Volonter
Bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić tvrdi: “Smatram da je riječ o apsolutno protuzakonitoj odluci i da se ovo imenovanje ne može pravdati stručnim ili pravnim argumentima, nego je isključivo političke naravi. Osobno držim da se ministar ne može u pravdanju ove odluke voditi konkretnim člankom 34.2. Zakona o sudovima, s obzirom na to da postojeća rješenja Zakona o sudovima i Zakona o kaznenom postupku polaze od neprijeporne činjenice da je, pa makar u osnivanju, Visoki kazneni sud sud višeg ranga od županijskih sudova.
Neovisno o tome što su županijski sudovi u jednom dijelu i drugostupanjski sudovi koji odlučuju o žalbama na odluke općinskih sudova, oni su također i prvostupanjski sudovi. Dakle, za razliku od specijaliziranih sudova Visokog prekršajnog, Visokog upravnog i Visokog trgovačkog suda, koji su isključivo žalbeni sudovi, županijski su sudovi u odnosu na projekciju uloge Visokog kaznenog suda prvostupanjski sudovi”.
Ivan Turudić ne vidi problem u tome što ga je ministar imenovao sucem za obavljanje poslova sudske uprave pri osnivanju Visokog kaznenog suda, niti smatra da je time prekršen zakon.
- Treba imati u vidu da su županijski sudovi drugostupanjski jednako kao što će to biti i Visoki kazneni sud - kaže Turudić koji smatra da je time zadovoljen zakonski uvjet prema kojemu posao osnivanja novog suda može biti povjeren sucu istoga ili višeg ranga.
Turudić napominje i kako danas ne postoji sudac Visokog kaznenog suda, pa nije moguće da se za posao sudske uprave imenuje sudac toga suda.
- Posao osnivanja Visokog suda radim volonterski, a kada sud počne s radom, ja ne mogu biti sudac toga suda ako me DSV ne imenuje - kaže Turudić.
Osnivanje suda je u ingerenciji ministra, mi s time nemamo veze
Predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi također smo uputili pitanje smatra li da je odluka ministra Bošnjakovića o Turudićevu imenovanju u suprotnosti sa Zakonom o sudovima i ako smatra da jest, zašto se ne oglašava.
Od čelnika sudbene vlasti stigao nam je šturi pisani odgovor koji glasi: “Radi se o ovlastima i nadležnostima ministra pravosuđa u sklopu poslova pravosudne uprave gdje predsjednik Vrhovnog suda ili Vrhovni sud nemaju nikakve ingerencije nadzora pa stoga ma kakvo službeno iznošenje stava o ovom pitanju ne bi bilo primjereno”.
Zamjenika predsjednika Vrhovnog suda i potpredsjednika Udruge hrvatskih sudaca Marina Mrčelu pitali smo ima li cehovska udruga hrvatskih sudaca stav o odluci ministra Bošnjakovića. I od njega je, međutim, stigao vrlo šturi odgovor: “Udruga hrvatskih sudaca neće komentirati odluku ministra jer ona ne zadire u neovisnost i samostalnost sudbene vlasti”.