Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR) uputilo je u javnu raspravu nacrt novog Pravilnika o uvjetima za izbor u zvanja. Predloženi dokument izazvao je odmah veliku raspravu među znanstvenicima, posebice onima u društvenim i humanističkim znanostima. Naime, novi pravilnik obvezuje društvenjake i humaniste na objavljivanje radova na hrvatskom jeziku. Tako bi društvenjaci kod izbora u više zvanje morali imati barem dva, a humanisti čak polovicu radova na hrvatskom jeziku.
Mala znanstvena scena
- Nažalost, taj dokument ne ide u smjeru toliko važnog poticanja izvrsnosti i međunarodne vidljivosti. I dalje je moguće postati redovit profesor u hrvatskim društvenim znanostima bez ijednog retka objavljenog u međunarodnim znanstvenim časopisima. To mi se čini problematičnim jer smo previše mala znanstvena zajednica da bi sami sebe mogli kvalitetno i objektivno ocjenjivati - rekao je sociolog prof . Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.Humanist dr. Filip Grgić smatra da je inzistiranje na radovima na hrvatskom jeziku štetno iz više razloga.
- To je krajnje demotivirajuće, osobito za mlade znanstvenike, jer ih ograničava u nastojanjima da svoj rad učine međunarodno vidljivim i prepoznatljivim te da tako grade međunarodnu karijeru - rekao je Grgić i dodao: - Ograničava se zapošljavanje stranaca u hrvatskim znanstvenim institucijama čime se, među ostalim, krši nekoliko dokumenata proizašlih iz pristupanja Hrvatske EU koji zabranjuju diskriminaciju znanstvenika prilikom zapošljavanja po nacionalnoj, etničkoj, društvenoj, jezičnoj osnovi. Istaknuo je da ova odredba humaniste koji su objavljivali na stranim jezicima sada stavlja u nepovoljan položaj. - Primjerice, aktualni ministar znanosti dr. Šustar ne zadovoljava ovu odredbu pa ne znam kako će, ako ona bude donesena, napredovati u znanstveno-nastavnom zvanju - istaknuo je Grgić.
S druge strane, humanisti koji podržavaju novi pravilnik tvrde da se humanističkim znanostima već dulje vrijeme pokušavaju nametnuti kriteriji prirodnih znanosti. - Osnovna je razlika što su prirodne znanosti univerzalne, dok su humanističke znanosti orijentirane ka nacionalnoj baštini. Iz toga proizlaze razlike u mjestu objavljivanja rezultata - za prirodne znanosti to je cijeli svijet, za humanističke uglavnom regionalno okruženje - rekla je dr. Katarina Horvat-Levaj, znanstvena savjetnica Instituta za povijest umjetnosti i članica NVZVOTR-a. Istaknula je da novi Pravilnik za društvene i humanističke znanosti povećava uvjete za oko 30 posto.
- Odredba da polovica radova bude na hrvatskom donesena je iz razloga da se jezik razvija zajedno sa znanošću. To ne diskriminira strane istraživače, jer potpuno je nemoguće da se netko bavi hrvatskom nacionalnom baštinom a da ne nauči jezik. Istodobno, novi pravilnik potiče objavljivanje na stranim jezicima, tražeći za svaki stupanj zvanja barem jedan rad na stranom jeziku. To ne mora biti engleski, već za struku relevantni jezici susjednih zemalja - dodala je dr. Horvat-Levaj.
Očuvati višejezičnost
Prof. Sibila Petlevski, predsjednica Područnog znanstvenog vijeća za humanističke znanosti, istaknula je da je osobno zagovornica objavljivanja radova na engleskom i hrvatskom jeziku. Nadalje, ona smatra da je u znanosti bitno očuvati višejezičnost.
- To pridonosi razvoju znanstvenog nazivlja, što povratno utječe na razvoj jezika primjenjivog u obrazovnom procesu mlađih naraštaja koje tek treba zainteresirati za specijalizacije u znanosti - rekla je prof. Petlevski i naglasila da je višejezičnost poželjna u znanstvenoj komunikaciji.
- Osobno mislim da bi trud višejezične znanstvene komunikacije dugoročno osnažio i status hrvatskih časopisa na međunarodnoj sceni. To je moguće podupiranjem kvalitetnih prijevoda ali i podupiranjem open access časopisa visoke razine koji bi pružili alternativu monopolističkom izdavačkom kišobranu. Ti izdavači često priječe komunikaciju unutar znanstvene zajednice postavljajući znanstveni rad u poziciju puke robe na tržištu - zaključila je prof. Petlevski.
Poticanje izvrsnosti
Član NZVOTR-a, sociolog dr . Paul Stubbs iz Ekonomskog instututa smatra da je inzistiranje na objavljivanju na hrvatskom u kontradikciji s onim što bi trebali biti najvažniji principi Pravilnika poput izvrsnosti, otvorenosti i individualnog izbora svakog znanstvenika na putu prema izvrsnosti.
- Hrvatski akademski sustav je prilično zatvoren, vrlo ograničene mobilnosti i nije dobro inetegriran u europski ili globalni znanstveni prostor. Strani istraživači, pa čak i pripadnici hrvatske znanstvene dijaspore bit će obeshrabreni.