Pametnije bi bilo iskoristiti novac za obnovu 50 godina stare, trule stolarije, sanitarnih čvorova i igrališta nego gnjaviti i djecu i roditelje s uniformama. Komentar je to dijela ravnatelja zagrebačkih osnovnih škola s kojima smo razgovarali. Međutim, ima i onih koji su oduševljeni idejom da se kute vrate u škole.
Neki su vođeni isključivo praktičnim razlozima, a drugi ističu kako bi se tako neutralizirale sve veće socijalne razlike među učenicima. Ipak, svi oni kažu da će konačnu odluku znati nakon što dobiju mišljenja roditelja koje će anketirati već ovoga tjedna.
Naime, gradonačelnik Milan Bandić odlučio je vratiti uniforme u škole, pa je iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport svim školama u petak stigao dopis u obliku upitnika koji u suradnji s roditeljima do 15. veljače moraju ispuniti i vratiti. U Gradu ističu da je riječ samo o preporuci školama, a kute, odnosno odore, nosili bi učenici od prvog do osmog razreda.
- Inicijativom želimo pomoći i roditeljima u njihovim nastojanjima da kupovanjem skupe i markirane odjeće i obuće ili ostalih predmeta koji ističu vidljive socijalne razlike među djecom zaštite svoju djecu od svih oblika zloporabe, nasilja, diskriminacije, zlostavljanja ili zanemarivanja vršnjaka - stoji u dopisu Grada koje su dobile škole. Ističu i kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europi koja nema uniforme u školama, izuzev desetak škola koje su ih uvele samoinicijativno. Odore bi se financirale iz proračuna, a svaka škola bi ih mogla dizajnirati po svojoj volji. Nastavnici moraju odgovoriti na pitanja žele li da odore čine majica, košulja ili nešto drugo te trebaju li pomoć dizajnera za dizajniranje odora, odnosno uniformi.
Boris Šarušić, ravnatelj OŠ Malešnica, kaže da osobno mišljenje o uvođenju uniformi nema, nego će odlučiti isključivo na osnovi reakcije roditelja.
- Ima ponešto zadirkivanja zbog odjeće među učenicima, ali ništa ozbiljno. Kroz iduća dva tjedna sazvat ćemo roditeljski sastanak i vidjeti kako dišu - kaže.
Vesna Orešković, ravnateljica OŠ Čučerje, kaže kako već od danas kreće s anketiranjem roditelja, ali osobno ima neke dvojbe koliko je uvođenje uniformi praktično.
Siromašni
- Koliko bi posebnih majica trebalo biti, jer roditelji ih moraju i prati? S druge strane, bilo bi koristi jer se djeca valjaju i prljaju, pa je praktičnije da prljaju te uniforme nego osobnu odjeću. Dobili smo dopis u obliku tablice s pitanjima, koja ću proslijediti roditeljima i do 15. veljače moraju odgovoriti. U dopis su općenita pitanja, primjerice, je li vaša škola za uvođenje uniformi, jesu li svi razredi za to, smatrate li da je to praktičnija varijanta od sadašnje i slično - tvrdi Orešković.
Međutim, njezina bivša kolegica Verica Šimičić, koja je kao ravnateljica u toj školi provela 22 godine, izričito podržava uniformiranje učenika, jer je bilo jako mnogo neugodnih situacija baš vezano za to koju marku odjeće je tko nosio.
- Znate, škola je u elitnom kvartu, na Lašćini, i bilo je mnogo ponižavanja među učenicima jer nisu svačiji roditelji bogati. Žao mi je što ova odluka nije donesena dok sam ja bila ravnateljica, žestoko bih se borila da se uvedu uniforme. Ali što znači samo uniforma, kada su marke tenisica ono po čemu se učenici najviše razlikuju i dijele - tvrdi bivša ravnateljica. Dugogodišnja ravnateljica Barbara Brlek vjeruje da se jednom uniformiranom majicom neće ništa bitno postići, jer su, primjerice, tenisice i ruksaci, odnosno školske torbe, u njeno vrijeme bile mnogo češći uzrok zadirkivanja i podsmijeha među učenicima.
- Pa jedne tenisice koštaju mnogo više od majice. Djeca samo gledaju kakav ruksak i tenisice imaš, ostala odjeća im nije bila toliko u fokusu - tvrdi.
Milivoj Magerl, ravnatelj OŠ Ivana Meštrovića, smatra kako ima mnogo bitnijih stvari koje treba srediti u zagrebačkim školama.
- U našoj školi to su WC-i i stolarija koja je stara više od 50 godina! To su prioriteti, ali dobro... Osobno nisam za uniforme, jer ima tu mnogo zamki. Primjerice, hoće li dvije ljetne i dvije zimske uniforme biti premalo jer se djeca brzo zaprljaju. Zatim, ako je hladno, kako će navući vestu ispod uniforme. Osim toga, djeca brzo rastu, što znači da bi bi se Grad morao svake godine financirati nove uniforme. Puno je to novca - upozorava Magerl.
Nakon 23-godišnjeg staža u sustavu školstva, ravnatelj OŠ Ljubljanica Davor Zuanović zaključio je da uniforme neće doprinijeti smanjivanju socijalnih razlika kod djece.
- Veći su problem mobiteli nego garderoba. Bilo je dosta zadirkivanja među učenicima zbog toga kakav tko mobitel ima, ali to je obično pod odmorom kada svi stariji osnovnoškolci bulje u ekrane - tvrdi.
Gordana Vojnović, ravnateljica OŠ Sesvetska Sela, apsolutno je za uvođenje uniformi.
Kao nekad
- Učenici ne bi bili opterećeni svojim izgledom, osjećali bi se jednako važni, imali bi onaj osjećaj zajedništva. Bilo da će to biti klasične kute kao u moje vrijeme ili nešto slično, nije bitno. Jedan razlog manje za izražavanje prestiža. I sama sam roditelj, pa ne vidim razloga da bi roditelji učenika u našoj školi to odbili, pogotovo ako ih uniforme ne bi ništa koštale, odnosno ako bi se financirale iz proračuna - kaže ova ravnateljica.
S idejom se slaže i Nataša Gjuran, ravnateljica OŠ Gračani. Kaže da će se najprije sastati s Vijećem roditelja i vidjeti što oni misle. Dosad su u školi već imali sastanke oko ove teme, no tada su se bavili obućom mališana.
- Ako bi Grad platio uniforme, to bi bilo odlično. Trebale bi nam dvije kratke i dvije duge majice po učeniku. Vjerojatno bi bile plave boje, s otisnutim logom škole. To bi bilo pozitivno za učenike, smanjilo bi socijalne razlike, a povećalo njihov osjećaj zajedništva - smatra Gjuran.
Ideju podržavaju i brojni roditelji. Pred njima su tek sastanci s vodstvom škola, no mnogi kažu kako bi povratak uniformi bio zapravo povratak na staro - u vrijeme kada su svi učenici u školama nosili uniforme.
URIHO
- Moja tri sina su u osnovnoj školi, a jedan u srednjoj. Apsolutno podržavam da se uniforme uvedu, a posebno zato što bi to Grad financirao. U našoj školi nema previše socijalnih razlika, pa nije to razlog, nego osjećaj zajedništva koji bi djeca imala. Prekrasno bi to izgledalo - kaže Marina Škurla, predsjednica Vijeća roditelja OŠ Gračani. Neki su nastavnici već održali roditeljske sastanke i ovaj tjedan očekuju povratne informacije.
Pročelnik Ivica Lovrić kaže kako će se kroz mjesec dana, nakon što doznaju koliko će se razreda u ukupno 108 zagrebačkih škola odlučiti za uvođenje odora, znati koliko će novca za to morati izdvojiti iz proračuna. Kaže da je moguće da se unutar jedne škole neki razredi odluče na odore, a drugi ne. Namjera Grada je da ih šiva URIHO, ustanova koja zapošljava osobe s invaliditetom.
- Potreban je koncenzus učenka, roditelja i nastavnika. Okviran rok do kojega se razredi mogu odlučiti žele li odore ili ne je 15. veljače, ali je otvorena mogućnost da se odluče i kasnije. Na proljeće krećemo s pilot-projektom u dvije, tri osnovne škole koje su već ranije izrazile želju za uvođenjem odora - otkriva Lovrić.