Matija Gablić probudio se prije svitanja. Iako, kaže, ne može to nazvati buđenjem jer se nije naspavao tijekom noći. To ne čudi jer je ispred njega važan dan, za nekoliko sati otići će na operaciju zloćudne bolesti.
Dijagnozu je doznao lani u lipnju: karcinom debelog crijeva i metastaze na plućima. Dosad je prošao 15 kemoterapija i pet zračenja te je radiokirurški uklonio metastaze.
Jedan je od prvih pacijenata koji će se operirati u novootvorenoj operacijskoj sali Specijalne bolnice Radiochirurgia, koja je postala hibridna, odnosno uz radiokirurgiju sada rade i klasične operativne zahvate. Reporteri Jutarnjeg lista prvi su dobili priliku vidjeti novootvorenu salu i na jedan dan postati “dio tima”.
8.00 sati
U velikoj smo konferencijskoj dvorani gdje je upravo počeo jutarnji kolegij. Za stolom sjedi 16 eminentnih stručnjaka. Fizičari, onkolozi, radiolozi, kirurzi, instrumentarke i glavna sestra.
- Danas imamo operaciju g. Matije Gablića (1948. godište). Kao što znate, operaciju smo bili odgodili jer je imao blago povišenu temperaturu, tako da ćemo danas odraditi zahvat - govori prof. dr. sc. Dragan Schwarz dok se na velikom videozidu izmjenjuju nalazi i fotodokumentacija.
- Svi znamo želju gospodina da se odradi operacija tako da izbjegnemo stomu. Jučer smo razgovarali s pacijentom na užem kolegiju, sve mu je detaljno objašnjeno i više je nego spreman za operaciju - kaže prof. dr. sc. Leonardo Patrlj i upita kolegu dr. Ivu Pedišića za mišljenje.
- Prema nalazima, vidimo da se radi o T1/T2 tumoru. Istina, jako je blizu anusu i bit će komplicirano odraditi zahvat. Ipak, snimke pokazuju da je kirurški moguće izvesti operaciju, bez dodatnih komplikacija, stoga smatram da se kirurzi mogu upustiti u operativni zahvat - kaže dr. Pedišić, radiolog koji mišljenje iznosi na osnovi napravljenih snimaka.
Za mišljenje se još pitalo i dr. Hrvoja Kaučića, radioonkologa, koji je pacijentu uklonio metastaze s pluća. I njegova potvrda značila je zeleno svjetlo.
Nakon što su detaljno dovršili kolegij, kirurzi koji će operirati - prof. Schwarz i prof. Patrlj - uputili su se prema pacijentovoj sobi.
- Dobro jutro. Jeste li spremni? - pozdravljaju ga.
- Jesam - iznenađujuće mirno odgovara. - Vjerujem da će sve biti uredu. Uostalom, metastaze ste mi uklonili bez problema, tako da vjerujem da ću kući otići i bez tumora i bez vrećice - govori pacijent i dodaje kako su mu u drugim bolnicama rekli da se problem može riješiti isključivo tako da dobije stomu.
U sobu ulazi medicinska sestra koja ga odvozi kako bi spreman i pod anestezijom dočekao kirurge.
Dok hodamo prema sali, pitamo koliko će trajati operacija.
- Predviđam oko pola sata, ali takve procjene su uvijek nezahvalne - objašnjava prof. Schwarz.
Tražimo i detaljno objašnjenje stanja pacijenta kako bismo mogli pokušati pratiti operaciju.
- Gospodin ima niski tumor anusa koji moramo odstraniti. Dosad je odradio kemoradioterapije kojima se karcinom smanjio do te mjere da idemo u operaciju. Osim toga, maknuli smo mu metastaze radiokirurški, znači bez noža. S obzirom na to da su bile neoperabilne klasičnim metodama, išlo se na tu varijantu, a da to nije odrađeno, ne bi mogao ići na ovu operaciju - kaže prof. Patrlj.
Što je točno radioterapija?
- To su fotonske zrake koje prolaze kroz tijelo, ali nikada pod istim kutem dva puta i u jednoj točki gdje se spajaju. Tada se dobije tolika količina zračenja koja uništava tkivo i zato dolazi do ablacije, odnosno odumiranja tkiva. Ako damo dozu od 20 greja, šanse da tumor preživi su 10 na -12. I to je nešto što je osnova radiokirurgije - pojašnjava prof. Schwarz.
Cijeli postupak temelji se na fotonskom zračenju koje radi na destrukciji stanica. Zahtijeva nevjerojatnu preciznost kako se ne bi oštetilo zdravo tkivo. Korištenjem radiokirurgije i kirurgije, odnosno hibridne kirurgije uništava se tumor. Uređaj kojim se rade ovakvi zahvati, koji su nedostupni za uobičajenu kiruršku metodu, postoji isključivo u ovoj bolnici, a dostupan je svim građanima preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Naravno, ako imaju indikacije.
- Kirurgija i radiokirurgija su zapravo tim za najbolji mogući rezultat. Tako bih rekao definiciju da uz minimalni kirurški postupak postižemo maksimalni kirurški učinak - ističe prof. Patrlj i uputi nas da se dezinficiramo i obučemo sterilno odijelo.
10.00 sati
Pacijent je intubiran i u dubokoj anesteziji. Monitori prate vitalne funkcije, a uigrani tim počinje s operacijom.
Za današnju operaciju odabrali su plavo, smirujuće svjetlo, a u pozadini sviraju Oasis i The Rolling Stones.
11.30 sati
Tumor je u potpunosti odstranjen, a pacijenta voze u Jedinicu intenzivne njege dok se ne probudi.
- Ipak je potrajalo dulje od pola sata - kažemo.
- Da. Specifično je mjesto i mali prostor za manevar. Tumor je bio vrlo blizu anusa pa smo se trudili da ne dođe do oštećenja jer bi i najmanja pogreška mogla biti krucijalna. Naime, kada bi došlo do oštećenja, anus bi izgubio funkciju i pacijent ne bi mogao kontrolirati stolicu - kaže prof. Patrlj.
U jednom smo trenutku, dodaje prof. Schwarz, promijenili metodu, a osim toga, trebalo je napraviti sve da budu sigurni da su odstranili sve zloćudno tkivo.
- Ono što je sigurno, najjednostavnije bi bilo odrezati tumor tako da nema anusa, no tada bi pacijent imao stomu. No, morate znati da nikad ne idemo mimo struke, bez obzira na zahtjeve pacijenta. Jer, ponekad se jednostavno ne može drugačije - napominju kirurzi.
Veliki dojam ostavila je operacijska sala koja izgleda kao da je iz visokobudžetnog američkog filma.
- Otvaranjem sale otvorili smo novo područje komplementarne kirurgije - kaže prof. Schwarz.
Naime, gotovo da je teško nabrojati svu tehnologiju koja se tamo nalazi, a naši sugovornici ističu da je opremljena najnovijim uređajima koji trenutačno postoje na tržištu.
- Treba naglasiti da imamo rendgensko snimanje u sali. Dakle, ako usred operacije imamo nejasnoće, pacijentu snimamo što god treba. Primjerice, pluća, krvne žile, sve što treba. Riječ je o intraoperacijskom rendgenu koji služi kao CT i sve se to događa u real timeu, a ne da gledamo sliku na zidu koja je snimljena ranije - pojašnjava prof. Patrlj.
Da se zaista pazilo na detalje koji su vrijedni kirurzima, primijetili smo i tijekom operacije.
Naime, kako se kirurg pomiče tako se prilagođava svjetlo koje osvjetljava dio koji se operira.
- U svakom trenutku moramo imati izvrsno osvjetljenje pa je jako važno da nam se ne stvori sjena. To se može činiti kao da je nebitno, ali svaki kirurg će se složiti da je to jako važno - pojašnjava prof. Schwarz.
Također, svaka operacija se dokumentira, odnosno snima. Na samom početku upali se kamera koja je vlasništvo pacijenta.
Ipak, arhivira se u bolnici, ali pacijent je uvijek može dobiti.
- Ovo je jako važan segment iz više razloga. Naime, tako je dokumentirano sve što smo radili. U svakom trenutku može se vidjeti je li netko napravio nešto pogrešno, je li se moglo bolje. Uostalom, svaki pacijent ima pravo vidjeti što smo radili. Tako je to višestruka dobrobit i za nas i za pacijente - kaže prof. Patrlj.
Dodaje kako je to jednako važno i za podučavanje mlađih kolega. Kako ne mogu birati kada će biti koja operacija, snimke su edukativne, a prezentiraju se i na kongresima kojima često prisustvuju.
Sterilizacija zraka
O stručnosti hrvatskih liječnika, pa tako i tima Radiochirurgije, nije potrebno govoriti. Iza sebe imaju niz uspjeha i priznanja. No, unatoč vrhunski odrađenom poslu, ponekad drugi razlozi naprave problem. Konkretno, od bolničkih bakterija (MRSA) u Europi godišnje oboli čak četiri i pol milijuna ljudi. Znajući te zabrinjavajuće podatke, u cijeloj bolnici je postavljen sustav sterilizacije zraka.
- Sustav je razvijan u NASA-i i sa sigurnošću možemo reći da je u ovom trenutku to najbolji mogući način zaštite. Sustav radi 24 sata dnevno, a pokrivene su sve sobe, hodnici, sale, zapravo sve gdje se kreću pacijenti - pojašnjava prof. Schwarz.
prof. dr. sc. Dragan Schwarz i prof. dr. sc. Leonardo Patrlj
Primjerice, operacijska sala je pod tlakom. U njoj su hepa filteri tako da ultra pročišćeni zrak preko laminarnog kretanja prolazi s jedne do druge točke. Zrak se ne kovitla, nego odlazi izvan sale.
- Kako je sala pod tlakom, kada se otvore vrata, tlak ne može ući u salu, nego izlazi. No, i uz plazma sterilizatore uvijek se može dobiti neka infekcija, ali ovim sustavom to je svedeno na minimum - napominje prof. Schwarz.
Naime, testiranja u NASA-i dovela su do zaključka da sustav gotovo stopostotno ubija virus gripe za najviše 20 minuta, a MRSU za četiri sata.
16.00 sati
Od operacije je prošlo tri i pol sata.
U međuvremenu su pregledavani drugi pacijenti. Nekoliko njih je ozračilo metastaze na radiokirurškom uređaju.
Radiolozi iščitavaju snimke i pišu nalaze i mišljenja. Lista operacija za sljedeći dan već se formira.
Naravno, želimo ponovno vidjeti i pacijenta Gablića pa smo zatražili da nas odvedu u sobu intenzivne njege.
- Ma ne, pa on vam je u svojoj sobi. Slobodno odite k njemu - kažu nam.
Gablić mirno leži na krevetu i poziva nas da uđemo.
Kako ste, pitamo.
- Pa kako bih bio? Jako dobro. Još sam možda malo opijen od anestezije, ali inače je sve kao i prije nekoliko sati kada smo razgovarali - kaže i dodaje: - Ne baš potpuno isto... čujem da mi je uspješno odstranjen tumor, a kako stvari stoje, već prekosutra idem kući.
- Dobro, dosta je bilo za danas. Vama je ipak prvi dan. Mi ćemo još ostati - ispratio nas je prof. Dragan Schwarz.