Hrvatska ima 324 liječnika na svakih 100.000 stanovnika, Slovenija ih ima nešto manje, njih 301, a Italija nešto više, njih 395. Hrvatska na isti broj stanovnika ima 673 medicinske setre, nešto više od Italije, u kojoj ih ima 584, i manje nego u Sloveniji, u kojoj ih ima 974. Hrvatska izdvaja za zdravstvo 7,5 posto BDP-a, Slovenija i Italija između 8,5 i 8,9 posto.
Pokazatelji Hrvatske nešto su lošiji od onih Italije i Slovenije, međutim ni blizu toliko lošiji da bi mogli opravdati konačne ishode liječenja: prema podacima Eurostata, udio smrti koje su se mogle spriječiti da je zdravstvena skrb pojedine države bila bolja, u Hrvatskoj je gotovo dvostruko veći nego u spomenutim susjednim državama, Sloveniji i Italiji.
Krajnji ishodi
Podaci pokazuju da su se u Italiji mogle boljom skrbi spriječiti 93 smrti na svakih 100.000 stanovnika, u Sloveniji njih 128, a u Hrvatskoj - 216.
Hrvatska je, uz to, jedina država u kojoj je posljednjih godina broj smrti koje su se mogle spriječiti narastao, iako je u istom periodu rastao i broj liječnika po stanovniku, i medicinskih sestara, i nove opreme.
- Po svim relevantnim pokazateljima, Hrvatska nije ni najbolja ni najgora, ona je negdje pri sredini europskih zemalja kad se govori o broju liječnika, o opremljenosti, o broju magneta, CT-a, broju pregleda koji se na njima obave, lijekovima koji se koriste. Mi tu nigdje ne odskačemo. Odskačemo, i to u negativnom smjeru, samo u krajnjim ishodima. A razlog tome je očit - organizacija sustava - kaže dr. Ana Bobinac s riječkog Medicinskog fakulteta.
Najave o dizanju zdravstvenih doprinosa, trošarina i poreza, kaže, na to neće utjecati: i sada ima dovoljno resursa kojima se može provesti učinkovita reorganizacija koja bi dovela do boljih ishoda liječenja. Za to nije presudno povećanje sadašnjih sredstava, već znanje i spremnost za promjene.
- U zdravstvu se suočavamo s kombinacijom niza problema, a promašena organizacija u nizu segmenata sigurno je jedan od glavnih, na čiju fatalnost nas je na najgori mogući način upozorio slučaj mladića iz Zaprešića. Činjenica je da nije problem u znanju i vještini naših stručnjaka, ni u njihovu broju - problem je gdje su i kako raspoređeni te po kojim modelima rade.
Mi očito nemamo propisane najbolje prakse, nemamo jasne protokole, ne preispitujemo postojeće i ne testiramo bolje modele. Inače podaci o ishodima liječenja naprosto ne bi mogli biti ovakvi - kaže dr. Maja Vehovec sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Upitni standardi
Zaključak da je u slučaju mladića iz Zaprešića sve bilo po zakonu i po standardima, kako je to priopćio ministar zdravstva Milan Kujundžić, trebao bi, smatra dr. Vehovec, barem pobuditi sumnju da su takvi standardi i zakoni možda upitne kvalitete.
- Reorganizacija sustava zdravstvene skrbi ogroman je i ozbiljan posao, dugotrajniji od mandata jedne vlade, ali jednom moramo početi. Ne možemo vječno govoriti da je to tako, da je prekomplicirano i da to nitko ne razumije osim nekolicina nedodirljivih - upozorava.
Prema udjelu smrti koje su se mogle izbjeći boljom zdravstvenom skrbi (tzv. amenable deaths) Hrvatska se nalazi na 20. mjestu zemalja Europske unije - iza baltičkih zemalja, Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Slovačke. Prema definiciji, smatra se da se smrt mogla izbjeći ako je, s obzirom na dijagnozu te medicinska znanja i tehnologiju, ta smrt mogla biti izbjegnuta ili značajno odgođena da je osobi pružena efektivnija medicinska skrb.
Lista dijagnoza
Posebna radna skupina sastavljena od zdravstvenih eksperata definirala je listu preciznih dijagnoza i uvjeta na temelju kojih procjenjuje i računa koja je smrt mogla biti izbjegnuta. Bez obzira na moguće kritike te varijable, isti su kriteriji postavljeni za sve države i sve zdravstvene sustave, zbog čega su podaci ne samo usporedivi, već se smatra da daju realnu sliku učinkovitosti pojedinih zdravstvenih sustava.
Još se ne zna hoće li ministar pred Časni sud
Reakcije na tragičnu smrt mladića iz Zaprešića, kao i na izjave ministra zdravstva Milana Kujundžića, ne stišavaju se. Zbog uvreda koje je uputio kolegama iz medicinske struke - mostovcima Boži Petrovu i Ines Strenji Linić - dio javnosti, među kojima i SDP-ovac Željko Jovanović, smatra da bi trebao reagirati Časni sud Hrvatske liječničke komore.
Hoće li pokrenuti postupak protiv Kujundžića, upitali smo v.d. predsjednika HLK dr. sc. Krešimira Luetića. Rekao da nema utjecaja na rad Časnog suda ili odluke nadležnih povjerenstava jer je Časni sud HLK neovisno tijelo. Stoga još nije poznato hoće li ministar Kujundžić morati odgovarati pred Časnim sudom ili ne.
Podsjetimo, Kujundžić je na konferenciji za novinare u povodu objave nalaza zdravstveno-inspekcijskog nadzora u povodu tragične smrti Mattea Ružića ustvrdio da je inspekcija utvrdila da je sustav funkcionirao te da je postupljeno prema hrvatskoj regulativi i standardima, no optužio je mostovce da smrt čovjeka koriste u dnevnopolitičke svrhe i pritom se obrušio na Božu Petrova i Ines Strenju Linić.
- S njima na stručnoj razini ne mogu razgovarati jer takvu nisku frekvenciju ne mogu postići. Ugledna tzv. doktorica iz Sabora i doktor iz Sabora, Linić i Petrov, u hrvatskoj medicini znače manje nego ja u hrvatskoj poljoprivredi, ali ću politički s njima razgovarati u Saboru. O medicini malo znaju - poručio je Kujundžić.
- Dvadeset godina radim kao kliničar, i magistrirala sam i doktorirala, a o mom radu mogu govoriti samo moji pacijenti - reagirala je Strenja Linić. Dodaje da je Kujundžić kao ministar imao dovoljno vremena urediti sustav Hitne. Petrov je ponovio da će pokrenuti pitanje opoziva. (Petra Plivelić)