Premijer Andrej Plenković razgovarao je s vodećim europskim pregovaračem za Brexit kako bi osigurao da državljani Hrvatske mogu živjeti i raditi u Velikoj Britaniji te uživati sve privilegije koje građani Europske unije imaju, piše Politico.
Naime, za razliku od ostalih stanovnika 26 država članica EU, Hrvati nemaju automatsko pravo živjeti i raditi u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog restrikcija koje istječu tek 30. lipnja 2018. godine, no London ih može produljiti za još dvije godine.
Ukoliko se to dogodi, onda Hrvati neće moći uživati u 'uređenom položaju' (kako ga je nazvala britanska premijerka Theresa May) u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon Brexita.
'Prava naših građana su iznimno važno pitanje za Hrvatsku, pogotovo nakon specifične situacije u koju se dovedeni naši radnici te njihova sloboda kretanja', rekla je Politicu Maja Bogdan, Plenkovićeva savjetnica za vanjsku politiku
Prava hrvatskih radnika bila su glavna tema razgovora prošle jeseni kada je Zagreb posjetio Michel Barnier, pregovarač EU-a za Brexit, iako će se njegov posjet najviše pamtiti po selfiju koji je 'opalio' ispred Muzeja prekinutih veza u Zagrebu.
No, ako je pregovaraču i bilo najvažnije fotografirati se po hrvatskoj metropoli, naše vlasti nisu sjedile skrštenih ruku.
Hrvatski demarš, zasad ograničen na diplomatske razgovore iza zatvorenih vrata, rani je znak problema koji bi se mogli pojaviti i zakomplicirati izlazak Velike Britanije iz EU.
Također, pokazuje se i da zajedništvo preostalih zemalja u EU oko Brexita možda neće potrajati.
Na papiru, Hrvatska ne može blokirati dogovor s Ujedinjenim kraljevstvom, a iz Zagreba nisu dosad niti pokazivali takve namjere. No, pomanjkanje jedinstva među članicama EU moglo bi značiti da će Unija ipak platiti nekakvu političku cijenu Brexita te omogućiti Londonu nešto lakšu poziciju u pregovorima koji slijede.
Barnier inzistira da utjecaji Brexita budu jednaki za sve građane EU-a, odnosno da 'svi građani EU-a imaju jednake uvjete kao i Britanci u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i obrnuto'.
No hrvatske vlasti, uključujući i Plenkovića, rekle su Barnieru da je nemoguće tražiti takva jednaka prava ukoliko London ne ukine restrikcije za naše radnike, koje Britanci posve legalno mogu produžiti sve do 2020. To je za više od godinu dana dulje čak i nakon okončanja famoznog britanskog izlaska iz Unije.
'Naši građani moraju imati ista prava kao i ostali građani EU-a, a to znači da u Ujedinjenom Kraljevstvu ne mogu produžiti restrikcije', kazala je Bogdan.
Nataša Owens, predsjednica nevladine udruge koja se zalaže za EU, nije baš optimistična.
'Obzirom da smo mi posljednja zemlja koja se pridružila Europskoj Uniji prije Brexita te smo još pod restrikcijama, mogli bi se naći u jedinstvenom i neželjenom položaju da naši državljani nemaju isti status kao i ostali državljani EU. Tražimo pojašnjenje, iako je broj hrvatskih državljana koji rade u Ujedinjenom Kraljevstvu zanemariv (oko 4000, prema podacima britanskog zavoda za statistiku), htjeli bi izbjeći da se nađemo u nezahvalnoj poziciji', kaže Owens.
Iako iz Londona zasad ne dolaze nikakve naznake oko toga kako će se ponašati, i u Bruxellesu i u Zagrebu su uvjereni da će Britanci zadržati ograničenja koliko je god to dulje moguće.
Pravila unije nalažu da Britanci moraju obavijestiti Europsku komisiju ako žele produljiti restrikcije za hrvatske radnike, no iz Bruxellesa ne mogu zaustaviti zabranu.
Hrvatska je pozicija trenutno takva da se ova zabrana za hrvatske radnike koja vrijedi do 2020. može produžiti i doživotno, no i Britanci mogu svoju imigracijsku politiku mijenjati u svakom trenutku.
'Europska komisija je jako dobro upoznata s ovom situacijom i radimo s hrvatskom vladom na rješavanju ovog problema', kazao je Barnier, a i iz Zagreba se nadaju kako će ipak i hrvatski građani moći uživati sva prava kao i ostali državljani EU-a.
Podrška Hrvatskoj stiže i iz Irske, koja i sama ima velikih problema zbog Brexita. Irske vlasti su odlučne u namjeri da zadrže jedinstvo ostalih članica te podržavaju hrvatske zahtjeve u namjeri da i naši radnici imaju sve privilegije kao i ostali radnici iz zemalja članica Europske unije.