Iran, Venezuela, Kuvajt, Katar, Gračac... Ne, nije tiskarska greška, nemojte se čuditi ako se ovom nizu država ispod kojih leže najveće zalihe nafte na svijetu priključi i najveća općina u Hrvatskoj na čijem bi području uskoro trebalo početi istraživanje nafte i zemnog plina, piše Zadarski.hr.
Naime, državna Agencija za ugljikovodike nekidan je objavila da su na natječaj za istražni prostor pod oznakom D-14 zaprimili jednu ponudu za istraživanje. Istražni prostor D-14 obuhvaća prostor od Karlovca na sjeveru do Velebita na jugu i većinski se nalazi na području Ličko-senjske, Karlovačke te manjim dijelom Zadarske županije. Točnije, nekih 7,3 posto prostora istražne zone, ukupne površine od oko 190 kvadratnih kilometara, nalazi se na dijelu Općine Gračac, što je oko 19 posto ukupne površine jedne od najsiromašnijih općina u Hrvatskoj, koja se inače prostire na nekih tisuću kvadratnih kilometara.
Hoće li osiromašena i opustjela Lika postati inkubator naftnih prinčeva? Hoće li novine uskoro pisati o "šeicima iz Like i Gračaca", pitamo Natašu Turbić, načelnicu Gračaca.
- Ha, ha, ha... Pisat ćete što budete htjeli, a mi ćemo gledati da od takvih možebitnih otkrića naši stanovnici i ova općina žive što bolje - kaže Turbić (HDZ) koja je prvu informaciju o tome da je dio Općine Gračac ušao u istražno polje za naftu i zemni plin dobila u nedjelju kada su je prijatelji nazvali na telefon i rekli joj za namjere Agencije za ugljikovodike.
- Nisam o tome ništa prije znala, niti me itko pitao za dozvole. Moguće je da je sve to rađeno uz suglasnost Zadarske županije koja u svom prostornom planu treba imati označena istražna područja. Ja samo znam da je dobro da sami koristimo svoje prirodne resurse na najbolji mogući način, da smo kao zemlja što je više moguće energetski neovisni i da od sveg tog prirodnog bogatstva ovaj narod i ova općina imaju neke koristi - kaže Turbić i dodaje:
- Iskreno, nikad nisam čula da na području Gračaca postoje nalazišta nafte ili plina. Znam da je ovo područje jako bogato drugim rudama, poput crvenog kamena i gipsa. Od crvenog kamena se izrađuju raznorazne vrijedne stvari, a gipsa ovdje ima toliko da je pravo čudo da ga nitko ne eksploatira. Ovdje na granici s BiH ima nekoliko brda od gipsa i bilo bi izvanredno kad bi netko dobio dozvolu za njegovo vađenje na području dvije države. Ovaj kraj je bogat rudama i ako se još pronađe nafta ili zemni plin, to će biti odlično. No, kako je kod nas samo manji dio istražnog područja, to znači da će moje kolege u Ličkoj i Karlovačkoj županiji puno bolje proći, kad su šeici u pitanju - u šali će Turbić.
Ali da priča o nafti u Lici, odnosno na dinaridskom području, nije šala, uvjeravaju nas iz Agencije za ugljikovodike, nizom javnosti slabo poznatih podataka. Naime, najzanimljiviji geološki ciljevi (plays) u Dinaridima su Ravni Kotari u zaleđu Zadra gdje je INA od 1959. do 1976. godine izradila četiri istražne bušotine. U bušotinama Ravni Kotari-1 i Nin-1 utvrđene su pojave nafte i plina. Unatoč ohrabrujućim pojavama nafte i plina u određenim bušotinama, do danas nije bilo značajnijeg otkrića ugljikovodika.
Načelnica Nataša Turbić
Generalno, Dinaridi su još uvijek vrlo neistraženi, a glavni razlozi leže u nepristupačnom i krševitom terenu vrlo nepovoljnom za kvalitetno snimanje seizmičkih podataka. Ipak, za gore navedeno područje koje se nalazi unutar istražnog prostora D-15 na nedavno zaključenom natječaju AZU nije zaprimljena niti jedna ponuda, kazala nam je Željka Rukavina iz AZU i objasnila koji su sljedeći koraci u istraživanju ugljikovodika na području Općine Gračac.
- Istraživanja se u samom početku izvode kroz tri faze. Prva faza podrazumijeva geološku prospekciju terena s kojom počinje i samo upoznavanje s terenom. Geološki stručnjaci pregledavaju teren i uzimaju uzorke stijena s površine koje kasnije služe za laboratorijska ispitivanja. Na površinskim uzorcima rade se paleontološke, sedimentološke, geokemijske i analize u laboratoriju kako bi se dobio bolji uvid u kakvoću matičnih stijena te moguća rezervoarska svojstva intervala od interesa. Posebnim alatima „hvata" se plin koji dolazi iz podzemlja te se na njemu provode geokemijske analize. Ako postoje, uzimaju se površinski uzorci nafte i bitumena za geokemijske analize.
Nakon toga slijedi snimanje gravimetrija i magnetometrije iz zraka - neinvazivna istražna aktivnost u kojoj se iz aviona nadlijeće prostor te se prikupljaju gravimetrijski i magnetometrijski podaci podzemlja. Avioni su opremljeni posebnom opremom za snimanje te nadlijeću prostor u pravilnim razmacima kako bi se dobila slika podzemlja. Gravimetrijsko istraživanje identificira anomalije koje nastaju zbog različite gustoće među stijenama u podzemlju. Tako mogu se identificirati podzemne perspektivne strukture za nastavak daljnjih istražnih radova.
Treća, posljednja faza je snimanje seizmike. Snimanje se izvodi tako da se promatra kretanje seizmičkog vala od njegovoga izvora na površini do značajnih geološko-geofizičkih promjena u podzemlju od kojih se on reflektira i njegov povratak do prijamnika - geofona. Kao izvor vala koriste se vibracijski kamioni koji se kreću uz utvrđene puteve, a buka koju oni proizvode manja je od buke kamiona tegljača. Snimljeni podaci interpretiraju se i izrađuje se geološki model na temelju kojeg se određuje potencijalne strukture i mogućnost pristupanja radovima koji bi doveli do eksploatacije, govori Rukavina.
I na koncu, ono najvažnije: kakvu će korist od nafte i plina, ako se pronađu, imati lokalna zajednica, oko 4600 žitelja Općine Gračac u 38 naselja, i Zadarska županija kao jedinica regionalne samouprave?
- Lokalnoj samoupravi pripada naknada za zauzetost površine koja iznosi 400 kuna po kilometru četvornom zauzete površine. Za istražne prostore dodijeljene u Slavoniji na prvom nadmetanju za kopno, u periodu od lipnja 2016. godine do sada, na račun lokalnih samouprava uplaćeno je preko 17 milijuna kuna. Kompanije plaćaju i administrativnu naknadu u iznosu od 600.000 kuna godišnje, a u trenutku kada i ako dođe do eksploatacije, dužne su plaćati naknadu za pridobivene količine u iznosu od 10 posto od vrijednosti pridobivenih ugljikovodika te naknadu za eksploatacijsko polje u iznosu od 4000 kuna po kvadratnom kilometru koja također ide u proračune jedinica lokalne i regionalne samouprave, kaže Željka Rukavina.
Općina Gračac ima izvorni proračun od nekih 14-15 milijuna kuna plus decentralizirana sredstva kroz projekte koji trenutno iznose oko 10 milijuna kuna. Dobitak od istraživanja u početku bi bio skroman, nekoliko desetaka ili stotina tisuća kuna, no ako bi se pronašle značajne zalihe ugljikovodika te pristupilo njihovoj eksploataciji, proračun bi se godišnje punio s nekoliko milijuna kuna. Najmanje.
Agencija je trenutno u fazi postupka pregleda i evaluacije pristigle ponude od strane Povjerenstva za provođenje nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida. Oni će prema Ministarstvu gospodarstva uputiti prijedlog Odluke za dodjelu dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika ako su zadovoljeni svi propisani kriteriji. Ministarstvo potom upućuje Vladi RH prijedlog za donošenje Odluke o dodjeli dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, koja je preduvjet za pristupanje postupku pregovaranja oko ugovornih obveza. Nakon što se usuglase sve ugovorne obveze između Vlade RH i odabranog investitora, zapravo tada i započinje faza istraživanja.
A to znači da imamo još vremena za osmisliti lički Dubai, piše Zadarski.hr.