Tko god u Hrvatskoj završi na sudu, bilo kao optuženi, bilo da je sam pokrenuo sudski spor, ima velike izglede da mu sudi žena. Sudačka profesija u Hrvatskoj izrazito se feminizirala: od 1788 sudaca, koliko ih je u Hrvatskoj, čak 1262 ili čak 71 posto su žene.
Najviše je sutkinja na najnižim ljestvicama sudske vlasti - na općinskim sudovima ih je čak 73 posto. Međutim, kad se ide prema vrhu pravosudne piramide, njihov postotak se smanjuje. Na županijskim sudovima, na kojima su sudačke plaće više nego na općinskim, sutkinje također čine većinu - 63 posto, ali ih je za 10 posto manje nego na općinskim sudovima.
Sessino izvješće
U samom vrhu sudske vlasti, na Vrhovnom sudu omjer sutkinja i sudaca dramatično se mijenja. Vrhovni sud je većinski muški: od 53 njegovih sudaca 61 posto su muškarci, a samo 39 posto žene. Na čelu Vrhovnog suda u 27 godina hrvatske neovisnosti nikada nije bila žena. To mjesto kao da je po nepisanim pravilima rezervirano za muškarce. Aktualni predsjednik Vrhovnog suda u godišnjem izvješću koje je prošli tjedan uputio Vladi i Saboru upozorava na relativno visoku prosječnu dob hrvatskih sudaca. Najviše je, istaknuo je Sessa u izvješću, sudaca u dobi između 55 i 60 godina. Međutim, njihovu spolnu zastupljenost uopće nije problematizirao. U Sessinu se izvješću, doduše, navode podaci o spolnoj strukturi različitih stupnjeva i grana sudovanja u Hrvatskoj, ali predsjednik Vrhovnog suda u njemu se na nadzastupljenost sutkinja na nižim granama sudske vlasti i njihovu upadljivu podzastupljenost na najvišoj, na Vrhovnom sudu, nijednom riječju ne osvrće niti je komentira.
Predsjednici sudova
Iako u sudačkoj profesiji žene čine golemu 71-postotnu većinu, u tijelu koje odlučuje o imenovanju i napredovanju sudaca gotovo da ih i nema. U sadašnjem sazivu DSV-a, kojem je na čelu sudac Vrhovnog suda Željko Šarić, samo je jedna sutkinja, Sabina Dugonjić, a i u prethodnom sazivu toga tijela kojim je predsjedavao sudac Vrhovnog suda Ranko Marjan također je bila samo jedna žena - sutkinja Tihana Cišper. Od 24 općinska suda, koliko ih Hrvatska trenutačno broji, na 16 su predsjednice sutkinje, a na čelu 8 sudova su suci. Spolna struktura predsjednika sudova kad je riječ o najnižim sudovima otprilike odražava spolni sastav samih sudova. Međutim, situacija se dramatično mijenja kad se ide prema vrhu sudačke piramide. Iako na 15 županijskih sudova, koliko ih Hrvatska trenutačno ima, sutkinje čine čak 63 posto sudačkog kadra, samo četiri županijska suda za predsjednicu imaju ženu: bjelovarski, dubrovački, sisački i varaždinski sud. U upravnoj grani sudovanja Hrvatska ima četiri prvostupanjska i Visoki upravni sud. Na četiri prvostupanjska upravna suda veliku većinu sudaca čine žene, čak 68 posto, samo na čelu jednog, i to zagrebačkog je žena. Na Visokom upravnom sudu čak 87 posto sudačkog kadra čine žene, ali predsjednik toga suda je danas, kao i svih prethodnih godina - muškarac.
U trgovačkoj grani sudovanja situacija je nešto drukčija: čak 75 posto sudačkog kadra na prvostupanjskim trgovačkim sudovima čine žene, a žene su i predsjednice na sedam od ukupno osam trgovačkih sudova. Međutim, na samom vrhu piramide trgovačkog sudovanja, na funkciji predsjednika Visokog trgovačkog suda je - sudac Mario Vukelić, unatoč tome što čak 73 posto sudačkog kadra na tome sudu čine žene.
Veliki paradoks
Kako objašnjava paradoks da je na Vrhovnom sudu samo 39 posto sutkinja, iako ih je u općoj sudačkoj populaciji čak 73 posto? Kako je moguće da je od sedam članova DSV-a koji se biraju iz sudačkih redova samo jedna sutkinja? Ta smo pitanja postavili predsjedniku aktualnog Državnog sudbenog vijeća i sucu Vrhovnog suda Željku Šariću.
“To su pitanja za sociologe. Ja nemam dojam da je to posljedica diskriminacije. Trebalo bi, naravno, analizirati spolnu strukturu kandidata koji se javljaju na natječaje za napredovanje ni one koje je DSV na tim natječajima imenovao, ali pouzdano znam da ako se u sadašnjem sazivu DSV-a, primjerice, na natječaj za tri sudačka mjesta javi znatno više sutkinja nego sudaca, sigurno ćemo imenovati sutkinje.”