Ususret sedmim predsjedničkim izborima, na kojima će se natjecati 11 kandidata, spekulira se o tome kome će odmoći, a kome pomoći kandidati iz manjih stanaka i nestranački koji po anketama nisu favoriti. Hoće li kandidati ljevice Katarina Peović ili Dalija Orešković ili Dario Juričan rasuti i “odgristi” Milanoviću nešto glasova i može li to biti kobno za njegov ulazak u drugi krug?
U Milanovićevu stožeru, kako neslužbeno doznajemo, smatraju da bi im ponešto glasova mogla “otkinuti” Dalija Orešković, ali ne i Katarina Peović ili Dario Juričan. Ocjenjuju da će Peović i Juričan na birališta izvući glasače koji ionako ne bi dali glas Milanoviću, nego bi na dan izbora vjerojatno ostali kod kuće.
Legitimni cilj
Još su glasnije optužbe koje stižu iz Škorina izbornog stožera na račun Ante Đapića, kojega vide kao “HDZ-ova trojanskog konja”. Sam Miroslav Škoro u pretkampanji i kampanji nazvao je Đapića “HDZ-ovim asom u rukavu” ili “derivatom HDZ-a”. Među Škorinim pristašama na društvenim mrežama mogu se pročitati optužbe da je Đapiću potpise za kandidaturu prikupio HDZ ili, još gore, da mu je ta stranka naprosto prepustila 13.000 potpisa prikupljenih za kandidaturu Kolinde Grabar-Kitarović, a sve to kako bi u predsjedničku utrku lansirali kandidata koji Škori u prvom krugu može “otkinuti” neki postotak glasova i možda ga omesti da uđe u drugi krug. Đapić je, naravno, takve optužbe odbacivao, predstavljajući se kao jedini autentični kandidat desnice.
“Neovisni kandidati imaju svoj legitimni cilj zbog kojeg se kandidiraju i ne trebaju se zamarati kalkulacijama kome će njihovo sudjelovanje na izborima pomoći, a kome odmoći. Međutim, naravno da ima mjesta sumnji jesu li svi kandidati na predsjedničkim izborima autentični i igraju li svoju igru ili su lansirani kako bi nekom od favorita pomrsili račune”, rekao nam je istaknuti PR stručnjak Krešimir Macan.
Živi zid
“Na izborima je kao u šahu, jako je važno kako ćeš otvoriti igru i, ako to u startu dobro učiniš, poslije samo igraš po pravilima. Moramo imati na umu da u kampanjama nije sve vidljivo i da je ono što je nevidljivo, što se događa ispod stola, ponekad jako važno i može itekako utjecati na ishod izbora”, dodao je Macan.
Podsjetio je kako su se u predsjedničkoj kampanji 2014. godine mogle čuti spekulacije da je kandidatura Ivana Vilibora Sinčića, koji je u prvom krugu osvojio iznenađujućih 16 posto glasova, bila strateški potez HDZ-a. U predizbornim anketama Ivo Josipović je stajao dobro, ankete su mu davale značajnu prednost pred ostalim kandidatima i HDZ se, realno gledano, mogao dosjetiti da u utrku lansira kandidata koji bi Josipoviću uzeo dio glasova. Dotad nepoznati Ivan Vilibor Sinčić bio je novo i mlado lice, inzistirao je na socijalnoj temi kojom se Josipović ni SDP, koji ga je podržavao, nisu bavili - problemom prezaduženih i deložiranih građana.
Krađa potpisa
Nije isključeno da Sinčić, koji je za svoju kandidaturu DIP-u 2014. predao oko 15.000 potpisa, nije bio ni svjestan da ga HDZ koristi jer je bio zauzet svojim dugoročnim političkim planovima, ističe Macan i dodaje: “Sjetimo se da smo u pretkampanji 2014. imali kandidata, šibenskog odvjetnika Ivana Rudu, koji je javno tvrdio da su mu ukradeni potpisi koje su njegovi podupiratelji prikupili. Ne znači da je sve to istina, ali činjenica je da je na ovim izborima na početku roka za prikupljanje potpisa za predsjedničke kandidate DIP izdao priopćenje u kojem građane upozorava da ne daju potpis na liste na kojima ne stoji ime kandidata, njegov OIB i adresa”, ističe Macan.
U DIP-u su nam potvrdili da su na ovim izborima, prvi put otkad se u Hrvatskoj održavaju izravni predsjednički izbori, izdali upute u kojima su volontere koji prikupljaju potpise za kandidate, ali i građane upozorili da svaka potpisna lista u zaglavlju treba imati ime i prezime kandidata, njegov OIB i adresu. Nisu nam željeli komentirati jesu li ih na taj potez potaknule javne optužbe o krađi potpisa i sumnje u trgovinu potpisima kakve smo imali prilike slušati u predsjedničkoj kampanji 2014.
HDZ će o Culeju odlučiti nakon izbora
O Stevi Culeju stranačka tijela raspravit će i odlučiti nakon izbora. Sada smo svi fokusirani na završnicu kampanje prvog kruga - rekli su jučer u HDZ-u komentirajući to što je njihov član podržao Miroslava Škoru, a ne HDZ-ovu kandidatkinju za predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.
HDZ-ov saborski zastupnik je, naime, još u utorak, na Facebooku, poručio Škori da ima njegov glas, a jučer je bio s njim i na turneji po Slavoniji. Culej je za N1 rekao da je Škoro osvježenje na političkoj sceni.
- Bit će neovisan o bilo kojoj političkoj stranci, odgovarat će samo narodu - kazao je Culej te dodao da mu nije sporna Škorina izjava o tome da bi pomilovao Tomislava Merčepa.
- Svi ratni zločini kao takvi slučajevi podložni su kritici javnosti. Slučaj Merčepa bi se trebao ispitati zašto je osuđen po zapovjednoj odgovornosti - kazao je Culej i pojasnio zašto ne podržava Grabar-Kitarović.
- Mislim da su izbori praznik demokracije i da svatko može glasovati za onog kandidata koji mu najviše odgovara. S puno stvari u hrvatskom društvu nisam zadovoljan i to se očituje u mom radu u Saboru. Nije primjereno ni da uzdižem niti da urušavam aktualnu predsjednicu - izjavio je Culej. Rekao je da se ne boji izbacivanja iz stranke.
- Zašto bih se bojao bilo čega, slobodna smo država. Ne znam gdje vi živite, u kojemu se stoljeću nalazite, pa nije ovo Rusija - rekao je te na upit je li spreman da ga izbace iz stranke odgovorio: “Ne bez borbe. Ostajem onaj koji sam i bio”.
Na pitanje što mu je rekao šef stranke Andrej Plenković, odgovorio je: “Nismo se čuli”. Kazao je i da Plenkoviću nije najavio odluku o tome kome će dati svoj glas.
- Ni devedesetih kad sam radio za JNA nisam najavio da odlazim na hrvatsku stranu pa sam prešao - rekao je Culej, na što mu je novinar N1 rekao da je to teška usporedba.
- Zašto? Mora se odlučiti u životu gdje podvući crtu - odgovorio je Culej.