PO CIJENU MUČENIŠTVA

Jezerinac: Crkva ima pravo sugerirati vjernicima za koga glasovati

    AUTOR:
    • Danijel Tuškan

  • OBJAVLJENO:
  • 03.12.2009. u 12:51

Ranko Šuvar/CROPIX

Kroz cijelu propovijed osjećao se kritički ton usmjeren prema Mesiću. Za napade na Crkvu mons. Jezderinac optužio je ostatke komunističke diktature ali i sve jačeg sekularizma, označivši ih tek kao prolazne nevolje

KARLOVAC - Crkva se neće nikada ušutkati! Štoviše, govorit će svugdje, u zgodno i nezgodno vrijeme, a za to je spremna podnijeti i mučeništvo bude li trebalo! - poručio je vjernicima i javnosti na misi u Karlovcu vojni ordinarij, mons. Juraj Jezerinac.

Biskup je u Crkvi Sv. Franje Ksaverskog otvoreno poručio kako Katolička crkva želi pomoći vjernicima pri odabiru za koga će glasovati na predstojećim predsjedničkim izborima, dajući im smjernice na temelju evanđeoskih načela, ali i pozvavši ih da izađu na izbore "jer kasnije neće imati pravo kritizirati".

Kroz cijelu propovijed osjećao se kritički ton usmjeren prema aktualnom hrvatskom predsjedniku.

- Budući predsjednik treba posvetiti brigu vrijednostima naše nacije i zalagati se da iste vrijednosti prenese na druge. On ne smije biti predsjednik samo nekih građana, ne smije dovesti u pitanje teritorijalnu cjelovitost, ili, ne daj Bože, davati ustupke na račun državne suverenosti. On bi trebao biti čovjek koji će štititi kršćanska načela naravnog zakona obrane i zaštite ljudskog života od začeća pa sve do smrti, dostojanstvo braka obitelji, koji će se zalagati za slobodni izbor vjerskog odgoja, za cjelovitu istinu Domovinskog rata, isticati važnost neradne nedjelje te ne misliti prvenstveno na sebe nego na opće dobro svih ljudi - savjetovao je vjernike Juraj Jezerinac.

Ukratko, pojasnio je vojni ordinarij, predsjednik treba biti čovjek koji voli svoj narod, koji cijeni žrtvu hrvatskih branitelja koji su krenuli zajedno s prvim predsjednikom i vrhovnim zapovjednikom dr. Franjom Tuđmanom u obranu domovine.

Za napade na Crkvu mons. Jezderinac optužio je ostatke komunističke diktature ali i sve jačeg sekularizma, označivši ih tek kao prolazne nevolje.

Izdvajamo