Investitori koji žele prijaviti projekt prema Zakonu o strateškim investicijama ubuduće neće morati imati potpuno zatvorenu financijsku konstrukciju kao što je to bilo do sada, nego će najvjerojatnije biti dovoljno da imaju osigurano 30-ak posto novca.
To je glavna novina kojom u Vladi žele izmijeniti Zakon o strateškim investicijama koji se u ovom obliku pokazao kao prepreka značajnijim ulaganjima.
Ovu nam je informaciju potvrdio izvor iz Vlade, a izmjene i dopune postojećeg Zakona očekuju se najesen.
Hitne izmjene
Naime, sadašnja verzija Zakona, koji je Vlada donijela prije 14 mjeseci, od investitora je zahtijevala da njihov projekt ne može biti proglašen strateškim ako nisu osigurana sredstva u 100-postotnom iznosu.
Odnosno, banka je morala dati garanciju da je u potpunosti zatvorena financijska konstrukcija. To je bio i jedan od glavnih razloga što se mali broj projekata našao na listi strateških.
Zato dvojica ministara koji su zaduženi za gospodarski resor, potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, pripremaju izmjene Zakona.
- Doći će do manjih korekcija jer želimo da Zakon bude fleksibilniji. Naša namjera je u početku bila jasna: ako nemaš novac za projekt, nisi ozbiljan investitor. Međutim, sada smo shvatili da ipak moramo ublažiti te zahtjeve i zato razmišljamo o izmjenama - kaže nam izvor iz Vlade.
Pet ključnih ulaganja
Na listi strateških investicija za sada je pet projekata vrijednih 15 milijardi kuna. Riječ je o termoelektrani Plomin C, Zagrebačkoj obali u sklopu projekta Rijeka Gateway, LNG terminalu, Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Piškornica u Koprivnici te pisti Zračne luke Mali Lošinj, koja je u potpunosti privatni projekt ruskih ulagača.
Kako doznajemo, 11 projekata odmah je u startu odbačeno jer nisu zadovoljili jedan od uvjeta Zakona, a oko sedam je projekata s nepotpunom dokumentacijom.
Projekti u doradi
- Mi investitorima pošaljemo dopis što im još nedostaje od papira i čekamo njihov odgovor. Znamo nekada primiti samo prijavu bez ikakve dokumentacije. Dakle, nije sva krivnja na nama - uvjerava nas jedan od članova Povjerenstva za odabir strateških projekata.
Postoje i dva projekta koja su značajna, a u fazi su dorade. To su projekti proširenja Zračne luke Zadar, koja je zapela zbog neusklađenosti s prostornim planom, te izgradnja hotelskog kompleksa u Župi dubrovačkoj. Ovaj zadnji projekt težak je 360 milijuna kuna, a investitor je poznati hotelijer Anđelko Leko. Oba projekta, kaže nam izvor, vjerojatno će biti spremna za realizaciju jer se problemi uspješno rješavaju.
Temeljni uvjeti
Strateški projekti, uz uvjet da moraju imati dokaz o financijskoj sposobnosti, moraju biti vrijedni najmanje 150 milijuna kuna, a moraju biti i u skladu s prostornim planovima.
Zakon o strateškim investicijskim projektima trebao je ubrzati procedure do realizacije projekta, a operativno radno tijelo investitorima je trebalo pomagati u tome.
Uključuju se još 2 državne agencije
Uz predstavnike državne uprave, agencija nadležnih za investicije i zaštitu tržišnog natjecanja, jedinice lokalne i područne samouprave, uprave nadležne za zaštitu okoliša i drugih stručnih osoba, radnim tijelima za pojedine projekte ubuduće će podršku davati i Agencija za investicije i konkurentnost, a za javne projekte Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora.
5 strateških projekata teških 15 milijardi kuna koji su na listi
- Termoelektrana Plomin C
- Zagrebačka obala u sklopu projekta Rijeka Gateway
- LNG terminal
- Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica
- pista Zračne luke Mali Lošinj
2 projekta koja su zapela
- projekt proširenja Zračne luke Zadar
- izgradnja hotelskog kompleksa u Župi dubrovačkoj