VELIKI INTERVJU: IZA BOMBE STOJE USTAŠKI UDBAŠI

Josipović: Rješenje brodogradilišta zadnji je korak u pregovorima s EU

    AUTOR:
    • Gordan Malić

  • OBJAVLJENO:
  • 23.01.2011. u 09:15

Nina Đurđević/CROPIX

U razgovoru za Jutarnji Ivo Josipović govori o detaljima svog susreta s njemačkom kancelarkom

ZAGREB - S predsjednikom Ivom Josipovićem razgovarali smo dan nakon povratka iz Berlina, gdje se susreo s njemačkim državnim vrhom i sudjelovao u njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu.

Kancelarka Angela Merkel priopćenjem je izrazila potporu ulasku Hrvatske u EU i priznanje regionalnoj politici predsjednika Josipovića, a na gospodarskom forumu uz niz utjecajnih njemačkih poduzetnika sudjelovao je i njemački ministar gospodarstva Rainer Brüderle. Kancelarka Merkel pozdravila je hrvatske napore da se pregovori o pristupu EU završe što brže. Njemačka je spremna pomoći RH u provođenju reformi koje su potrebne u ovoj odlučujućoj fazi pregovora kako bi se ispunili potrebni kriteriji. Njemačka je uvjerena da će članstvo Hrvatske u EU predstavljati dobitak, posebno u odnosu na postizanje trajnog mira i stabilnosti u regiji. Izražen je i njemački interes za što brže sastavljanje vlade u BiH, kao i nada u skoro provođenje ustavnih reformi. Kancelarka Merkel je pritom izričito pozdravila hrvatski angažman za pomirbu zemalja u regiji, tvrdi se u priopćenju iz ureda njemačke premijerke.

Gospodine predsjedniče, što Njemačka još očekuje od Hrvatske kako bi se ispunili svi uvjeti za ulazak u EU?

- U razgovoru s njemačkom premijerkom glavna tema bio je hrvatski put u EU. Diskutiralo se o onome što je već učinjeno, kao i onome što još treba napraviti, nazovimo to zadnjim korakom. Zaključeno je da Njemačka snažno podupire ulazak Hrvatske u EU, ali i da on ipak najviše ovisi o samoj Hrvatskoj. O tome što ćemo još mi poduzeti.

Što bi bio zadnji korak?

- Rješenje pitanja hrvatskih brodogradilišta. To je svakako zadnje kompleksno pitanje u pregovorima s EU, i istovremeno vrlo osjetljivo. Hrvatska je mala zemlja u kojoj problematika restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta može predstavljati i socijalni problem, pa mu zato treba pristupiti i s više socijalne osjetljivosti. To ne znači, međutim, da se rješenje tog problema može unedogled odgađati. O tome smo razgovarali vrlo iscrpno, uzimajući u obzir i primjere drugih država, poput Poljske.

Je li njemačka vlada spremna lobirati u EU da se Hrvatskoj da još vremena za restrukturiranje brodogradilišta?

- Ne bih to tako rekao. Možda bi imali malo fleksibilniji pristup, ali ne onaj koji bi odudarao od općih europskih načela. Njemačka podupire hrvatska nastojanja, ali isto tako ima i svoj dio odgovornosti da naš ulazak u EU ne bude nepripremljen.

Zbog čega je vaš razgovor s njemačkom premijerkom trajao dulje nego što je predviđeno?

- Vjerojatno zato što je bio dinamičan i zanimljiv.

Smatra li njemačka vlada da se Hrvatska pokazala vjerodostojnom u borbi protiv korupcije?

- Priznaju da je tu učinjeno jako puno i daju priznanje pravosudnim tijelima, ali i hrvatskoj politici, zbog otvaranja tih trendova. No, isto tako smatraju da sudske procese treba ostaviti pravosuđu. Istaknuo sam da ne dolazi u obzir miješanje politike u te postupke.

Jeste li razgovarali i o slučaju Sanader?

- Njemačka strana pokazala je interes i za događaje s tim u vezi, ali na načelnoj razini ne želeći se uplitati u rad pravosuđa.

Iza bombe stoje ustaški udbaši

Je li kancelarka Merkel potaknula pitanje neriješenih zločina iz komunističkog razdoblja?

- O tome nije bilo riječi. Nismo razgovarali niti o podmetnutoj bombi u hrvatskom veleposlanstvu, jer to su sve teme koje mora rješavati pravosuđe, a ne politika.

Kako su prošli prosvjedi protiv vašeg dolaska koje je u Mainzu organizirala Hrvatska čista stranka prava?

- Okupilo se dvadesetak ljudi, koji su izražavali svoje mišljenje, što je njihovo demokratsko pravo.

Znate li tko stoji iza bombe u hrvatskom veleposlanstvu?

- Istraga još uvijek traje, a ja držim da je riječ o o ustaškim udbašima, odnosno o miljeu koji spaja “kvalitete” jednih i drugih.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju nedjeljnog Jutarnjeg

Izdvajamo