Odluka o nazivu ulice “10. travnja” u slavonskom selu Slatinski Drenovac neustavna je - odlučio je Ustavni sud na sjednici održanoj u utorak. Informacija o odluci Ustavnog suda neslužbena je, a potječe iz izvora bliskih tome sudu.
Službena objava
Spomenutu bi odluku Ustavni sud, kako doznajemo, uskoro trebao i službeno objaviti. Riječ je o predmetu koji je na Ustavnom sudu na rješavanje čekao pune četiri godine.
Predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović, u lipnju ove godine, tijekom intervjua za novi mandat na Ustavnom sudu, pred saborskim Odborom za Ustav izjavio je da će odluka o spornom nazivu ulice u Slatinskom Drenovcu biti donesena uskoro.
Zanimljivo je da je tu odluku Ustavni sud donio samo dan prije saborskog glasanja o trojici ustavnih sudaca, na kojem je Šeparović dobio još jedan osmogodišnji mandat na tome sudu. Kako neslužbeno doznajemo, Ustavni sud u odluci nije bio jedinstven. Sudac Miroslav Šumanović napisao je izdvojeno mišljenje.
Jasna stajališta
Odluka Ustavnog suda o sudbini naziva ulice “10. travnja” smatra se presudnom za buduće korištenje simbolike vezane uz Nezavisnu Državu Hrvatsku. Kako neslužbeno doznajemo, taj je sud u njezinu obrazloženju iznio vrlo jasna i decidirana stajališta vezana uz javnu upotrebu tih simbola.
Slatinski Drenovac, selo podno Papuka u Virovitičko-podravskoj županiji, punih je 16 godina imalo ulicu s nazivom “10. travnja”. Vijeće općine Čačinci, u čijem sastavu je Slatinski Drenovac, odluku o spornom nazivu ulice donijelo je na sjednici održanoj 11. travnja 1997. Nakon 2000., kad su se izbjegli Srbi počeli vraćati u Slatinski Drenovac, seoski je Mjesni odbor Općini Čačinci uputio zahtjev za promjenu spornog imena ulice.
Međutim, općinska vlast, koju od 90-ih drži HDZ, taj zahtjev nije uzela u razmatranje, tvrdeći da mještani Drenovca svoj zahtjev za promjenu naziva ulice “10. travnja” nisu obrazložili.
Sporni naziv
U jesen 2013. Ministarstvo uprave kojem je na čelu bio SDP-ovac Arsen Bauk donijelo je odluku o obustavi odluke Općinskog vijeća Čačinci iz 1997. o nazivu ulice “10. travnja” uz obrazloženje da je ona suprotna Ustavu. Vlada je odluku Ministarstva potvrdila i Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu ustavnosti sporne odluke Općinskog vijeća Čačinaca, a na njezino rješavanje čekalo se sve do ovoga tjedna.
Iako su, kako doznajemo, nakon odluke Ministarstva iz 2013. table sa spornim nazivom ulice u Slatinskom Drenovcu skinute, Općinsko vijeće Čačinaca do danas nije donijelo odluku o novom nazivu ulice pa je ulica u tome selu već četiri godine - bezimena. Međutim, žitelji Slatinskog Drenovca do danas u svojim osobnim dokumentima kao ulicu stanovanja imaju naziv “10. travnja”. Sporni naziv ulice koristi se i u službenoj poštanskoj komunikaciji i tako će ostati dok ulica ne dobije novi naziv.
U Slatinskom Drenovcu danas živi svega desetina stanovnika od njihova predratnog broja. Prema popisu stanovnika, u Drenovcu je 1991. živjelo 307 stanovnika, od kojih su većina, čak oko 85 posto, bili pripadnici srpske nacionalnosti. Selo se, kako doznajemo, u ljeto 1991. priključilo srpskoj pobuni, ali su već u prosincu 1991. hrvatske snage nad njim uspostavile kontrolu, a srpsko stanovništvo je masovno izbjeglo. Prema popisu stanovništva iz 2011., u Čačincima je bilo svega 50 žitelja, a danas ih, kako doznajemo, ima - tridesetak.
Na službenim stranicama Općine Čačinci, na čijem čelu je već nekoliko uzastopnih mandata HDZ-ovac Marko Mališ, piše da je cilj općinskih vlasti da “naši građani žive sigurno, zbrinuto i ugodno”.