Dok neki trgovački centri smanjuju cijene hrane uoči ulaska u EU, domaća prehrambena industrija odlučila se na povećanje cijena mlijeka, mliječnih prerađevina i piletine.
Obrazloženja Dukata i Vindije za prosječno povećanje cijena za oko pet posto uglavnom su slična: ukinuta nulta stopa PDV-a, vrtoglavo povećanje cijena energenata (plina i struje), te ostalih ulaznih troškova u proizvodnji poput stočne hrane. Iz istih razloga iz Koke obrazlažu svoje povećanje cijena piletine od 4 do 12 posto.
U priopćenjima je mliječna industrija navela još jedno, uvijek zanimljivo obrazloženje - negativna kretanja na tržištu, pa smo objašnjenje te formulacije potražili od Branka Bobetića, direktora gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar.
- Zbog istih razloga kao i kod nas, dakle energenata, a osobito velikih cijena stočne hrane zbog suša, cijena mlijeka je porasla i u zemljama Europske unije.
Manji prihodi
Naša mljekarska industrija zbog afere s aflatoksinima i smanjenja broja farmi bilježi pad otkupa mlijeka od oko 20 posto, i to mora nadoknaditi njegovim uvozom, na što se još plaća i carina. Morate znati i da su naše najveće mljekarske industrije lani imale 20 posto manji prihod, a u prva tri mjeseca ove godine posluju s gubicima - rekao nam je Bobetić.
Kad su u pitanju energenti, Bobetić se slaže da je velik problem to što na velikim farmama nisu sagrađena bioenergetska postrojenja uobičajena na europskim farmama.
- Nažalost, mi smo u tim obnovljivim izvorima energije tek na početku i nismo povukli dovoljno sredstava iz EU fondova da bi i naši farmeri bili konkurentniji starim članicama.
Neugodno iznenađenje
U budućnosti ćemo morati poraditi na ulaganjima u biopostrojenja, ali i solarne panele, fotonaponske ćelije i vjetroelektrane. To bi trebalo znatno smanjiti troškove energije, a time i držati konkurentnost - kaže Bobetić.
I proizvođači mlijeka zainteresirani su za ulaganja u obnovljive izvore energije ali, kako nam kaže Ivica Kruljac, proizvođač mlijeka iz Vladislavaca u Slavoniji, realizacija zapinje na dozvolama i papirologiji.
- Pratim što se događa u europskoj konkureciji i ušao sam u tu materiju. Čak sam i prijavio svoje krovove na stajama za izradu fotonaponskih ćelija HEP-u, ali projekt nikako da se ostvari. Mi u Slavoniji imamo dovoljno sunčanih dana za postrojenje od 50 do 100 kilovata, čime bi se smanjili troškovi struje, koji čine pet posto u proizvodnji mlijeka - kaže nam Kruljac.
Kako u posljednje vrijeme ne prati vijesti, Kruljca je pomalo neugodno iznenadila vijest da će mlijeko u dućanima poskupjeti pet posto.
Pokrivanje gubitaka
- Mislim da bi prerađivači imali opravdan razlog za dizanje cijena samo kad bi nama mljekarima digli otkupnu cijenu mlijeka za 10 posto. Kako se to nije dogodilo, stvarno ne znam zašto poskupljuju život građanima - pita se Kruljac.
Nakon što smo mu prenijeli obrazloženje velikih mljekara i podatak da su u listopadu prošle godine seljaci dobili 15 lipa više za litru mlijeka, Kruljac nam je odgovorio.
- Da, digli su nam 15 lipa, ali prije toga smanjili su 45 lipa državne premije. Sve te troškove koje spominju imamo i mi pa nam nitko nije dao pet posto više. Nije ni čudo da nedostatak domaćeg mlijeka moraju sada nadoknađivati uvoznim jer mnogi više ne proizvode - kaže Kruljac.
Nažalost, nitko od proizvođača nije u svojim priopćenjima naveo da je dio razloga za skuplje mlijeko i piletinu i u njihovu slabom ulaganju u energetska postojenja na farmama. Kao i uvijek, zbog nepravodobnih priprema i ulaganja u smanjenje troškova proizvodnje najlakše je gubitke pokriti preko džepova potrošača.
‘Za skuplju piletinu glavni je krivac nedavna velika suša’
Osim mlijeka, u trgovinama je sada skuplja i piletina.
- Cijena piletine, kada računamo cijelo roster pile, nije se u proteklih pet godina značajnije mijenjala i vrti se u maloprodaji oko 22 kune. Svi ostali inputi u proizvodnji posljednjih su godina značajno rasli, i to se moralo odraziti na cijeni. I za ovo poskupljenje piletine od 4 do 12 posto može se reći da je glavni krivac suša, koja je uzrokovala skok cijena kukuruza, sojinog zrna i sačme za 30-ak posto - kaže Branko Bobetić, direktora gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar.
