Makedonija je jučer ujutro u 3 sata zatvorila granicu prema Grčkoj za ekonomske emigrante.
Nekoliko sati kasnije odluku o zatvaranju granice za ekonomske emigrante objavili su Srbija, Hrvatska i Slovenija. Nije riječ o iznenadnoj odluci država na tzv. balkanskoj ruti migranata. Kako saznajemo, dogovor među ovim zemljama postignut je prije dva dana. Prema tom dogovoru države na ovoj ruti propuštat će samo migrante iz Afganistana, Iraka i Sirije, odnosno samo iz zemalja zahvaćenih ratom. Odmah nakon zatvaranja granice za ekonomske migrante na makedonsko-grčkoj granici nekoliko je tisuća migranata zaustavljeno.
Makedonija diže žicu
Istovremeno s ovom mjerom Makedonija je počela graditi ograde prema Grčkoj. Zatvaranje hrvatske granice za ekonomske migrante najavio je jučer ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. - Prije svega radi se o državljanima Maroka, Bangladeša, Šri Lanke, Alžira, Liberije, Konga, Sudana i Pakistana. Osobe koje dolaze iz tih zemalja ne mogu dobiti međunarodnu zaštitu - pojasnio je Ostojić. Srpske vlasti odmah su objavile da više neće u svoju zemlju puštati migrante koje Hrvatska i Slovenija neće željeti prihvatiti.
Odmah nakon ove odluke nastao je spor između Hrvatske i Slovenije. Naime, Slovenija je htjela u Hrvatsku u postupku readmisije vratiti 162 ekonomska migranta iz Maroka, što je Hrvatska odlučno odbila. - Mi smo to odbili jer o takvoj situaciji do sada nije bilo međusobnog dogovora, ali smo u skladu s njihovim zahtjevom obavijestili kolege iz Makedonije i Srbije da građani ovih zemalja više neće moći prolaziti ovom rutom te ćemo ih, ako dođu, morati tretirati kao ilegalne migrante - pojasnio je je Ostojić. Nakon što je odbijen slovenski zahtjev, državni sekretar u slovenskom ministarstvu unutarnjih poslova Boštjan Šefic je novinarima pomalo nejasno pojasnio kako odluka o zabrani prolaska ekonomskih migranata ne znači da će biti zasustavljeni svi ekonomski migranti već samo neki, ne pojašnjavajući koji su kriteriji na snazi. Slovenski je pak načelnik glavnog stožera jučer potpisao odluku o angažmanu vojnih rezervista koji bi trebali pomoći u čuvanju granice. Prema ovoj odluci u prvom trenutku bit će angažirano 90 rezervista, a najviše će ih biti angažirano do 1500. Prema službenim podacima slovenskog MUP-a, Slovenija je do sada postavila 40 kilometara bodljikave žice na granici prema Hrvatskoj.
Odbijeni na granicama
Ministar Ostojić jučer je otkrio da je Hrvatska dosad odbijala prolaz građanima Alžira, Turske i Kosova te u jednom slučaju i državljanki Haitija. Ako se postigne dogovor svih zemalja, ekonomski migranti trebali bi biti zaustavljani već u Grčkoj. Jer, ako ih Grčka ne zaustavi, Makedonija bi ih vjerojatno pokušala vratiti u Grčku, koja ih pak sigurno ne bi primila natrag i onda bi Makedonci uputiti u Srbiju, Srbija u Hrvatsku, Hrvatska u Sloveniju… Stoga je u nužan dogovor i jedinstven stav svih zemalja. No, ako do njega i dođe, veliko je pitanje koliko će takvo postupanje utjecati na smanjenje broja izbjeglica na ruti. Naime, kao što je poznato, dio njih koji potječu iz tzv. sigurnih država putuje s krivotvorenim putovnicama zemalja koje su zahvaćene ratom, a takvi slučajevi mogu se riješiti jedino u zemljama njihova krajnjeg odredišta. Tamo se, naime, izbjeglice detaljno ispituju, provjerava njihov stvarni identitet i porijeklo, što onda, u slučaju prevare, rezultira njihovim vraćanjem u matičnu državu.
Bruxelles: Tražit ćemo objašnjenje
Odluka Makedonije i Srbije da prime samo izbjeglice koje dolaze iz Sirije, Iraka i Afganistana, kao i najave Hrvatske i Slovenije da neće primati ekonomske izbjeglice, pitanja su oko kojih Europska unija traži objašnjenja i očekuje se da će i sve države s takozvane zapadno balkanske rute međusobno razmijeniti informacije o tome i izvijestiti o mjerama koje poduzimaju. To se provodi na razini osoba za kontakt koje je svaka vlada imenovala nakon summita u Bruxellesu. Izvori iz EU kažu da iz Unije državama sa zapadne balkanske rute nije stigla nikakva preporuka da puštaju ili ne određene izbjeglice. Isti izvori na najavu Slovenije da će u Hrvatsku vraćati ekonomske izbjeglice samo su podsjetili da svaka država mora procesuirati zahtjev za azil, a one koji ne žele zatražiti azil mogu vraćati u njihove države ili u pravu državu EU u koju su ušli. To je načelni odgovor koji Europska komisija daje otkad je počela izbjeglička kriza. ( A. Palokaj)