Gotovo 19.000 poduzeća sa 8840 zaposlenih kandidati su za odlazak u prisilni stečaj 1. srpnja. Njihov ukupni dug iznosi 19,8 milijardi kuna, no glavninu tog duga čine tvrtke koje nemaju nijednog zaposlenog. Dug im se broji na gotovo 15 milijardi kuna. To su podaci sadržani u detaljnoj analizi Ministarstva financija o poslovnim subjektima koji će se naći na udaru novog Stečajog zakona, koji bi, ako bude usvojen i izglasan prema planu, trebao stupiti na snagu 1. srpnja. Jutarnji list imao je priliku vidjeti popis više od 14.500 pravnih osoba koje potpadaju pod kriterije za prisilni stečaj. Radi se, dakle, o tvrtkama koje su u blokadi dulje od 120 dana ili tri mjeseca nisu isplatile plaće. Vrlo je zanimljiva lista najvećih dužnika, onih čija dugovanja premašuju 100 milijuna kuna.
Blizak Tuđmanu
Na popisu je njih 11, a samo jedna tvrtka ima zaposlenika, i to jednog. Riječ je o Trgovačkom centru Solidum d.o.o. velikogoričkog tajkuna Željka Žužića, koji je prema podacima iz travnja bio 250 dana u blokadi, a dug mu je oko 200 milijuna kuna. Najveći dug imaju BB nekretnine d.o.o., koje su u travnju bile više od tisuću dana blokirane zbog duga iznad 220 milijuna kuna. Na drugom je mjestu Cipicco d.o.o. Ante Samardžića, koji je javnosti poznat po nadogradnji kaštelanske kule. Samardžićeva je tvrtka u travnju bila blokirana dulje od 2000 dana, a dug se približio iznosu od 200 milijuna kuna. Na popisu je i PAN - papirna industrija d.o.o. Marinka Mikulića, povratnika iz Australije, koji je bio blizak pokojnom predsjedniku Tuđmanu, a obitelj Mikulić se spominjala među privilegiranima tijekom privatizacije devedesetih. Listu upotpunjava i poduzeće Garaže Dubrovnik d.o.o., koje je u travnju zabilježilo 1200 dana blokade i dug od 100 milijuna kuna.
Garaže Dubrovnik poznate su iz afere gradnje garaža u tome gradu u koju je bila upletena Dubrovačka biskupija i bivša gradonačelnica Dubravka Šuica.
Karlovačka banka
Tu su i dvije tvrtke Petra Šole, obje više od 600 dana u blokadi i s dugom nešto većim od 150 milijuna kuna. Šola je javnosti poznat kao jedan od aktera u aferi Karlovačka banka, s kojom je surađivao preko svog Opatovina projekta. Kada je otvorena istraga nad Karlovačkom bankom, on je bio zadnji na popisu osoba s kojima je USKOK razgovarao kao sumnjivcima.
S druge strane, nevjerojatni su podaci o manjim dugovanjima. Na kandidacijskom popisu za stečaj našlo se čak 5578 poduzeća čiji je dug u rasponu od 8 kuna do 20.000 kuna. Zbog manje od 1000 kuna duga u blokadi je 470 pravnih osoba. No, dok su manja dugovanja i razumljiva kod tvrtki koje nemaju zaposlenih ili imaju jednog zaposlenika (takvih je 569), nevjerojatan je slučaj Vino Iloka d.d. koji ima 60 zaposlenih, a u travnju je bio blokiran 230 dana zbog duga od 13.000 kuna. Uzme li se taj podatak sam za sebe, moglo bi se zaključiti da bi se tvrtka riješila blokade i izbjegla stečaj kad ne bi isplatila dvije direktorske plaće. Pozornost privlače i tvrtke koje su u blokadi dulje od 15 godina.
Ruski ulagači u Malinsku
Takvih je Ministarstvo financija pronašlo čak 28. Redom je riječ o tvrtkama bez zaposlenih, a samo tri među njima imaju po jednog zaposlenika. Raspon dugovanja kreće se od 750 do 6,9 milijuna kuna. Ako u međuvremenu nisu izašle iz blokade ili ne riješe dug do usvajanja zakona, u srpnju će morati same pokretati stečajeve. Ne učine li to, naći će se na udaru Fine.
Naime, Fina će imati rok od osam dana u kojem treba pokrenuti stečaj nad tvrtkom blokiranom duje od 120 dana. Predujam u iznosu od 20.000 kuna te još 1000 kuna koji će ići na račun stečajnog fonda naplatit će se od direktora, članova nadzornog odbora ili osnivača. Naplata će biti moguća i iz njihove privatne imovine. Osim što će u stečaj, ove će se tvrtke naći i objavljene na mrežnoj stranici sudova. Analiza upućuje na to da bi silom u stečaj moglo i 68 pravnih osoba s više od desetero zaposlenih. Među njima su se našli i ruski ulagači koji su osnovali Hotele Haludovo Malinska d.d. te Općina Milna, koju je zadužio bivši načelnik.