INTERNI DOKUMENTI

JUTARNJI VAM EKSKLUZIVNO DONOSI INTERNE DOKUMENTE TVRTKE Evo koliko zapravo vrijedi HEP! Hoće li 25 posto dionica biti dovoljno za kupnju Ine? Teško

Srđan Vrančić / HANZA MEDIA

HEP-ova analiza rađena je 2014. kada se razmatrala dokapitalizacija putem IPO-a. Od tada je HEP imao dvije dobre godine pa mu je i vrijednost narasla

Analizom usporedivih društava kojima se trguje na uređenim tržištima kapitala, procijenjena vrijednost HEP-a u 2014. kretala se u rasponu od 1,65 milijardi eura do 2,08 milijardi eura.

Iznos inicijalne javne ponude (IPO), tj. prikupljenih sredstava od prodaje 25 posto dionica HEP-a, pak, tada je iznosio između 468 do 588 milijuna eura. Danas je ta vrijednost ipak nešto veća. No, je li dovoljno velika da se kupi pola Ine?

Nedovoljno 25%

Gore navedene brojke izračunate su uz diskontnu stopu za IPO od 15 posto, a otkriva ih HEP-ova interna analiza koju ekskluzivno donosi Jutarnji list, rađena 2014. kada su se razmatrale strateške opcije vezane uz dokapitalizaciju putem IPO-a manjinskog udjela, uz uvrštenje na uređeno tržište kapitala i, potencijalno, međunarodno tržište kapitala. Pritom valja napomenuti da je od plasiranja te analize HEP imao dvije dobre poslovne godine, kao i da trenutačno ima poprilično novca u blagajni (2,5 milijarde prema njihovu posljednjem polugodišnjem financijskom izvještaju za 2016.) pa je i njegova vrijednost, kao i vrijednost udjela od 25 posto, nešto i narasla.

No, i dalje je pitanje je li četvrtina HEP-a dovoljna za otkup MOL-ovih dionica u Ini, odnosno za otkup pola Ine. Kad bismo konzervativno procijenili da je vrijednost 25 posto HEP-a u posljednje dvije godine narasla za još bar 100-tinjak milijuna eura, na iznos koji se kreće od 600 do 700 milijuna eura (100 posto HEP-a u tom bi slučaju vrijedilo oko 2,5 milijarde eura, tj. oko 19 milijardi kuna), te uzeli brojke koje se vrte po medijima, a koje kažu da se vrijednost MOL-ova udjela u Ini kreće između 800 i 900 milijuna eura, 25 posto HEP-a ne bi bilo dovoljno za povratak Ine. Odnosno, bilo bi na knap. Na knap bi vjerojatno bilo i kad bi se krenulo u prodaju većeg udjela. Primjerice, od 30 posto. Tada bi se, prema HEP-ovoj računici, prije dvije godine skupilo između 602 i 757 milijuna eura, odnosno danas između 700-tinjak i 900-tinjak milijuna eura.

 

No, dokument koji Jutarnji ima na uvid izrađen je za potpuno drugačije svrhe od one koju planira aktualna Vlada. Plan nije bio prodaja udjela u HEP-u da bi se tim novcem kupila neka druga tvrtka i to tvrtka kao što je Ina, koja posljednjih godina gubi na vrijednosti. Cilj je bio pokretanje investicijskog ciklusa u HEP-u.

Drugim riječima, pribavljeni kapital trebao je biti namijenjen za ulaganje u proizvodne kapacitete, kao što su hidroelektrana Kosinj/Senj ili termoelektrana Plomin, ulaganje u mrežnu infrastrukturu i sl. IPO-om bi bilo omogućeno i širenje poslovanja, jačanje vlasničke strukture te povećanje transparentnosti HEP-ova poslovanja. Stoga je bilo potrebno, baš kao što je i sada, stvoriti vjerodostojnu investicijsku priču kako bi se stvorio željeni efekt u investicijskoj zajednici, odnosno potrebno je bilo jasno definirati namjenu prikupljenih sredstava. Tada su to bile investicije HEP-a, danas je to kupnja MOL-ova udjela u Ini.

 

Procedura

Iako je cilj drugačiji, a i vrijednosti su se izmijenile, koraci i potrebne prethodne radnje, kao i potreban pravni okvir za IPO, više-manje ostaju isti, kao što su i u HEP-ovu dokumentu iz 2014. I iz toga je razvidno da je riječ o procesu koji traje mjesecima, ali može biti realiziran unutar godine dana. Čak i brže, ako je tvrtka dobro pripremljena. Stoga je kvalitetna priprema HEP-a ključni preduvjet, a to podrazumijeva reviziju aktualnih pravila, politika i prakse korporativnog upravljanja, povećanje transparentnosti, osiguranje fleksibilnosti u upravljačkim tijelima te definiranje jasne strategije razvoja i budućeg poslovanja. Osim tih internih faktora, u razmatranju IPO-a valja uzeti u obzir i očekivanja investitora te analitičara, političke, ekonomske i socijalne okolnosti, kao i uvjete na tržištu kapitala.

Sama priprema tvrtke za IPO traje od tri do pet mjeseci, a provedba od četiri do pet mjeseci. U slučaju uvrštenja na domaćem i stranom tržištu, trajanje provedbe procesa IPO-a produljuje se za još mjesec ili dva u odnosu na uvrštenje isključivo na domaćem tržištu kapitala. Moguće bi bilo, dakle, završiti proces ove godine. No, ako ćemo suditi prema brojkama iz HEP-ove analize te konzervativnim procjenama, sredstva od prodaje 25 posto HEP-a mogla bi biti nedovoljna da se kupi pola Ine.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo