SLUČAJ JANA MATKOVIĆA

Kako je biznismen koji se predstavljao kao predvodnik hrvatske energetske renesanse nestao s novcem stotina svojih poslovnih partnera

Zagreb, 140115.
Remetinec 42.
Jan Matkovic vlasnik je tvrtke O.P.M. Koncept koja se bavi ugradnjom i prodajom elektricne energije iz solarnih celija.
Na fotografiji: Jan Matkovic - vlasnik tvrtke O.P.M. Koncept.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / CROPIX

Tvrtka izbrisana, milijunski dugovi, stotine tužbi, ljuti vjerovnici, osnivač koji je iščeznuo i trajno uništeno povjerenje javnosti u ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije. To je bilanca djelovanja Jana Matkovića, poduzetnika čija je tvrtka O.P.M. Koncept još nedavno najavljivala gradnju tisuća solarnih elektrana

Sve je bilo lijepo zamišljeno i zvučalo gotovo idealno. Po principu ključ u ruke - i scenariju zdrpi i briši. Tvrtka O.P.M. Koncept iznajmit će krovove i vlasnicima tih krovova sagraditi solarne elektrane. Oni, vlasnici krovova, “samo” moraju dati oko tisuću eura da bi upali u kvotu za solarnu energiju, tj. tisuću eura za izradu projektne dokumentacije potrebne za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije i ugovora o otkupu s HROTE-om. I ništa više. Kroz plaćanje najma novac potrošen na papirologiju vratit će im se trostruko, a nakon 14 godina, koliko traje otkup energije po poticajnoj cijeni, elektrana prelazi u njihovo vlasništvo. Ponuđen im je i bonus - sustav za grijanje vode. Ne može bolje. Sve, pritom, odrađuje posrednik - O.P.M. Koncept.

Iščeznuli milijuni

Bilo je to 2012. i 2013. godine, a provlačilo se i kasnije. O.P.M. Koncept je u međuvremenu, 2016. godine, završio u stečaju koji je podnijela Financijska agencija zbog duga većeg od šest milijuna kuna. I to po skraćenom postupku jer nije imao imovine i zaposlenih. Izbrisan je i iz Sudskog registra. Direktor Jan Matković “nestao” je i ostavio iza sebe sklopljenih na stotine ugovora, ali vrlo malo realiziranih. Prema posljednjim informacija koje je davao kad je još bio dostupan, više od 500 njih nije dobilo ugovor s HROTE-om, od čega je O.P.M. Koncept za 200-tinjak podnio žalbu. Drugim riječima, ti su ljudi ostali bez kvote, bez solarnih elektrana (i bonusa) i bez novca. Ako ćemo uzeti u računicu samo njih 200, što su žalbe, i prosjek od oko 8000 kuna po ugovoru, ukupno su bacili u vjetar barem 1,6 milijuna kuna. Brojka se sigurno penje, no o kojoj je točno količini ugovora riječ, to samo Matković zna. Svojedobno se razbacivao raznim brojkama - od 600 do 1000 potpisanih ugovora.

Da, sve je bilo lijepo zamišljeno i zvučalo gotovo idealno. I za jednu i za drugu uključenu stranu. Potencijal su vidjeli ljudi, a i O.P.M. Koncept. Tu je tvrtku Matković, povratnik iz Njemačke s velikim ambicijama sa solarima u Hrvatskoj, osnovao 2009. godine s ciljem sudjelovanja na fotonaponskom tržištu koje je tada bilo tek u povojima.

Prodali super priču

U rujnu 2011. godine krenuli su s aktivnijim angažmanom i ambicioznim planovima o milijunskim prihodima. Prema podacima Poslovne Hrvatske, sa 16.800 kuna prihoda u 2010. godini popeli su se na 1,2 milijuna kuna u 2011., a potom i na 7,7 milijuna kuna u 2012. pa pali na 4,3 milijuna kuna u 2013. te na 737.900 kuna u 2014., što je posljednji dostupan financijski podatak.

Hvalili su se tada, kako stoji u još uvijek dostupnom profilu tvrtke, da su im povjerenje poklonili Grad Sinj, Općina Novigrad Podravski, Općina Cernik, Općina Pitomača itd. “Predvodnik energetske renesanse”, samo je jedan od mnogih epiteta kojim su se dičili. Željeli su da “privilegij energetske neovisnosti” bude stvar osobnog izbora svakog pojedinca. No, kako nam kaže dio energetske struke koja je imala doticaja s Matkovićem i sumnja na nečiste namjere, ti su pojedinci iskorišteni. Servirano im je, kaže nam jedan od njih, ono što se htjelo, ali ne sa svim mogućnostima:

- Ideja je bila prodati super priču. Matkoviću se činilo jednostavnim. Imao je novac, ali nije imao prostor. I onda se dosjetio ljudi i njihovih krovova i kako bi mogao staviti po 10 kW na krovove. Obučio je agente na terenu što da govore i idu od vrata do vrata. I vrlo je jasno napravio da rizik ne pada na njega.

Dobra cijena

Najamnina je bila vrlo mala, a s dobrom tadašnjom cijenom od oko 3,5 kuna/kW, zarada vrlo dobra. Tada je ‘ključ u ruke’ koštao između dva do tri eura po kW, što znači da je 10 kW koštalo 30-ak tisuća eura. A on je za jedan kW dobivao 3,5 kuna. Neka elektrana radi osam sati punom snagom, to je 80 kWh na dan. Kad pomnožimo to sa 3,5 kune, dolazimo do golemog novca - priča.

Je li država kriva?

 Tko je kriv za to? Ljudi jer su bili naivni? Jan Matković i njegova ekipa na terenu koja je davala tipizirane ugovore, bez puno objašnjavanja o načinu funkcioniranja punjenja kvote i sličnim “sitnim” detaljima? Ili država koja je dozvolila takav “modus operandi”? Matković bi vjerojatno rekao država, ali zato što je često mijenjala pravila. Nju je svojedobno krivio za situaciju u kojoj se našao. No, do njega nismo uspjeli doći unatoč korištenju raznih kanala. Navodno je negdje u inozemstvu. Država bi rekla - ništa. “S obzirom na to da se upit odnosi na podatke o strankama u postupcima, kao i na to da su sukladno zakonskim propisima javnopravna tijela u postupcima dužna zaštititi osobne i tajne podatke, nismo u mogućnosti ustupiti tražene informacije”, odgovor je Ministarstva zaštite okoliša i energetike na naš upit o detaljima postupaka pokrenutima protiv države u sektoru obnovljivih izvora energije. A ljudi bi rekli - Matković. Oni su spremni ispričati svoju priču.

- Sve je počelo dolaskom predstavnika tvrtke O.P.M. Koncept. Inače ne pristajem na takve stvari, ali dosta sam se raspitivao i dobro se pričalo i pisalo o toj tvrtki. Osim toga, njihov je predstavnik bio obiteljski poznanik koji nam je objasnio o čemu se radi. Radilo se o posredovanju i ugradnji panela od 10, 20 i 30 kW i uz to je ponuđeno samofinanciranje, tj. da mi sami financiramo elektranu ili da iznajmimo krov tvrtki na 14 godina uz naknadu od 50 eura po kW godišnje.

Bio je ozbiljan čovjek

To bi za, primjerice, elektranu od 10 kW iznosilo 500 eura godišnje. Samofinanciranje nam je bilo neprihvatljivo jer nismo u mogućnosti podići kredit od 30-ak tisuća eura. Prihvatili smo ponudu gdje oni financiraju elektranu, a mi iznajmljujemo krov - otkriva nam Danijel Herceg iz Novske.

Procijenjeno je da na kuću može oko 10 kW i s tim su se, kaže, složili. Predstavnik OPM-a im je rekao da elektrana nakon 14 godina ostaje u njihovu vlasništvu i da nema više apsolutno nikakvih papira i obaveza, osim ugovora o najmu.

- Nije nam ni u jednom trenutku rečeno da se to možda neće realizirati. Kako se radilo o dugogodišnjem poznaniku, ozbiljnom čovjeku, mi smo potpisali dva ugovora o posredovanju za dva objekta. Potpisom ugovora o posredovanju bili smo dužni uplatiti 8200 kuna na račun O.P.M. Koncepta ili 9000 kuna ako se uplaćuje na rate. Uplatili smo 16.400 kuna jer se radilo o dva objekta. Nakon potpisa ugovora, dolazi nam i službeni dokument s potpisom Jana Matkovića u kojem stoji da nakon 14 godina vlasnik krova stupa u vlasništvo fotonaponske elektrane. No, nakon cijele priče nam dolazi šokantni ugovor o najmu i s njim bjanko zadužnica od 500 tisuća kuna koju apsolutno nitko nije ni spomenuo! Da bude bolja stvar, u ugovoru o najmu stoji da nakon 14 godina imamo pravo otkupa elektrane, što je nešto sasvim drugo od onoga što su u početku govorili, a i pisali. Naravno, ugovor o najmu nismo potpisali - prisjeća se Herceg, koji se angažirao na društvenim mrežama da vidi ima li još, kako sam kaže, prevarenih poput njega.

Potrošio na materijal

Javljali su se, nastavlja, ljudi iz svih krajeva Lijepe naše s istim problemom i iz istih razloga nisu potpisali ugovore. Čak su se, kaže, javljali i bivši zaposlenici O.P.M. Koncepta koji su se, također, žalili da su prevareni i da vraćaju novac iz svog džepa.

- Mislim da je sve bilo planski. Ništa se nije dogodilo 2012., a onda se nije pomaknulo s mrtve točke ni 2013. Nisam znao je li kriv Matijević ili država, kako je on tvrdio, pa ga nisam htio tužiti. Zvao sam ga u nekoliko navrata još 2013. Poslije se nije moglo doći do njega. Obećao je tada da će sve riješiti, da će dio novca vratiti, ali to nisam doživio - govori Herceg.

Slično je i Franjo Ružić, jedan od 10-ak iz Ravnogoraca koji su se našli u istoj situaciji, čuo od Matkovića.

- Kad je cijela priča sa solarnim panelima zapela, rekao je da radi na tome i da ga je država zeznula s kvotama. Rekao sam mu dobro, ali vratite nam onda novac. No, on ga je, kako je sam rekao, potrošio na materijale i sl. Kad je prije godinu dana izašao članak o prevarenim Ravnogorcima, policija mi je došla na vrata da vide u čemu se tu radi. Prije mjesec dana sam zvao inspektore da vidim u kojoj je to fazi. Rekli su mi da je to sada u DORH-u i ako se pronađu elementi za kazneni progon, pokrenut će postupak. Sve je to bacanje prašine u oči - priča, sada već rezignirano, i Ružić.

I njemu su se, nastavlja, javljali ljudi iz Rijeke i Čakovca koji su se našli pred istim problemom. Rezigniran je u Anđelo Draganić, koji priznaje da je naivan ušao u cijelu priču, kao i Dubravko Habulin.

Imena ima još na stotine. Neki od njih su podigli i privatne tuže protiv O.P.M. Koncepta. No, kako nam kažu, od Matkovića nisu dobili ni pismo ni razglednice. Ne pojavljuje se ni na ročištima, a navodno ni u Hrvatskoj. Poznato je jedino da je u nekim tužbama uporno osporavao dio u kojima se navodi da nije ispunio ugovorne obveze. Tvrdio je tada da nije za to odgovoran te da tužitelj nema pravo na povrat uplaćenog iznosa za posredovanje. Naveo je da je bio prisiljen zbog sumnje na zloupotrebu položaja podnijeti kaznenu prijavu protiv nadležnih jer ni u dvostruko duljem periodu nego što propisuje zakon nije dobio očitovanje od nadležnih institucija (HROTE i tadašnje Ministarstvo gospodarstva). Pozivao se na stavke ugovora u kojima je definirano u kojim slučajevima stranka ima pravo na povrat uplaćenog iznosa za posredovanje. No, sve mu je to palo u vodu.

Privatne tužbe

Svejedno, ljudi vjerojatno nikad neće vidjeti svoj novac. Tvrtka O.P.M. Koncept više ne postoji. A kad bi se naknadno ustanovilo da postoji još neka imovina koja može činiti dio stečajne mase, ili kada bi se ustanovilo, primjerice, da je država krivac za situaciju sa solarnim panelima ili prouzročila stečaj tvrtke te mora isplatila neku odštetu koja bi onda predstavljala imovinu društva, tvrtka bi se mogla, laički rečeno, privremeno oživjeti i pokrenuti nad njom redovni stečajni postupak. U tom bi slučaju možda ljudi povratili mali dio izgubljenog, ali svakako ne pune iznose. No, takvi su primjeri rijetki i sve je to na dugom štapu. Pravni znalci kažu da im jedino preostaje tužiti osobno Jana Matkovića. No, i to je na dugom štapu. Izgubljen je novac, ali i povjerenje u obnovljive izvore energije.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo