“Prvi Opći sabor Hrvatske demokratske zajednice održan je 24. i 25. veljače 1990. u Koncertnoj dvorani ‘Vatroslav Lisinski’ u Zagrebu. U njegovom radu sudjelovalo je 1760 izaslanika iz cijele Hrvatske i iseljeništva, 297 promatrača, 320 gostiju i 54 novinara. Bio je to prvi osnivački sabor jedne ‘nesocijalističke’ stranke u tadašnjoj Jugoslaviji i prvi sabor jedne hrvatske demokratske stranke nakon više od pola stoljeća komunističkog jednoumlja”, napisao je u svom eseju objavljenom na službenoj stranici HDZ-a Dinko Čutura, ravnatelj Državnog arhiva, koji je i jedan od osnivača te stranke.
Njegov je esej poprilično razljutio HSLS-ovce jer je nesporna povijesna činjenica da su oni, a ne HDZ, bili prva demokratska stranka osnovana u Hrvatskoj u vrijeme komunističkog režima. Naime, HSLS je pod imenom Hrvatski socijalno-liberalni savez osnovan na osnivačkoj skupštini u Zagrebu 20. svibnja 1989., gotovo mjesec dana prije HDZ-a, dok je inicijalni skup održan 21. veljače 1989., tjedan dana prije HDZ-ova. Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor kaže da ova izjava Dinka Čuture, koji je povjesničar i ravnatelj Državnog arhiva, nije slučajna.
- Izjava je neistinita i riječ je o pokušaju povijesnog revizionizma. Takve izjave prije svega štete samom HDZ-u i njihovu prvom predsjedniku Franji Tuđmanu jer to što je HDZ bio druga osnovana hrvatska demokratska stranka ni s čim ne umanjuje njegovu ulogu kao prvog hrvatskog predsjednika u stvaranju hrvatske države, a upravo ovakve izjave to rade - poručuje Kosor te otkriva da će kao predsjednik HSLS-a 20. svibnja pozvati predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića u Maticu hrvatsku na obilježavanje 30 godina prve osnovane demokratske stranke u modernoj političkoj povijesti Hrvatske, Hrvatske socijalno-liberalne stranke.
Doba Tuđmana
- Nadam se da će se Plenković tom pozivu odazvati kao koalicijski partner i da ćemo time zatvoriti ovu temu - dodaje Kosor. Dodaje kako je ovo prvi put da se pokušava na taj način revidirati povijest te da toga nije bilo ni za života Franje Tuđmana.
- Zato ovo pitanje moramo odmah razriješiti kako grupa oko Čuture u budućnosti ne bi svoje teze pokušala nametati u školske udžbenike. Ako je ta grupa ljudi spremna oko ovakvih pitanja krivotvoriti povijest, što je tek spremna u nizu drugih tema - kaže Kosor.
Dinko Čutura, pak, tvrdi kako je samo govorio o Općem saboru, a ne o osnivačkoj skupštini te da je neosporno da je HSLS bio prva demokratska stranka u Hrvatskoj.
- Oni jesu prvi osnovani u svibnju, a HDZ u lipnju 1989. godine. Govorio sam o Općem saboru, a oni su imali osnivačku skupštinu, dapače, to piše u svim udžbenicima i u povjesnici. Nikome ne pada na pamet sporiti te činjenice i krivotvoriti povijest, i to je cijela istina - odgovara Čutura.
Dodaje kako je možda pogriješio što nije u svom eseju napisao prvi veliki opći sabor, a ne osnivački, pa je vjerojatno zbog toga došlo do zabune. - Nitko njima nije dirao istinu. Oni jesu bili prvi i na tome im treba čestitati. Nikome ne pada na pamet to krivotvoriti. HSLS se prije i registrirao, dok je HDZ imao problema pa smo se registrirali u veljači prije prvih demokratskih izbora - objašnjava Čutura.
I u HDZ-u poručuju kako autor eseja nije govorio o osnivanju stranaka, nego o Općem saboru HDZ-a, a HDZ-ov Opći sabor, kažu, bio je prvi i, naravno, najveći.
Nema spora
- HDZ je prvi najavio svoje osnivanje, a HSLS je prva osnovana stranka, i to u tom tekstu nitko ne spori. Prvi Opći sabor nije osnivačka skupština. Nitko ne spori da je HSLS osnovan u svibnju 1989., ali je HDZ prva stranka koja je javno iznijela svoj program i najavila svoje osnivanje 28. veljače 1989. - pojašnjavaju u HDZ-u.
Jučer je reagirao i bjelovarski gradonačelnik te vjerojatno budući predsjednik HSLS-a Dario Hrebak koji je na Facebooku objavio status. “Uskoro ćemo pozvati naše partnere iz HDZ-a na obljetnicu povodom 30 godina od osnivanja prve demokratske političke stranke u Hrvatskoj, da se zajedno s nama prisjete kako je to bilo. Možda jesmo mali, možda jesmo marginalizirani, ali smo ponosni i ne zaboravljamo! PS. Neka netko javi Čuturi, čovjek je ipak samo ravnatelj Državnog arhiva”, napisao je Hrebak.