ZAGREB Vlada ubrzava rad na proračunu za sljedeću godinu, prijedlog kojeg bi se, prema najavama, pred ministrima trebao naći sljedećeg tjedna.
U ovom trenutku, kako doznajemo, traži se prostor za uštede, koje će proračunsku konstrukciju za 2015. učiniti koliko-toliko održivom. No, u Banskim dvorima zasad ne izlaze s informacijama na kojim će stavkama štedjeti.
Agencije i tvrtke
Ono što je u ovom trenutku izvjesno, to je da bi se značajnije uštede, osim kroz bolji nadzor potrošnje, trebale postići na izdacima za agencije i javna poduzeća, čiji proizvodi i usluge državu godišnje stoje po nekoliko milijardi kuna. Najavu rezanja upravo tih stavki nedavno je dao i sam ministar financija Boris Lalovac, a ista nam je informacija potvrđena i od drugih sugovornika iz Vladinih krugova.
- Vjerujem da bismo na stavkama materijalnih rashoda i troškova za intelektualne i druge slične usluge u sljedećoj godini mogli uštedjeti 500 do 700 milijuna kuna - kazao nam je izvor iz Vlade.
Prema neslužbenim informacijama, na tim se stavkama planiraju rezovi od 10 do 12 posto. Pritom naši sugovornici kao najizglednije ‘kandidate’ za rezove spominju APIS IT, koji se nedavno našao u fokusu interesa javnosti zbog zapošljavanja po stranačkim i nepotističkim linijama, ali i Finu i AKD. Pritom valja reći da su sve tri agencije već u ovoj godini dobile manje novca nego u prošloj. Intelektualne i druge slične usluge već su godinama trn u oku kritičara, koji upozoravaju da one porezne obveznike stoje velik novac. Ne čudi stoga što će se mjere štednje prelomiti i preko njihovih leđa.
Nemamo izbora
U uvjetima sve manje raspoloživa novca za financiranje nabujalih proračunskih rashoda, država ni nema puno izbora. Pogotovo što uštede od nje pošto-poto traži i EU, koja nas je već u prvoj godini članstva u EU uključila u Proceduru prekomjernog deficita (EDP).
No, stezanje remena, kažu naši izvori iz Vlade, trebalo bi zahvatiti i dobavljače roba i usluga, kojima je država važan klijent, a proračunski novac značajan izvor prihoda. Tako bi se u sljedećoj godini manje proračunskog novca trebalo sliti i u blagajne javnih, ali i privatnih poduzeća, što je izravna posljedica nastavka rezanja materijalnih troškova. Među gubitnicima bi se, primjerice, trebali naći HEP, kao i Narodne novine, ali i Zagrebački holding.
Nemoguća misija
- Taj se pristup temelji na pretpostavci da u proračunu još postoje neki troškovi relevantih iznosa, koje je moguće bezbolno rezati. Toga, međutim, više nema. U APIS-u se, primjerice, nalaze informatički sustavi Porezne i Carinske uprave, što znači da te službe takvi rezovi zapravo vraćaju na papir i olovku. S druge strane, u Fini se ‘vrti’ Državna riznica - ocjenjuje Martina Dalić, saborska zastupnica i bivša ministrica financija.
Ne vjeruje da suštinske uštede u proračunu mogu proizaći ni iz rezanja izdataka za materijalne rashode.
- Država mora HEP-u platiti struju koju potroši, baš kao što treba platiti i komunalije Zagrebačkom holdingu - poručuje Dalić.
Očekivanja EU
- Ne očekujem da ćemo na rashodnoj strani vidjeti značajniju prilagodbu. U izbornoj godini teško je očekivati smanjenje javne potrošnje, pogotovo s obzirom na njenu strukturu - kaže Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
Toga su, po svemu sudeći, svjesni i u Europskoj komisiji. Jesenske prognoze eurokrata pokazuju da Hrvatska u sljedećoj godini može računati na manjak opće države od 5,5 posto BDP-a, što bi bilo samo za nijansu manje od 5,6 posto BDP-a, koliko se očekuje u ovoj godini.
Plaće se neće dirati , možda samo dodaci
Prema dostupnim informacijama, država ni u sljedećoj godini ne planira veće uštede na stavkama plaća. Rashodi za zaposlene, doduše, trebali bi se donekle smanjiti, ali ponajprije zbog rezanja brojnih dodataka. - COP nam je tu važan instrument. No, bojim se da je kod plaća prostor za uštede mali - kaže nam izvor iz Vladinih krugova. Time se na potvrđuju upozorenja neovisnih ekonomista, koji ističu kako će fiskalnu konoslidaciju u Hrvatskoj teško biti provesti bez značajnijeg zadiranja u rashodnu stranu proračuna, posebno u stavke plaća i socijalnih davanja. No, tako nešto opet traži reforme za koje je malo vjerojatno da će se dogoditi u izbornoj godini.