Natječaj za radove na rekonstrukciji i dogradnji putničkog terminala u Zračnoj luci Split još je jedan dokaz besmislenosti postojećeg Zakona o javnoj nabavi.
Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave prije nekoliko dana poništila je odluku Zračne luke Split kojom je posao dodijeljen zagrebačkoj Tehnici i slovenskom Kolektor Kolingu, i to nakon žalbe drugoplasiranog konzorcija Kamgrada i Viadukta iz Zagreba te KFK Tehnike iz Dugog Sela, a sve zbog 16 slovenskih riječi na nekoliko tisuća stranica ponude. Premda su pobjednici ponudili da će posao napraviti jeftinije za 5 milijuna kuna, zbog 16 riječi stranog jezika Zračna luka mora ponovo provesti odabir najbolje ponude. No, bizarnim događajima na ovom natječaju tu nije kraj.
Zainteresirani ponuđači mogli su podnijeti ponude samo elektronskim putem do 9. lipnja u 9 sati i 30 minuta putem “Elektronske objave javne nabave” u sklopu Narodnih novina, a na otvaranje ponuda morali su donijeti original bankovne garancije. Ponude četiriju tvrtki ili konzorcija uredno su zaprimljene. Nakon toga, u noći sa 8. na 9. lipnja dolazi do kvara na sustavu elektronske javne nabave. Naručitelj, Zračna luka Split, o kvaru je obaviješten u 7 sati 9. lipnja, a sustav je ponovo proradio toga dana u 9.40 sati. Dakle, 10 minuta nakon isteka roka za predaju ponuda. Dva konzorcija, od kojih je jednom na čelu slovenski GH Holding, a drugom austrijski Strabag, nisu bila u mogućnosti predati svoje ponude. Oni su od naručitelja, koji je znao za kvar elektronskog sustava nabave, zatražili da produlji rok za predaju ponuda. No, naručitelj to odbija. Od Ministarstva gospodarstva, preciznije Uprave za sustav javne nabave, naručitelj traži i dobiva stručni savjet da ne produljuje rok za dostavu ponuda jer bi to izazvalo opravdane žalbe ponuđača koji su predali ponude.
Dva konzorcija potom podnose žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave, tvrdeći da je naručitelj postupio suprotno načelu jednakog tretmana, te traže poništenje postupka. Zračna luka u očitovanju ne negira da je došlo do kvara, ali tvrdi da nije bilo razloga za produljenje roka jer se kvar nije dogodio njihovom krivnjom. Državna je komisija u svojem rješenju odbila žalbe unatoč tome što je utvrdila da je predaja ponuda elektronskim putem bila jedina dozvoljena, da je sustav bio u kvaru, da žalitelj nije mogao predati ponudu, te da se naručitelja pravodobno obavijestilo o kvaru.
U Državnoj su komisiji utvrdili da Narodne novine nisu pod kontrolom naručitelja, pa on ne može odgovarati za njihove obveze. Uz to, Državna komisija u svojem rješenju žaliteljima poručuje da su si sami krivi za nastalu situaciju jer su imali 40 dana za predaju ponude. No, prema pravilima natječaja prva i posljednja minuta roka za predaju ponude jednako je važeća. S jedne strane, naručitelj nije kriv za funkcioniranje sustava koji koristi za pribavljanje ponuda, a s druge se ponuđača proziva jer ponudu želi predati u propisanom roku.
Državna komisija, dakle, tvrdi da bi Zračna luka produljenjem roka ugrozila prava drugih natjecatelja koji su uspjeli predati ponude. Osim žalbe zbog nemogućnosti predaje ponude, konzorcij na čelu s GH Holdingom iz Ljubljane žalio se i na to da naručitelj prilikom javnog otvaranja ponuda nije otvorio omotnicu u kojoj je bila njihova ponuda na CD-u. Naglašavaju da je naručitelj morao otvoriti kuvertu s ponudom i tek nakon pregleda istu eventualno odbiti.
Dakle, žalitelj tvrdi da u zapisnik nije uneseno da su predali i ponudu. Državna komisija, pak, u rješenju u kojem odbija žalbu navodi da nije otvorena kuverta s bankovnim jamstvom, a da kuverte s ponudom nije ni bilo! Nakon ova dva kruga žalbi, sada je opet na redu Zračna luka Split, koja mora ponovo odabrati izvođača radova.