SADRŽAJ OMOGUĆUJE HGK

KAKO ZAPOSLITI HRVATSKU 'Bolnica me više nije trebala, ali zaključio sam da još puno mogu dati pacijentima i znanosti pa sam se samooganizirao'

Native Ad Studio

“Poslije 16 godina rada u KB Dubrava i više od 20 u KB Sestara milosrdnica, kada sam navršio 65 godina, otišao sam u mirovinu.

No, to nije značilo i moje zbogom medicini. Bolnica me više nije trebala, ali zaključio sam da još puno mogu dati pacijentima i znanosti pa sam se ‘samooganizirao’. Otvorio sam ordinaciju, potpisao ugovor o djelu sam sa sobom i posvetio se pacijentima na način kako to u bolnici, zbog tempa rada, nikad nisam mogao”, kaže Mijo Bergovec, poznati hrvatski kardiolog koji je ordinaciju u KB Dubrava zamijenio vlastitom u središtu grada u blizini Europskog trga. Danas ima, kaže, više vremena za svoje pacijente, a radno vrijeme prilagođava njihovim potrebama.

Povremeno kod njega u ordinaciji rade i neki drugi kolege, također u mirovini, s kojima potpisuje ugovor o djelu jer na taj način ništa ne gube od mirovine.

Profesor objašnjava da u europskim zemljama dio liječnika i nakon 65. ostaje raditi u svojim bolnicama, s tim da u nekima ne mogu više biti šefovi, ali mogu biti savjetnici, edukatori i znanstvenici.

Odlazak liječnika iz bolnica, i ne samo njih nego i svih onih koji i dalje mogu dati na svom poslu veliki doprinos tvrtki u kojoj su radili, i to samo zato što su navršili 65 godina, ne podržavaju ni stručnjaci.

“U situaciji kad svaki drugi radno sposoban čovjek u dobi od 50 do 64 godine ne radi, ključno pitanje je kako povećati stopu aktivnosti stanovništva i kako produljiti radni vijek, a ne smanjiti ga”, kaže Davorko Vidović, savjetnik HGK za radnu politiku i zapošljavanje. Prema posljednjim podacima Eurostata (2013.), prosječni je radni vijek u Hrvatskoj iznosio 31 godinu. Bolji smo samo od Mađarske i Italije, a daleko od Islanda (45,6 godina), Švicarske (41,9 godina), Švedske (40,5) ili Nizozemske (39,8).

Dodatni je problem u javnim djelatnostima, gdje je i dalje na snazi zabrana zapošljavanja pa se umirovljenje koristi kao metoda smanjenja broja radnika.

“U situaciji kad nam mladi liječnici specijalisti odlaze iz Hrvatske značajno se povećava radno opterećenje onih koji ostaju. Zbog toga bi bilo dobro da bolnice razmisle prije nego što se odreknu znanja i kompetencija liječnika koji zbog navršenih 65 godina odlaze u mirovinu”, kaže Maja Vehovec.

Maja Vehovec, Ekonomski institut, panelistica na konferenciji HGK i HAZU

Dodaje da bi trebalo pronaći modus da se stručnjaci što dulje zadrže u sustavu, možda i na pola radnog vremena, odnosno da im se, ako su za to sposobni, produlji radni vijek za godinu, dvije, pa i dulje. To se odnosi na sve javne službe koje bi trebale iskoristiti znanje onih najiskusnijih.

Maja Vehovec kaže kako joj je jasno da je naputak politike da se štedi. No, upozorava, kada je riječ o stručnim kadrovima, “prisilno umirovljenje zapravo je bacanje ljudskog kapaciteta, što nikako ne može biti dobro”.

Konferencija Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske akademije znanosti I umjetnosti ‘Zaposlimo Hrvatsku’, 2. studenog u hotelu Westin, daje odgovore na goruća pitanja: Kako povećati zaposlenost? Kako smanjiti krutost tržišta rada? Kakve promjene poduzeti u obrazovanju da bi se povećala zapošljivost? Kako povećati broj samozaposlenih? Kako prilagoditi porezni sustav da pogoduje otvaranju novih radnih mjesta?

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija EPH i HGK, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista

Izdvajamo