Andrea Solomun radi na pola radnog vremena kao profesorica klasičnog baleta u Školi za balet i ritmiku u Zagrebu. Posao je dobila prije dvije godine, a part time rad bio je njezin cilj. Tako više zarađuje, a ima vremena za predstave s plesnom kompanijom i za plesni studio koji je otvorila.
- Ovaj sam posao željela zbog sigurnosti - ipak je to siguran prihod koji imam svaki mjesec. Da sam odabrala rad na puno radno vrijeme, zarađivala bi puno manje. A time bih jedva pokrivala visoke troškove za stan, režije i sve ostale potrebe. Zato sam odlučila kombinirati: pola radnog vremena radim u školi, a pola sam u svom studiju, gdje radim s polaznicima ili na probama za predstave, kako svoje tako i tuđe - kaže Andrea Solomun.
- Ovaj način rada mi odgovara jer se mogu posvetiti svemu i uspijem dobro raditi i kao pedagoginja u školi, u svom studiju, ali i u plesnoj kompaniji. Ničega se nisam morala odreći, a prihodi od svega su mi sada dovoljni za normalan život - kaže Andrea Solomun.
Stručnjaci se slažu: puno je prednosti rada na pola radnog vremena, ali nažalost malo ih je u takvom radnom odnosu. I to unatoč činjenici da imamo više od 259 tisuća nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti se u sedam godina udvostručila, sa 8,4 posto na 19,3 posto, a nema znakova značajnijeg oporavka. - Umjesto da se smanji krutost tržišta rada, stvore fleksibilni poslovi i radni uvjeti koji se lakše prilagođavaju promjenjivom gospodarskom okruženju, sve to je u Hrvatskoj još više otežano - upozorava Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK. Predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK, Nedo Pinezić, smatra da je Hrvatska suočena s tri ključna izazova: prejakom reguliranosti, prekompleksnom procedurom zapošljavanja i slabom mobilnošću.
- Trebalo bi omogućiti da svaki poslodavac uzme radnika na posao onoliko koliko mu treba: tjedan, dva, mjesec ili godinu i da taj postupak bude brz. Jasno, trebalo bi definirati sve obveze poslodavca tako da nema sive zone - kaže Pinezić i dodaje: - Mi smo preregulirani, baštinimo loše iz starog sustava, a iz EU smo pokupili najgore. Treba osvijestiti da ne žele svi raditi poslove koji traju osam sati i pružiti svima mogućnost da rade ono što vole onoliko sati koliko žele: manje ili više od osam sati, ovisno o tome koliko mogu.
Predrag Bejaković s Instituta za javne financije smatra da je part time model dobar za mnoge: one koji imaju malu djecu, skrbe se o nekom starijem članu obitelji ili pak ne mogu dobiti stalan posao na puno radno vrijeme. Ovako, ističe, ipak rade i stvaraju socijalne kontakte i u jednom trenutku mogu taj posao pretvoriti u onaj na puno radno vrijeme. - Izvan poljoprivrede se mali broj ljudi odluči raditi na ovaj način, a to je zaista šteta - kaže Bejaković.
Konferencija Hrvatske gospodarske komore I Hrvatske akademije znanosti I umjetnosti ‘Zaposlimo Hrvatsku’, 2. studenog u hotelu Westin, daje odgovore na goruća pitanja: Kako povećati zaposlenost? Kako smanjiti krutost tržišta rada? Kakve promjene poduzeti u obrazovanju da bi se povećala zapošljivost? Kako povećati broj samozaposlenih? Kako prilagoditi porezni sustav da pogoduje otvaranju novih radnih mjesta?
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija EPH i HGK, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista