Iako se može reći da su kamate u svijetu trenutačno na najnižoj razini u posljednjih 500-tinjak godina, odnosno otkako se uopće mjere i bilježe bilo kakvi prosjeci prinosa, Hrvatska je u grupi zemalja koje imaju ozbiljnih problema s pitanjem hoće li cijena njezina duga rasti do razina koje bi mogle prouzročiti krupne sistemske probleme.
Cijena hrvatskog duga usko je vezana uz pitanje kakvu će nam ocjenu dati procjenitelji dviju rejting agencija u sljedeća dva tjedna.
Već stigli
Analitičari jedne od tih dviju agencija, Standard & Poor's, već su stigli u Hrvatsku i još jučer su počeli obilaziti hrvatske institucije. Danas i sutra razgovarat će sa stručnjacima i predstavnicima niza institucija; obići će HNB, Udrugu stranih ulagača, razgovarat će s ministrom gospodarstva Panenićem i ministrom financija Marićem, menadžerima Zabe i Hypo banke, upravom HBOR-a… Njihovi razgovori završit će već u srijedu i tada bi trebali biti objavljeni njihovi zaključci, ali to ne znači nužno da će odmah donijeti i odluku o potvrdi ili, pak, promjeni kreditnog rejtinga. Moguće je da će analitičari S&P-a objaviti svoje procjene 10. srpnja, odnosno na datum do kad su dužni dati svoje procjene o stanju hrvatske ekonomije. Valja znati da nam rejting ionako mogu srušiti kad god ocijene da je to potrebno, odnosno taj datum ih obvezuje samo po pitanju krajnjeg roka za davanje ekspertize. - Treba biti spreman na rušenje rejtinga iako sada možda ostane status quo - procjena je ekonomista Željka Lovrinčevića. Zadnji put izglede RH S&P promjenio je u negativne prije 6 mjeseci, a ne može ih takvima držati duže od godinu dana.
Valja podsjetiti da je ministar Marić (ujedno aktualni kandidat HDZ-a za novog premijera) još prije nekoliko tjedana upozorio na to da bi nas aktualna politička nestabilnost mogla koštati kreditnog rejtinga. Isto tako, ministar Marić vodio je tim koji je odustao od izdavanja novih obveznica u inozemstvu nakon što su ih predstavnici inozemnih investitora upozorili kako će svakako zaračunati dodatnu premiju rizika zbog političke nestabilnosti. - Teško je procijeniti što će se dogoditi. Do sada su rejting agencije bile poprilično nepredvidljive - poručio je ekonomist Velimir Šonje. Naime, negativne ocjene znale su doći kao veliko iznenađenje, kad ih je malo tko očekivao, ali i obrnuto.
To je, čini se, i razlog zašto naši ekonomisti nisu bili skloni davanju svojih procjena. Ipak, uspjeli smo rekonstruirati kako bi moglo izgledati procjenjivanje kreditnog rizika.
Pitanje pondera
Prvo, pitanje je koliki će ponder procjenitelji pripisati političkom riziku, odnosno kako će uopće procijeniti utjecaj političke nestabilnosti na budućnost zemlje. Drugo, otvoreno je pitanje kako će ponderirati moguće scenarije kad je u pitanju izloženost političkom riziku. Više domaćih stručnjaka smatra kako bi formiranje nove vlade iz postojeće saborske većine dobilo tretman s manjim rizikom u odnosu na scenarij ostanka postojeće vlade ili scenarij novih izbora. Više stručnjaka vjeruje kako će scenarij novih izbora biti viđen kao najrizičniji jer bi se Hrvatska lako mogla priključiti grupi zemalja s rastućim tzv. trećim opcijama, karakterističnim za obod Europske unije. Konkretno, jačanje političkih snaga kao što je Živi zid,teško može pridonijeti stabilizaciji.
Obveznica
Zaključno, nejasno je u kojoj mjeri rušenje rejtinga, ako do njega dođe, može utjecati na cijenu duga. Tzv. hrvatska benchmark desetogodišnja obveznica (ona po kojoj se mjeri koliko povoljno prolazimo) zapravo nije vrijednosnica visoke likvidnosti pa ćemo vidjeti što bi značilo novo rušenje rejtinga tek kad izdamo novu vrijednosnicu na inozemnom tržištu, a to će biti tek za nekoliko mjeseci. Naime, trenutačno je kamata na tu obveznicu oko 3,7, ali u stvarnosti su nam investitori nudili osjetno višu kamatu, prema nekim izvorima čak iznad 5 posto. Podsjetimo na to da Nijemci na usporedivu obveznicu plaćaju 0,02 posto, dok se jedna trećina svih obveznica izdaje uz negativne prinose. Investitori nam, dakle, iskazuju ekstremno visoko nepovjerenje.