“U svakom trenutku se proizvode i emitiraju brojni sadržaji koji naizgled ne trebaju izgledati povezano, ali potom stvaraju željene sinergijske efekte - kaosa, destabilizacije ili što se već želi postići. To je hibridni rat svih protiv svakoga i stalno traje i njima se moraju baviti službe zadužene za nacionalnu sigurnost”, prije nekoliko dana izjavio je Krešimir Macan, vlasnik agencije Manjgura i novi savjetnik vlade Andreja Plenkovića.
Uz vrlo jasan zaključak kako su “lažne vijesti oblik hibridnog ratovanja kojim se također usmjerava javno mnijenje”.
Postoji samo jedan problem u istupu Krešimira Macana, PR savjetnika koji je dogovorio angažman s premijerom Plenkovićem, i kojega se u javnosti titulira kao uglednog komunikacijskog stručnjaka. Macan je osoba koja je prva u Hrvatskoj provodila ovo što se danas zove “hibridni rat”, odnosno, on je zagovarao plasiranje laži u predizbornim kampanjama, zbog kompromitiranja političkih protivnika. Ali to je predlagao pismenim putem, ostavljajući tragove iza sebe.
1. Frizirajte ankete
“Na portale treba plasirati frizirane online ankete, a sve u svrhu stvaranja dojma da je politička i izborna snaga Ladonje mala i da nema smisla tratiti glas na nju”, glasi hibridni prijedlog Krešimira Macana, u dokumentu njegove agencije Manjgura od 24. listopada 2008., označen s “povjerljivo”.
2. Kompromitacija
Spomenuti citat dio je dokumenta pod naslovom “Komunikacijska strategija IDS-a”, i posvećen je kompromitiranju Ladonje, nezavisne izborne liste koju je predvodio Plinio Cuccurin, jedan od najbogatijih stanovnika Istre i suvlasnik Adrisa. Macanov dokument podijeljen je na četiri dijela, a već prvi, koji je naslovljen “Izborni inženjering”, pokazuje o čemu se radi jer se na 13 stranica predlaže objavljivanje poluistina i neistina, angažiranje podobnih komentatora koji će govoriti u korist IDS-a, a protiv Ladonje, i prikazivanje Cuccurina kao glavnog negativca. Manje-više, “Komunikacijska strategija IDS-a” čiji je autor Krešimir Macan, arhetipski je primjer hibridnog rata, tako da nije čudno da započinje prijedlogom: “Kod prezentacije anketa, kada je to moguće, uvijek prikazati one rezultate u kojima Ladonja ne prelazi prag, dakle cilj je dobiti što više anketa u kojima bi se mogao pokazati njihov skroman učinak”.
Pošto su u Ladonji pripremali predizbore, Macan je sugerirao što treba napraviti. Ovako glasi njegov prijedlog:
“Ključni cilj komunikacije vezane uz predizbore jest demotivirati i demobilizirati ljude za izlazak na predizbore nakon čega se plasiraju poruke”, a sve treba komentirati sljedećim naslovima - “Fijasko Ladonjinih izbora”, “Ladonjini predizbori podbacili”, “Debakl Ladonjinih predizbora”, i “Predizborna pušiona”. Usto, da kompromitiranje političkih protivnika bude efikasnije, potrebno je angažirati medije i sklone komentatore i “plasirati poruku kako je sve farsa - zna se da će Cuccurin biti kandidat. Nezavisni stručnjak (Gjenero ili sl.) trebao bi kazati”, piše u dokumentu uz nastavak:
3. Rad s medijima
“Poziv za građanskim uključivanjem bio bi hvalevrijedan, kada bi iza njega stajala stvarna namjera da se pojača politička aktivnost građana. Međutim, ovdje se evidentno radi o IGROKAZU s unaprijed poznatim rezultatom. Marketinški štos ovdje je zapakiran u nekakav pseudodemokratski celofan”, napisao je Krešimir Macan, a trebao izgovoriti Davor Gjenero.
Tu još nije kraj jer - prema Macanu - nakon što se održe predizbori u Ladonji, treba “pokopati u medijima izlazak na izbore” te “paziti na medijsko pokrivanje”, uz dodatak kako je “HTV problem”.
I potom slijedi poglavlje nazvano “Opća negativna komunikacija oko Cuccurina”, gdje se predlažu slogani koji trebaju izazvati “Hranjenje sumnjičavosti prema Pliniju”, recimo, “Čovjek sumnjivih namjera - za čiji račun”, ili izvući negativne poruke iz njegovih poruka u dosadašnjim nastupima - “svi projekti Plinija Cuccurina donose profit bogatima” i još “Plinio Cuccurin HDZ-ov trojanski konj?”.
Za svoje usluge, Macan je tražio savjetničku naknadu u iznosu od 40.000 kuna mjesečno, a 200.000 kn + PDV u slučaju pobjede IDS-ova kandidata u prvom krugu izbora za gradonačelnika.
Strategija je upalila jer su Jakovčić i IDS uvjerljivo pobijedili i zadržali vlast. Jakovčić je kao IDS-ov kandidat pobijedio Cuccurina s priličnom razlikom: 59,6 prema 39,2 posto, a IDS na izborima za Županijsku skupštinu sa 44 posto glasova, dok je Cuccurinova Nezavisna lista dobila 18,1 posto.
Zaključak: hibridni rat je nemoralan, ali isplativ.