ZAGREB, BOSTON - Hrvatska treba u cijelosti i javno priznati svoju ulogu u Drugom svjetskom ratu kao vjernog saveznika nacizma i sudjelovanje u genocidu protiv srpskog, židovskog i romskog stanovništva na svom području - napisao je bivši kanadski veleposlanik u Jugoslaviji James Bissett u svom članku objavljenom u rubrici 'Mišljenja' u bostonskom dnevniku Christian Science Monitor.
Bissett, stručnjak za Balkan prosrpske orijentacije, članak je napisao povodom ovotjedne odluke srpskog parlamenta da se Srbija ispriča za pokolj u Srebrenici 1995. S njime se slaže i premijer srpskog entiteta u BiH Milorad Dodik.
- Hrvatska se približava konačnom ulasku u EU. Njezino pridruživanje su forsirale tradicionalna saveznica Njemačka i Sjedinjene Države koje ohrabruju EU da uključi u članstvo cijeli Balkan, pa čak i Tursku - navodi Bissett.
Međutim, dodaje kako Hrvatska osim traženih uvjeta mora ispuniti i moralne zahtjeve koji su tu, ističe Bissett, 'radi njenog dobra'.
- Ne računaju se nejasna i nevoljka negiranja optužbi koje je koristila zadnjih godina. Hrvatska mora prihvatiti svoju genocidnu ulogu na isti način na koji se Njemačka suočila sa svojom - piše nekadašnji kanadski veleposlanik.
Bissett se osvrnuo i na ispriku Srbije za ratni zločin u Srebrenici, no vješto izbjegava riječ 'genocid' te je smanjio broj žrtava na 7000 tisuća. Prema preliminarnom spisku ubijeno je 8106 Srebreničana, a 12000 ljudi se vodi kao nestalo.
- Sada je vrijeme da Hrvatska učini isto. I to je tek početak. Isprika može početi s Drugim svjetskim ratom, no Hrvati se trebaju ispričati i za svoje zločine u ratovima 1990-ih - smatra Bissett napomenuvši, uz opširno opisivanje ustaških zločina od 1941-45., da je Nezavisna Država Hrvatska usmrtila između 300 i 700 tisuća žrtava.
Problem se javlja, kako vjeruje Bissett, u tome što građani Titove Jugoslavije i hrvatske države ne osjećaju moralnu obvezu da priznaju svoje zločine. Kao korake u pravom smjeru, Bissett je naveo ispriku hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića Židovima u izraelskom parlamentu 2001. te međusobnu ispriku s predsjednikom Srbije iz 2003.
Bissett je više od 37 godina radio u kanadskoj državnoj službi, većinom na odjelima za državljanstvo i useljeništvo, te za vanjske poslove.
Same 1990. imenovan je veleposlanikom Kanade u Jugoslaviji, Bugarskoj i Albaniji, a za izbijanje rata na ovome području krivi zapadnu diplomaciju zbog čega je i 1992. pozvan da odstupi.
Njegova je prosrpska orijentiranost vrlo dobro poznata te je osim protivljenja bombardiranja Beograda 1999. sudjelovao kao svjedok obrane na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu kao i redovito pisao eseje protiv kosovske nezavisnosti.