ZAGREB - Kapetana Dragana očekujemo u najskorije vrijeme. Nadamo se da će australski ministar unutarnjih poslova svojim potpisom na rješenju o izručenju potvrditi odluku Vrhovnog suda, rekao nam je visokorangirani izvor blizak hrvatskoj Vladi.
U bijegu 43 dana
Hrvatska se vlast trenutno pribojava jedino toga da bi se u javnosti mogla stvoriti atmosfera progona koju bi onda Vasiljković koristio kao argument protiv izručenja Hrvatskoj, dodao je dužnosnik.
Dragan Vasiljković, poznatiji kao Kapetan Dragan, šef paravojnih srpskih snaga tijekom rata u Hrvatskoj, optužen u Hrvatskoj zbog ratnih zločina, bit će izručen Hrvatskoj najkasnije za nekoliko mjeseci, i to ako se bude opirao izručenju i koristio raspoložive pravne mogućnosti.
Bio je u bijegu 43 dana, točnije od 20. ožujka, nakon što je australski Vrhovni sud usvojio žalbu koju je u ime Hrvatske podnio ravnatelj Javnog tužiteljstva Commonwealtha. Žalba je podnesena jer je Vijeće Federalnog suda Australije prihvatilo argumente kapetana Dragana i osporilo izručenje.
Pomoć Nizozemaca
No, Vrhovni sud je u iznenađujuće kratkom postupku od samo 13 minuta donio odluku da se Vasiljkovića, koji je tvrdio da ovdje neće imati fer suđenje, može izručiti Hrvatskoj.
No, u tom je trenutku Vasiljković već bio u bijegu. Tijekom potrage australska je policija surađivala s nizozemskom, a navodno su informacije kojima je raspolagala nizozemska policija i dovele do uhićenja te je Vasiljković odmah sproveden u ekstradicijski pritvor.
Za njegovo izručenje Hrvatskoj potreban je potpis australskog ministra unutarnjih poslova, ali i suglasnost samog Vasiljkovića. Zbog hrvatskog zahtjeva za izručenje kako bi mu se sudilo za ratne zločine počinjene tijekom rata Vasiljković je već proveo više od dvije godine u pritvoru, a nakon toga pobjegao, te zato treba očekivati i da će se usprotiviti odluci o izručenju.
Međutim, Vasiljković ima male šanse osporiti izručenje, njegova se žalba može odnositi samo, primjerice, na loše zdravstveno stanje, a ne više na ozbiljne pravne razloge, pa bi svojom žalbom mogao ustvari samo kupovati vrijeme, ali ne i izbjeći izručenje. Nove argumente kojima bi osporavao odluku o izručenju eventualno bi mu mogla dati atmosfera linča i huškanja protiv njega, a to je ono čega se predstavnici vlasti u Hrvatskoj plaše i o tome neslužbeno govore.
Priopćenje Ministarstva
Inače, službenih komentara iz Ministarstva pravosuđa i vanjskih poslova nema, samo je Ministarstvo pravosuđa objavilo priopćenje u kojem se navodi da se Hrvatska nada da će australski ministar unutarnjih poslova odobriti izručenje Hrvatskoj.
“Ministarstvo pravosuđa izražava spremnost za nastavak suradnje s nadležnim australskim vlastima”, stoji u priopćenju u kojem se nudi i sva potrebna dokumentacija za finaliziranje postupka.
Zapovjednik Alfi: Žao mi je, ali moram ih sve pobiti
Ako ga australske vlasti izruče, Vasiljković, državljanin Australije i Srbije, bit će sproveden u šibenski zatvor jer se protiv njega na tamošnjem sudu vodi istraga zbog dva kaznena djela ratnog zločina i određen mu je pritvor. Prema tvrdnjama tužiteljstva, ratne zločine počinio je na području Šibenika, ali i Gline. Vasiljković je bio zapovjednik Alfi, postrojbi koje su u tzv. barutani u kninskoj tvrđavi mučili i ubijali hrvatske policajce i vojnike.
U zemunici površine 30-ak četvornih metara bilo je i do 30-ak zatvorenika. Vasiljkovića se tereti i da je u srpnju 1991. u Glini izradio plan napada i zauzimanje policijske postaje, prigradskog naselja te dva sela. Vasiljković je jedan od glavnih likova u filmu “Jedinica” Filipa Švarma u produkciji B92, u kojem je pričao o ratnom putu te priznao da je po naredbi Beograda i postavljen i uklonjen. Kad je priču o njegovim zločinima objavio The Australian, tužio je izdavače, ali je nekoliko svjedoka opovrgavalo njegove tvrdnje da nije počinio ratne zločine.
U travnju 2009. o njegovim zločinima na sudu u Sydneyju svjedočio je Velibor Bračić, koji je bio zatočen u kninskoj tvrđavi te je opisao zvjerstva kojima je bio izvrgnut. Među svjedocima ispitana je i engleska novinarka Anne McElvoy, koja ga je intervjuirala u srpnju 1991.
“Kada hrvatska strana koristi bolnice, policijske postaje ili sela kao utvrđene položaje, žao mi je, ali moram ih pobiti!” rekao je Vasiljković, a članak o tome McElvoy je objavila u Timesu. ( D. Miljuš)