U sažetku od 28 gusto tipkanih stranica Državno odvjetništvo dalo je pregled kaznenih postupaka za ratne zločine počinjene na širem području Vukovara. Radi se o podacima zaključno s koncem prošle godine, premda se i tijekom ove godine otvaraju novi slučajevi ili završavaju prije započeti.
U tijeku je pet istraga.
Riječ je o istrazi za ratni zločin u Antinu gdje je osumnjičeni zapovjednik štaba teritorijalne obrane Markušica i zapovjednik štabova TO Antinska Mlaka, Ostrovo, Gaboš, Palača i Podrinje. Kao zapovjednik, dopuštao je pripadnicima TO i dobrovoljcima iz Srbije zlostavljanje nesrpskog stanovništva, a u tome i osobno sudjelovao. Dana 29. rujna 1991. godine otvorena je artiljerijska paljba po 500 civila iz Antina koji su pokušali pobjeći. Ubijeno je najmanje 26, a više ih je teško ranjeno.
Istraga se vodi i za slučaj silovanja u okupiranom Vukovaru, za ratni zločin nad civilima u Opatovcu, za nezakonito privođenje u prostorije policije i zlostavljanje civila u Erdutu te za ratni zločin silovanja na Sajmištu počinjen nakon pada Vukovara.
Za petnaest različitih lokacija, odnosno mjesta u kojima su se višekratno činili ratni zločini nad nesrpskim stanovništvom podignute su optužnice.
Užas logora
U svibnju prošle godine Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je optužnicu protiv dvije osobe za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima i civilima u Vukovaru, Trpinji, Borovu Selu i Dalju te u Bogojevu i Sremskoj Mitrovici u Srbiji, kamo su civili i zarobljenici odvođeni u logore. Optuženi su bili zapovjednici u vojnoj policiji Novosadskog korpusa JNA. Terete se za zatvaranja ljudi u krug skloništa Borovo Commerce i Nova obućara, gdje se izdvajalo branitelje od civila te ih se sve psihički i fizički zlostavljalo. Optuženi su i za torturu nad kolonom branitelja i civila koja se kretala ulicom Karla Marxa do početka Trpinjske ceste. Ubijeno je najmanje 48 branitelja i 50 civila iz kolone.
Za ratni zločin na Veleprometu podignute su tri optužnice.
Zbog ubojstva civila i silovanja na Sajmištu protiv jedne je osobe podignuta optužnica 2003. godine. Dokazi su bili predani srpskom tužiteljstvu, a Viši sud u Beogradu optuženog je osudio na devet godina zatvora. U Hrvatskoj se protiv njega vodi još jedan postupak.
Za ratni zločin u prigradskom naselju Lužac podignute su dvije optužnice. Jedna protiv tri osobe jer su nakon pada Vukovara 11 civila odveli u podrum i zlostavljali ih. Druga optužnica bila je zbog ubojstva civila. Za ratni zločin u Lovasu bilo je optuženo 18 osoba. Budući da žive u Srbiji, tamošnje je tužiteljstvo preuzelo kazneni progon. Godine 2012. bili su osuđeni na zatvor od 4 do 20 godina, no 2014. je Apelacioni sud u Beogradu ukinuo presudu i sada im se ponovo sudi.
Dvije osobe optužene su zbog ratnog zločina nad civilima u selu Bršadin tijekom srpske okupacije.
Zbog ratnog zločina nad civilima u selu Petrovcima podignuta je optužnica protiv devet pripadnika milicije i paravojnih skupina koji su zlostavljali nesrpsko stanovništvo.
Tri optužnice podignute su za ratne zločine počinjene tijekom okupacije nad stanovništvom u Čakovcima, Oroliku i Svinjarevcima.
U svibnju 2007. godine podignuta je optužnica protiv tri osobe za zlostavljanje ratnih zarobljenika u logoru u Sremskoj Mitrovici.
Protiv zapovjednika 51. motorizirane brigade JNA u svibnju 2010. godine podignuta je optužnica za ratne zločine u Dalju, Erdutu i Aljmašu. Nakon pada Vukovara postrojbe pod njegovim zapovjedništvom mučile su i ubijale zarobljene civile i branitelje. U prolaznim logorima na putu u logore po Srbiji pod njegovim je zapovjedništvom ubijeno 136 osoba.
Zbog zlostavljanja i ubojstava zarobljenika u srpskim logorima Begejci, Stajićevo, Sremska Mitrovica te zatvorima u Nišu i Staroj Gradiški, optužen je načelnik Uprave bezbednosti tadašnjeg Saveznog sekretarijata za narodnu obranu. Optužnicom je obuhvaćen i zapovjednik logora Begejci i Stajićevo.
Po zapovjednoj odgovornosti u prosincu 2012. godine, podignuta je optužnica protiv komandanta Štaba teritorijalne obrane Borova Sela, kamo su nakon pada Vukovara dovođeni civili. Ubijeno ih je 38.
Za neposredne zločine optužena su još trojica pripadnika srpskih postrojbi.
Odgovornost
Po zapovjednoj odgovornosti, podignute su optužnice protiv vojnog i obavještajnog vrha u Beogradu - protiv Veljka Kadijevića kao saveznog sekretara za obranu SFRJ, Zvonka Jurjevića kao komandanta ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane SFRJ, a optuženi su još Blagoje Adžić, Božidar Stevanović, Života Panić, Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin, Miroslav Radić, Vojislav Šešelj, Goran Hadžić.
Optužnicama su obuhvaćeni ratni zločini počinjeni u Tordincima, Ćelijama, Orlovnjaku, Ernestinovu, Laslovu, Antunovcu i Palači te ratni zločin u Antinu.
Dosad su donesene 23 presude za zločine počinjene na širem vukovarskom području.
Na temelju sporazuma o suradnji s Tužilaštvom za ratne zločine Srbije pred tamošnjim je tijelima otvoreno još šest postupaka. Riječ je o ratnom zločinu na Ovčari, u Lovasu, Sremskoj Mitrovici, Tenji, Belom Manastiru i Ćelijama.
Zbog ratnih su se zločina u Vukovaru i okolici pred Haškim sudom vodili postupci protiv Mile Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića (Vukovarska trojka), protiv Vojislava Šešelja, Jovice Stanišića i Franka Simatovića, zatim Slavka Dokmanovića, Gorana Hadžića i Slobodana Miloševića.