Dok su predsjednik Ivo Josipović i splitski gradonačelnik Željko Kerum u laganom hodu u četvrtak prkosili vrelom suncu od splitske zapadne obale prema kavani “Bellevue”, u prolazu smo načuli kako raspravljaju o globalnim ekonomskim problemima,
Reporterka ‘Slobodne Dalmacije’ zabilježila je povjerljivi razgovor Željka Keruma s Ivom Josipovićem.
– Čuo sam od poslovnih krugova kako je ova kriza koja je bila, ništa prema onome što nas čeka u budućnosti – veli Kerum.
– Da, i ja sam to čuo. Prema informacijama koje sam dobio od banaka, prognoze su tako pesimistične da se uopće s njima boje izići u javnost – dometnuo je predsjednik zabrinuto.
– Ma kako ćeš se izvuć iz krize kad u nas nema nikakve proizvodnje, samo uvozimo. Nekidan se u Splitu otvarao ovaj centar “Bauhaus” i ja sam tamo triba reć par riči. Pita san ih koliki je postotak hrvatskih proizvoda, a oni su mi rekli – jedan posto! To je strašno – zaključio je poteštat, na što mu je Josipović kimnuo s odobravanjem.
O strahovanjima Keruma i Josipovića zatražili smo komentar istaknutih ekonomista.
Borislav Škegro nam je rekao kako smatra da Hrvatskoj ne prijeti još jedna gospodarska kriza. “Ne znam što bi se to trebalo dogoditi u Hrvatskoj pa da još jednom uđemo u recesiju, osim da na izborima pobijedi neka marginalna stranka s ludim idejama. Kako koalicije velikih stranaka nisu sklone takvim ‘revolucionarnim’ programima, mogu reći i da Hrvatska ne bi trebala opet upasti u recesiju”, rekao nam je Škegro.
Prema njegovim riječima, nedavnu globalnu gospodarsku krizu je pokrenula financijska kriza u SAD-u, a trenutno svijetu ne prijeti slična “neugodnost”. “Doduše, u Europskoj uniji su neke zemlje prezadužene, i to zbog toga što nisu funkcionirali mehanizmi kontrole kada je riječ o proračunskom deficitu i javnom dugu, a i u SAD-u postoje političke trzavice. No, onako veliku krizu nije izgledno opet očekivati globalno, pa tako i u Hrvatskoj”, rekao nam je Škegro.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, kazao nam je kako ne treba podcjenjivati mogućnost bankrota Grčke i drugih europskih zemalja i utjecaj tih zbivanja na Hrvatsku. “Ako se ti bankroti dogode, to će onda opet dijelom destabilizirati financijsku zajednicu i poskupjet će krediti, i kapital će biti nedostupniji.
Kako Hrvatska još nije riješila svoje strukturne probleme koji rezultiraju velikim proračunskim manjkovima i velikim ukupnim inozemnim dugom, manevarski prostor za odgovor na takvu krizu bio bi mnogo manji i tada bi opet mogla uslijediti nova recesija”, istaknuo je Šantić.