ŠEST GODINA BEZ ODLUKE

KOJA JE SUDBINA TISUĆA SREDNJOŠKOLACA KOJI UPISUJU OVE GIMNAZIJE? Ne zna se jesu li spremni za radno mjesto nakon srednje, a godinama su - eksperiment

Srđan Vrančić / HANZA MEDIA

 

Iako ih ne spominje Zakon o odgoju i obrazovanju, nema ih u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, a nisu obuhvaćene ni kurikularnim dokumentima, dio srednjih škola u Hrvatskoj već šest godina upisuje učenike u programe zajedničkog naziva strukovna gimnazija.

Svojevrsni “mješanac” između strukovnih škola i gimnazija, ujedno mamac za učenike koji su skloniji upisati školu čiji program u imenu nosi riječ gimnazija, nikako međutim da postane dio službenog obrazovnog sustava, budući da strukovne gimnazije od 2012. u sustavu funkcioniraju kao eksperimentalni program.

Niti jedan od pet ministara obrazovanja u zadnjih šest godina nije donio odluku o sudbini strukovnih gimnazija, pa je njihov službeni višegodišnji status - eksperiment. Tako će, sudeći po planu Ministarstva obrazovanja, biti u još jednoj školskoj godini, 2018./19., kada će strukovne gimnazije primati svoju sedmu generaciju eksperimentalnih struko-gimnazijalaca.

18 škola

U sustav srednjeg obrazovanja, zakonom podijeljenom na tri vrste škola - gimnazije, strukovne i umjetničke škole - program strukovne gimnazije uveden je školske godine 2012./13. kao eksperimentalni program u tri strukovne škole. Godinu nakon toga program strukovne gimnazije pokrenulo je eksperimentalno, uz odobrenje Ministarstva, još devet škola, iduće dvije školske godine po istome modelu strukovne gimnazije uvode se u još po dvije škole, da bi zaključno s prošlom školskom godinom eksperimentalna strukovna gimnazija zaživjela u ukupno 18 srednjih strukovnih škola, lociranih od Zagreba, Varaždina, Čakovca, Vinkovaca, Buja pa do Zadra, Splita i Dubrovnika.

Njihove programe u većini slučajeva napisale su same škole, a neke od njih, poput Gospodarske škole Varaždin, za pokretanje novoga programa uspjele su povući sredstva Europske unije. Da bi mogle upisati učenike u program strukovnih gimnazija, 18 škola svake je godine moralo ponoviti istu proceduru: zatražiti od Ministarstva obrazovanja odobrenje za upis učenika. Svaki put su dobivale odobrenje za upis po jednog razreda, bilo da je riječ o tehničkoj, ekonomskoj, turističkoj ili gimnaziji održivog razvoja, odnosno zdravstvenoj gimnaziji, koja je jedina izašla iz eksperimentalnog provođenja.

Gospodarska škola Varaždin pionir je među strukovnim gimnazijama. Prije šest godina dobila je prva u Hrvatskoj odobrenje za dva programa strukovnih gimnazija - ekonomsku i turističku gimnaziju. Riječ je o školi čija je preteča Gremijalna trgovačka škola, odnosno nekadašnja muška Šegrtska škola u koju se prva djevojčica upisala 1929., želeći postati krojačica. Kao i velik broj strukovnih škola u Hrvatskoj, i ova je kroz povijest mijenjala nazive - od Trgovačke zadružne škole, do Opće obrtničke škole, pa Škole učenika u privredi. Danas upisuje učenike u trogodišnja i četverogodišnja zanimanja administrator, prodavač, konobar, kuhar, poslovni tajnik, komercijalist, upravni referent, hotelijersko-turistički tehničar, ali i po 24 učenika u dva struko-gimnazijska programa, ekonomska i turistička gimnazija.

- Za naše programe strukovnih gimnazija povukli smo 188.512 eura kroz IPA projekt ECHO. Za mene su to čisti gimnazijski programi u kojima učenici dobiju i velik dio struke. Interes za upis je jako dobar, učenici bez problema upisuju fakultete s obzirom na to da za razliku od čistih strukovnih programa ne idu na završni ispit, nego polažu maturu. Trudimo se da strukovne gimnazije uđu u obrazovni sustav - kaže Katica Kalogjera Novak, ravnateljica Gospodarske škole Varaždin. Priznaje da nema smisla što svake godine mora pisati zahtjev za dozvolu upisa, ali nema odgovor na pitanje kako to da se u nešto šest godina u školstvu provodi eksperimentalno.

- Ne znam ni ja. Poslali smo ministarstvu zahtjev za upis po jednog razreda i za iduću školsku godinu. Naši su učenici jako zadovoljni, postižu fantastičan uspjeh na maturi, upisuju fakultete i ne znam zašto bi program trebao i dalje biti eksperimentalni. Bude li nešto trebalo mijenjati u programima, mi od toga ne bježimo - tumači ravnateljica, uz tvrdnju da je model strukovne gimnazije prepoznat u Europi. Kao primjer daje Sloveniju.

- Oni imaju tehničku i ekonomsku gimnaziju, a mi smo pokrenuli turističku jer smo turistička zemlja - objašnjava.

Teorija i praksa

Tehničku gimnaziju od 2012./13. prva je pak pokrenula još jedna varaždinska škola, Elektrostrojarska. Njezin primjer idućih su godina slijedile Tehnička škola Ruđera Boškovića u Vinkovcima, potom Tehnička škola Čakovec i Tehnička škola Zagrebu.

- Obrazovni program tehničke gimnazije jednakovrijedan je programu opće gimnazije. Posebnost jest u tome što učenik uz općeobrazovne predmete bira tehničke predmete iz područja elektrotehnike, elektronike, računalstva, mehatronike, robotike... te da se ti predmeti predaju kroz laboratorijske vježbe i na taj način objedinjavaju teorija i praksa - objašnjeno je na službenim stranicama Elektrostrojarske škole Varaždin, koja osim u tehničku gimnaziju upisuje učenike u zanimanje bravar, tokar, monter strojeva, zavarivač i niz drugih.

Nejasna definicija

Iako su ravnatelji škola iznimno zadovoljni svojim eksperimentalnim strukovnim gimnazijama, u koje, kažu, upisuju učenike s boljim prosjekom koji poslije mahom nastavljaju visoko obrazovanje, sustav se prema struko-gimnazijama u startu nije najbolje odredio.

Kada je Ministarstvo 2012. ispisalo definiciju, odnosno navelo osobine strukovnih gimnazija, propustilo je odrediti je li njihov cilj prilagodljivost stanju na tržištu rada i potrebama poslodavca, odnosno priprema učenika za tržište rada ili omogućavanje bolje horizontalne i vertikalne prohodnosti, odnosno upis na fakultet. Umjesto preciznog cilja, navedena su oba, pa danas niti stručnim tijelima iz sustava nije do kraja jasna svrha i koncept strukovnih gimnazija. Upravo je to u svom zadnjem mišljenju iz 13. veljače navela predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, Ružica Beljo Lučić.

Kako bi im napokon riješili status, ministarstvo, točnije pomoćnik ministrice Vlado Prskalo zatražio je od Nacionalnog vijeća mišljenje o opravdanosti uvođenja strukovnih gimnazija u redoviti sustav srednjoškolskog obrazovanja, konkretno tehničkih, ekonomskih, turističkih, koje su u šestoj godini eksperimentalne provedbe, odnosno gimnazije održivog razvoja koja je u petoj godini eksperimentalne provedbe. Mišljenje vijeća zatražio je žurno zbog potrebe planiranja upisa učenika u prve razrede u školskoj godini 2018./19.

- Programi strukovnih gimnazija nemaju opravdanost za uvođenje u redoviti sustav srednjoškolskog obrazovanja jer im svrha i koncept nisu jasno definirani. Zbog toga Nacionalno vijeće ne prepoznaje njihov doprinos hrvatskom obrazovnom sustavu, posebice u kontekstu strukovnog obrazovanja - stoji u zaključku mišljenja Nacionalnog vijeća.

Stav Vijeća jest da je dvojni koncept strukovnih gimnazija, koji proizlazi iz samog naziva, sam po sebi proturječan. Primjećuju da se takav koncept ne nalazi ni u Nacionalom kurikulumu za strukovno obrazovanje i Nacionalom kurikulumu za gimnazije, kao niti strateškim dokumentima na kojima će se temeljiti daljnji razvojni procesi reforme obrazovanja, zacrtani Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Niz manjkavosti

- Posebno ističemo nalaze vanjskog vrednovanja eksperimentalne provedbe programa strukovnih gimnazija koji ukazuju na niz manjkavosti: zastarjele i nerelevantne programe, nedostatak prakse, ishode učenja koji nisu jasno definirani niti razloženi, zastarjele materijale i literaturu, nedostatak potrebnih prostornih i materijalnih uvjeta, nezadovoljstvo učenika ponuđenim sadržajem, i to posebno praktičnim vještinama; nedostatak jasno definiranih strateških pozicija programa unutar hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava, premali broj sati strukovnih predmeta, zastarjele metode i oblike provedbe kurikuluma i slično - piše u mišljenju upućenom Ministarstvu znanosti.

Time Nacionalno vijeće podržava zaključak Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koje je također dovelo u pitanje opravdanost i relevantnost strukovnih gimnazija u odnosu na potrebe gospodarstva.

Jedna od rečenica iz mišljenja Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala jest i sljedeća: “Vijeće smatra da ne postoji opravdanost uvođenja programa strukovnih gimnazija usko specijaliziranih u nekom specifičnom sektoru koji ne pružaju dovoljno stručnih znanja, a ujedno dovode učenike u nepovoljan položaj pri prelasku u visoko obrazovanje zbog okrnjenog stjecanja općeobrazovnog znanja”. Dio članova Vijeća, u raspravi oko mišljenja, izrazio je bojazan da bi se uvođenjem strukovnih gimnazija u redoviti sustav negativno utjecalo na nedostatak radne snage sa strukovnim kvalifikacijama na tržištu rada.

Vijeće ujedno dvoji - je li cilj strukovnih gimnazija priprema učenika za tržište rada ili je to njihova priprema za upis na visoka učilišta? Iako smatraju da nešto ne može biti i strukovno i gimnazija, prepoznaju vrijednost tehničke gimnazije koja otvara mogućnost vertikalne prohodnosti.

- Najvažnije je što nam nedostaje detaljna analiza što se dogodilo s učenicima koji su nakon završetka strukovnih gimnazija upisali fakultete. Jesu li se upisali na željene studije, odnosno jesu li ostali u struci te jesu li uspješni u studiranju. Odgovore na ta pitanja nemamo - kaže Ružica Beljo Lučić, dvojeći oko osnovnoga - jesu li ti programi strukovni ili gimnazijski.

U svom sažetku vanjskog vrednovanja koji potpisuje ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Maja Jukić, stoji zaključak o potrebi značajne dorade programa ekonomske, tehničke, turističke gimnazije i gimnazije održivog razvoja. Spominju, među ostalim, kako se nedostaci kurikuluma u sadržajnom i formalnom smislu većinom odnose na propisane ishode.

- U većini predmeta ishodi nisu zadovoljavajuće formulirani, nejasni su i neprecizni, što dovodi do problema ostvarivosti i mjerljivosti. (...) Također, većina obrazovnih ishoda obuhvaća niže razine postignuća, što je neprimjereno za propisanu razinu programa, a nastavne metode u općeobrazovnom dijelu programa trebale bi se osuvremeniti.

U svom nalazu vanjskoga vrednovanja, Nacionalni centar primjećuje kako su turistička i ekonomska gimnazija vrlo slične postojećem obrazovnom programu za zanimanje hotelijersko-turistički tehničar, odnosno zanimanju ekonomist. Iako za gimnaziju održivog razvoja navode da je novitet u sustavu te joj je kurikulum aktualan, pri čemu vide pozitivan pomak u obaveznim i izbornim modulima koji su sadržajno dobro napisani, upitno im je pruža li takva gimnazija učenicima dovoljno kompetencija u strukovnom dijelu da bi se mogli zaposliti nakon školovanja, odnosno pruža li dovoljno općeobrazovnih znanja da bi učenici mogli nastaviti visoko obrazovanje. Upitna im je, dakle, strateška valjanost tog programa.

Nezadovoljni učenici

Ministarstvo obrazovanja još je u prosincu 2016. imenovalo Povjerenstvo za utvrđivanje izvodljivosti programa strukovnih gimnazija. Povjerenstvo u svome zaključku navodi kako je programe potrebno detaljno i sustavno revidirati te ako se donese odluka o uvođenju strukovnih gimnazija u redoviti sustav, predlažu značajnu doradu programa.

Paralelno, Povjerenstvo izvještava da su ravnatelji, stručni suradnici i nastavnici škola zadovoljni provedbom programa strukovnih gimnazija i spremni na korekcije.

- Učenici su nešto manje zadovoljni programom ali izražavaju i nezadovoljstvo, i to uglavnom zbog premalo strukovnih sadržaja, pogotovo onih koji se izvode kroz praktičnu nastavu i vježbe - stoji u zaključku Povjerenstva.

Sva ta mišljenja objedinjena su na stolu u Ministarstvu znanosti, od kojega se očekuje konačna odluka o budućnosti strukovnih gimnazija.

- Mišljenja stručnih tijela su nam dragocjena jer ćemo na temelju njih napraviti analizu i donijeti konačnu odluku. Za iduću školsku godinu odlučili smo da nema lomljenja preko koljena, već ćemo dopustiti upis u po jedan razred još jednu godinu eksperimentalne primjene programa. Pokaže li se da su programi strukovnih gimnazija potrebni, poboljšat ćemo njihove programe. Pokaže li se da nisu potrebni, tada ćemo ih usmjeriti prema čistim gimnazijama ili prema strukovnima. Ovako ih dugoročno ne možemo ostaviti - kaže pomoćnik ministrice Vlado Prskalo.

Izdvajamo