Iako je dočekan s općim odobravanjem, novi Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, čini se, nije dao očekivane rezultate: prema podacima skupljenim među korisnicama popularnog foruma Udruge Roda, broj trudnoća ostvarenih u proteklih godinu dana po novom zakonu manji je za čak 35 posto u odnosu na godinu dana ranije, kad je na snazi bio rigidni “Milinovićev zakon”!
Statistika je još poraznija uzme li se u obzir samo prvo polugodište. Dok su u prvih šest mjeseci 2012. među forumašicama ostvarene 42 trudnoće, u prvih šest mjeseci 2013. zabilježeno ih je samo 18, što je pad od 57 posto!
- To je, dakako, mali uzorak i podaci su neslužbeni, ali svakako indikativni. Zapravo nas to nije iznenadilo, jer su brojni potezi ukazivali na to što će se dogoditi. Prvo, smanjen je iznos koji HZZO plaća državnim klinikama za pojedini postupak sa 15.500 kuna tijekom 2011. godine na 12.400 kuna u 2012. godini, da bi ove godine iznos pao na 8700 kuna - objašnjavaju u Rodama.
Manje trudnoća
Zbog takvog drastičnog smanjenja - zbog kojeg bolnica, tvrde stručnjaci za humanu reprodukciju, sa svakim postupkom svjesno ide u minus i stvara gubitke - štedi se na lijekovima, koriste se jeftiniji i lošiji lijekovi, ide se na blaže stimulacije, dobiva se manji broj jajnih stanica i, posljedično, kažu u Rodama, manji broj trudnoća. Uz to, dodaju, sa 31. ožujka ove godine ukinuti su ugovori s HZZO-om privatnim klinikama koje se bave MPO-om, što je dodatno produžilo liste čekanja u državnim klinikama. U nekima od njih, poput osječke bolnice i zagrebačkog Svetog Duha, čeka se i dulje od godinu dana!
Visoki računi
U Ministarstvu zdravlja i Nacionalnom povjerenstvu za MPO kažu da se podaci o uspješnosti tek prikupljaju.
- Moguće je da je aposlutni broj trudnoća smanjen u ustanovama koje su imale manji broj postupaka. Ali u najmanje dvije ustanove, KBC-u Zagreb i KB-u Merkur, porastao je broj trudnoća nakon MPO-a - kaže dr. Hrvoje Vrčić, predsjednik Nacionalnog povjerenstva i šef Odjela za humanu reprodukciju Petrove bolnice.
Ističe da je smanjenje iznosa HZZO-a posljedica smanjenja proračunskih sredstava za zdravstvo te potvrđuje da sadašnji iznos “nije dovoljan za određeni broj parova koji se liječe”.
- Nadam se da je to privremeno stanje dok se ne provede racionalizacija u zdravstvu - kaže.
Stručnjaci humane reprodukcije s kojima smo razgovarali skloni su, temeljem iskustva, potvrditi trend na koji ukazuju Rodine statistike, a procjenjuju da će situacija od jeseni biti još gora.
- Novi iznos koji primamo od HZZO-a relativno je friški pa državne klinike po inerciji odrađuju postupke koje su već počele. Od jeseni će pak svatko od nas dobro razmisliti hoće li uzeti nove pacijente jer je to za bolnice preskupo - kaže jedan od naših sugovornika.
U privatnim klinikama nema nikakvih promjena: stimulirani postupak košta 2000 eura i one imaju stabilnu, boljestojeću klijentelu.
- Činjenica je da se sa 8700 kuna ni na koji način ne može pokriti trošak postupka s lijekovima. Računajte da samo potrošni materijal za jedan postupak - dakle igle, pipete i slično - košta 2200 kuna. Kvalitetni lijekovi pak stoje u Hrvatskoj od 700 do 900 eura. Sa 8700 kuna tu jednostavno nema računice - kaže jedan naš sugovornik.
Žalosno je, ističu u Rodama, da u prijateljskom zakonskom ozračju nije ostvareno povećanje broja trudnoća te da je zbog financijskih ograničenja bolje rezultate imao jedan od najrigidnijih zakona u svijetu.
Milinovićev zakon, koji je bio na snazi do srpnja prošle godine, zabranjivao je smrzavanje embrija te branio oplodnju više od 3 jajne stanice. Sve oplođene stanice morale su se pak vratiti u maternicu žene.
Uloženi milijuni
Bivši ministar Milinović pokušao je stoga posljedice “stručno sumanutog” zakona ublažiti ubrizgavanjem ogromnih financijskih sredstava.
Uložio je milijune kuna u opremu i edukaciju, odredio iznos od 15.500 kuna za svaki postupak koji je klinikama plaćao HZZO te dopustio svakoj ženi 6 plaćenih stimuliranih postupaka.
Novi je zakon ministra Rajka Ostojića , s druge strane, uveo zlatni standard liječenja, no bitno je skresao novčana davanja te ograničio broj plaćenih stimuliranih postupaka na 4.
- Istina je i to da se stručnjaci nisu pridržavali Milinovićeva zakona. Zbog toga ispada da je uspješnost bila veća za vrijeme tog rigidnog zakona - jer smo i dalje radili po najboljoj praksi, a s puno više novca - kaže naš sugovornik.