Korištenje EU fondova godinama je tema na kojoj se temelji značajan dio predizbornih obećanja i programa, na kojoj političari žele poentirati hvaleći se dobrim rezultatima. No, njihove tvrdnje treba uzeti s rezervom jer u stručnim analizama pronalazimo brojke koje i dalje potvrđuju tezu o lošem korištenju onoga što nam se nudi.
Prije godinu dana Institut za javne financije objavio je analizu korištenja EU fondova za razdoblje 2011. - 2014. iz koje je očito da čak 85 posto općina i više od polovice gradova uopće nije koristilo novac koji im je bio na raspolaganju. Županije su pokazale nešto bolje rezultate i samo dvije nisu koristile novac - Zadarska i Ličko-senjska.
U analizi gradonačelnika.hr o tome koliko su gradovi uspjeli iskoristiti EU fondove u prošlom mandatu obrađivani su podaci Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna 2013. - 2015. I ova analiza pokazala je da u nas postoji problem s apsorbiranjem EU novca. Naime, od 2013. do 2015. za čak 58 gradova EU fondovi kao da ne postoje - nisu povukli ni jednu lipu.
Uspješan Zagreb
Među gradovima koji su se očito kvalitetno ekipirali i nastavljaju uspješno koristiti ono što nam članstvo u EU omogućava svakako je Senj. On je i obranio titulu rekordera u korištenju EU fondova iz prošlogodišnje analize IJF-a, jer je u razdoblju 2013. - 2015. uspio realizirati prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za EU projekte. Gledajući per capita, riječ je o 628,88 kuna po stanovniku godišnje, tj. oko 200 kuna više od drugoplasiranog Skradina. Kad se pak analizira udio u ukupnim realiziranim EU projektima svih gradova za to razdoblje, Senj je četvrti, s udjelom od 6,65 posto.
Kako je rekao obnašatelj dužnosti gradonačelnika Senja, Filip Samaržija, izvrsni rezultati plod su velike predanosti i rada djelatnika gradske uprave i Ustanove za razvoj grada Senja na čelu s ravnateljicom Doroteom Prpić. U prošlom mandatu u Senju je realizirano više velikih projekta, među ostalim I faza kanalizacije naselja Trbušnjak, 958.000 eura, što je EU financirao 100 posto.Na trećem mjestu su Križevci sa 305,42 kune po stanovniku iz EU fondova. Kad se pak gleda udio gradova u ukupno ostvarenim pomoćima iz EU, Križevci su sa 9,53 posto drugi. Prvi po tom kriteriju je Grad Zagreb koji je sam ostvario 10,20 posto ukupnih pomoći svim gradovima.
Zadarski bedemi
Gradonačelnik Križevaca Branko Hrg ističe da su od 2007. realizirali 10 velikih projekata, a početkom ožujka odobrena im je gradnja pješačko-biciklističkih staza, za 12,100.000 kuna. Na četvrtom mjestu najuspješnijih gradova po povlačenju novca, kad se gleda prosječan iznos po stanovniku, jesu Vodice, zatim Trilj, Opuzen, Kastav, Lipik, Jastrebarsko i Orahovica.
“Obnova Perivoja dvorca Erdödy i Žitnice, ugradnja štedne rasvjete na sakralnim objektima i razvoj inkluzivnog predškolskog modela u dječjem vrtiću projekti su kojima smo prošlih godina povukli više od 15 milijuna kuna”, navodi gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel.
Gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta ističe da su iz fondova EU dosad povukli 70-ak milijuna kuna. On tvrdi da su nedavno dobili novac iz EU za projekt “Zadar baštini” u sklopu kojeg će se obnoviti Providurova palača i parterno urediti zadarski bedemi. Ukupna je vrijednost projekta 66,461.390 kuna, od čega iz EU 56,492.181.
Gleda li se raspodjela ukupno ostvarenog EU novca po gradovima, uz Zagreb, Križevce i Senj, u top 10 su i Osijek, Zadar, Karlovac, Jastrebarsko, Trilj, Kastav i Vodice.
Gradonačelnik Karlovca Damir Jelić kao najuspješniji karlovački EU projekt navodi Aquatiku, jedinstveni slatkovodni akvarij, vrijedan 36,7 milijuna kuna, od čega je 36,2 milijuna sufinancirano bespovratnim novcem iz Europskog fonda za regionalni razvoj. “Od 2013. do danas ukupna vrijednost ugovorenih projekata Grada Karlovca je 91,4 milijuna kuna”, kaže Jelić.
Razvojna strategija
Učinkovitosti gradova u korištenju EU fondova prokomentirala je i stručnjakinja za EU fondove, izvršna direktorica u agenciji RAZBOR, Mirjana Samardžić Novoselec. “Iz suradnje s velikim brojem gradova znam da aktivno prijavljuju projekte, no u navedenom trogodišnjem periodu nisu pokazali dobre rezultate. Razlog je nedostatak sustavnog pristupa u povlačenju dostupnih sredstava. Nekoliko je važnih preduvjeta za takav sustavni pristup koji bi omogućio da se razvojne potrebe kontinuirano sufinanciraju fondovima EU”, ističe ona. Prije svega, kaže, razvojna strategija s jasno definiranim ciljevima i očekivanim pokazateljima koja neće “završiti u ladici”.