Portal njemačke inicijative Lica demokracije (Faces of Democracy) objavio je danas veliki intervju s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u kojem je ona ponovila svoju poznatu tvrdnju kako je demokraciju sanjala još dok je, kao djevojčica, odrastala u komunističkoj Jugoslaviji.
- Sjećam se koliko sam, kao djevojčica koja je odrastala u komunističkoj Jugoslaviji, čeznula za demokracijom. Željela sam pobjeći od opresije, nedostatka slobode i manjka prava na osobni izbor. To me motiviralo da postanem studentica na razmjeni u Sjedinjenim Američkim Državama. Kada sam se vratila, bilo mi je još teže prihvatiti sustav promašenih ekonomskih politika, nedostatak vrijednosti, nedostatak poštovanja i demokratskih institucija te nejednakost građana pred državom i zakonom. Tada sam se pridružila pokretu za nezavisnost Hrvatske koja je željela postati dijelom obitelji demokratskih zemalja - rekla je Grabar-Kitarović za Faces of Democracy.
Ulazak u Schengen i Eurozonu su prioriteti
Predsjednica je istaknula kako najvažnijim europskim postignućima smatra mir, slobodu, demokraciju, jednakost i ljudska prava.
- Lako je slobodu koja nam je dana uzeti zdravo za gotovo. Lako je zaboraviti snažnu želju zemalja iza takozvane Željezne zavjese, iza visokog zida koji je razdvajao Europu, da postanu dijelom slobodnog svijeta. Ali ta nas je želja vodila i ohrabrivala u borbi za demokraciju. Hrvatska se toga dobro sjeća, a moje osobno iskustvo učinilo je da mnogo više poštujem demokraciju i demokratske vrijednosti. Kao zemlja koja je imala tešku povijest, komunizam i rat kojim je morala steći svoju slobodu, mi itekako cijenimo mir, slobodu, demokraciju, prosperitet i stabilnost - rekla je Kolinda Grabar-Kitarović.
U nastavku je komentirala i predstojeće hrvatsko predsjedanje Europskom Unijom u prvoj polovici 2020., odgovarajući na pitanje što je s ulaskom u Eurozonu te u Schengen.
- Ulazak u Schengen i Eurozonu neki su od naših nacionalnih prioriteta na kojima ćemo raditi u narednom periodu, a na globalnoj razini smo spremni započeti proces pridruživanja OECD-u. Tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom fokusirat ćemo se na rast i razvoj, naročito mladih, energetiku, prijevoz, digitalizaciju, te na osnaživanje sigurnosti naših građana. Trudit ćemo se učiniti vidljivima naše politike u kojima možemo demonstrirati svoj "know-how", poput turizma i pomorstva. Naš je cilj i proširenje Europske Unije, ili - kako ja to volim zvati - njena konsolidacija. Stoga ćemo dvadeset i dvije godine nakon prvog Zagreb summita održati EU-WB summit u svibnju iduće godine, kako bismo vidjeli i proširili perspektive zemalja Jugoistočne Europe - kazala je hrvatska predsjednica.
'Val iseljavanja je usporio'
Osvrnula se i na hrvatsko članstvo u NATO savezu komentiravši kako je NATO desetljećima ključni stup euroatlantske sigurnosti.
- U našem su okruženju izazovi nestabilnosti koji se protežu od juga do istoka, bilo da se radi o tradicionalnim opasnostima ili novim sigurnosnim izazovima poput hibridnih prijetnji, terorizma, ekstremizma ili nekontrolirane migracije masa. U takvim okolnostima važnost NATO-a za Europu i Hrvatsku, za sigurnost i stabilnost, ostaje neupitna. Hrvatska predanost NATO-u rezultat je želje za postizanjem europskih ciljeva - slobode i mira. To smo dokazali svojim aktivnim sudjelovanjem u svim većim NATO-ovim misijama i operacijama, u Afganistanu, Kosovu i na Mediteranu, kao i u akciji Forward Presence u Litvi i Poljskoj - pojasnila je predsjednica.
Iako je načelno podržala osnivanje europskih sigurnosnih snaga, Grabar-Kitarović rekla je kako smatra da će NATO ostati ključnim elementom europske sigurnosti.
Novinar u pitanju ističe i problem iseljavanja s kojima se Hrvatska suočava, navodeći bez citiranja izvora podatak o 50 tisuća iseljenih iz Hrvatske, od kojih mnogo odlazi baš u Njemačku. Stoga ga je zanimalo kako predsjednica namjerava zaustaviti taj odljev mozgova.
- Odljev mozgova prisutan je kao posljedica našeg ulaska u EU. Sve nove zemlje članice iskusile su taj fenomen. Demografija je visoko na mojoj agendi kao predsjednice od početka mandata. Hrvatska ima talentirane i obrazovane mlade ljude koji dobro prolaze na tržištu rada širom Europe. Uvjerena sam da se postupak iseljavanja usporava, no pred nama je još mnogo posla. Važno je da usvojimo politike koje će mlade zadržati u Hrvatskoj. Povećanje broja radnih mjesta i rast BDP-a u kombinaciji sa specifičnim, ciljanim mjerama za mlade krucijalni su u ovom trenutku. Također, moramo početi stimulirati povratak naših nedavnih iseljenika - rekla je predsjednica.
Navela je i kako je Hrvatska zemlja jednakosti po spolu.
- Mi smo jedna od samo četiri od 193 zemlje članice UN-a na svijetu koja ima ženu na čelu države izabranu voljom naroda. Imali smo ženu premijerku, ministrice vanjskih poslova, obrane... Ponosna sam što sam nedavno preuzela predsjedavajuće mjesto u Vijeću žena lidera (CWWL), jedine organizacije na svijetu koja okuplja sadašnje i bivše predsjednice država i vlade. U Hrvatskoj je rodna ravnopravnost zacrtana Ustavom kao jedna od najvažnijih ustavnih vrijednosti. Imamo čitav raspon institucionalnih mehanizama kojima štitimo građane od diskriminacije temeljene na spolu kao i od svih oblika obiteljskog nasilja. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja ima Pučku pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova. Naš posao nije gotov sve dok nije postignuta puna ravnopravnost spolova, u Europi i u cijelom svijetu - rekla je.
'Navijat ću u kockicama i ako ne budem predsjednica'
Predsjednica je podsjetila da je hrvatska zahvaljujući poduzetim mjerama povećala broj žena poduzetnica za 23 posto u proteklih 15 godina. Imamo manju razliku u plaćama između muškaraca i žene nego što je to europski prosjek (10 posto u odnosu na europskih 16 posto). Od 2003. 344 žene iz Hrvatske sudjelovale su u mirovnim misijama i operacijama diljem svijeta. Naravno, mislim da nema dana kada ne primijetim barem neki oblik diskriminacije, rodnih stereotipa i jezika koji je na granici govora mržnje - istaknula je Grabar-Kitarović.
Portal Faces of Democracy podsjeća da je predsjednica "osvojila srca ljudi diljem svijeta" kao vatrena navijačica tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji. Stoga ih je zanimalo hoće li i na prvenstvu u Kataru osvanuti u kockicama ako osvoji drugi predsjednički mandat.
- Prvo moram još jednom reći koliko sam, neizmjerno ponosna na našu reprezentaciju i povijesno drugo mjesto na SP-u u Rusiji. Ponosna sam na način kojim su igrali, ali i na njihovu strast te srce koje su ostavili na terenu. Ponosna sam i na ljude u Hrvatskoj, njihov osjećaj ponosa, zajedništva, pripadnosti i ljubavi prema Hrvatskoj, što se tih dana moglo osjetiti u cijeloj zemlji. Naravno da se tome nadam i u Kataru. Bila predsjednica ili ne, sigurno ću u kockastom dresu navijati za Hrvatsku.