VAŽAN SUSRET

KOLINDA S TRUMPOM I O ARBITRAŽI Na sastanku u Poljskoj govorit će se i o ulozi Hrvatske u stabilizaciji regije

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 01.07.2017. u 16:07

U.S. President Donald Trump talks to Croatia's President Kolinda Grabar-Kitarovic at the start of the NATO summit at their new headquarters in Brussels, Belgium, May 25, 2017. REUTERS/Jonathan Ernst - RTX37M85
REUTERS

Američki predsjednik Donald Trump i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović razgovarat će idući tjedan u Varšavi na summitu Inicijative triju mora, potvrdila je Bijela kuća.

Odmah na početku mandata dobio je pismo Kolinde Grabar-Kitarović i poljskog predsjednika Andrzeja Dude, kojim su ga pozvali da dođe na summit. Kad je nedavno bio u Bruxellesu, hrvatska predsjednica direktno ga je pozvala i Trump je tada obećao da će učiniti sve kako bi došao.

- U Poljskoj će se predsjednik sastati s predsjednikom Dudom, obratit će se vođama 12 srednjoeuropskih, baltičkih i zapadnobalkanskih zemalja na Konferenciji triju mora. Sastat će se i s hrvatskom predsjednicom Grabar-Kitarović koja je sudomaćin Konferencije triju mora - najavio je general H. R. McMaster, savjetnik za nacionalnu sigurnost. Kad je riječ o Hrvatskoj, izuzetno je važno da se uspostave dobri odnosi s novom administracijom, na čemu predsjednica radi cijelu ovu godinu. Iako su mnogi potpuno krivo prihvaćali njezine inicijative, pokazalo se da je itekako bila u pravu kad je početkom godine boravila u Americi i mnoge buduće Trumpove suradnike upoznala i s Inicijativom triju mora.

Partnerstvo

Grabar-Kitarović je s visokim dužnosnicima sadašnje administracije razgovarala i o odnosima Amerike i Hrvatske te stanju u regiji, posebno u BiH. O tome je bilo riječi i u Bruxellesu, a očekuje se da će Trump i Grabar-Kitarović u Varšavi razgovarati i o hrvatsko-slovenskim odnosima poslije odluke Arbitražnog suda.

Predsjednica će se za susret s Trumpom posebno pripremiti i iznijeti stavove Hrvatske i o sigurnosnim pitanjima na jugoistoku Europe te naporima koje Hrvatska ulaže da se stabilizira to područje. Istaknut će se važnost partnerstva SAD-a i Hrvatske te potaknuti novi ciklus gospodarske suradnje.

U Dubrovniku je jučer predsjednica komentirala presudu Arbitražnog suda.

- Moj stav od početka ostaje nepromijenjen: za nas je arbitraža nepovratno kompromitirana.

'Za anale'

Ušli smo u nju u dobroj vjeri, ali ponašanje arbitra i predstavnice koje je postavila Slovenija, a možda još više i predsjednika Arbitražnog suda, potpuno je suprotno svim načelima arbitraže i ući će, nažalost, u negativne anale sudskih procesa. Hrvatska ne prihvaća arbitražu i nadamo se da neće biti nikakvih unilateralnih akata Slovenije jer, podsjećam, na snazi su svi bilateralni ugovori, aranžmani i sporazumi koje smo potpisali o malograničnom prometu i ribarenju. Ohrabrujući su stavovi građana koji razumno pristupaju ovom problemu i nadam se da u praksi neće biti problema sa Slovenijom s kojom nastavljamo dijalog jer je naša susjedna država.

Komentirajući priopćenje njemačke vlade, Kolinda Grabar-Kitarović je rekla: "Upozoravam na pozornije iščitavanje njemačke izjave na Brdu kod Kranja: upozorava se na poštivanje međunarodnih sudova, ali i da treba zadržati integritet međunarodnog prava.

Srušena načela

Upravo je integritet slovenskog suca narušio načela arbitraže, što je narušilo povjerenje država i rješavanje problema na temelju dobre volje. Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier jasno je rekao da je to bilateralno pitanje dviju država".

Hrvatska predsjednica dodala je kako bi prihvaćanje arbitraže imalo posljedice na međugranične sporove koje imamo u regiji. "Hrvatska ima dobru volju riješiti ovaj problem sa Slovenijom kojoj i dalje predlažemo izlazak pred Međunarodni sud pravde u Den Haagu i Sud prava mora u Hamburgu. Dijalog nastavljamo, ali ne zavaravam se da predstojećih nekoliko mjeseci neće biti komplicirano, iako vjerujem u razum i obostranu dobru volju - zaključila je Kolinda Grabar-Kitarović.

Ozbiljne kritike

U Sloveniji je, pak, jučer vladalo dihotomno raspoloženje. S jedne je strane vladala euforija zato što je konačno riješena granica, i to kako je službena Ljubljana željela, ali s druge su strane stizale vrlo ozbiljne kritike.

- Ne, to nije doticaj Slovenije s otvorenim morem, kako je tražila Slovenija - za Delo je izjavio stručnjak za pomorsko pravo dr. Mitja Grbec. On glavni problem vidi u tome što doticaj ide preko hrvatskog teritorijalnog mora u kojemu vrijedi režim hrvatske isključive ekonomske zone. Slovensko teritorijalno more tako je ostalo "ukliješteno" između talijanskog i hrvatskog. Arbitražni je sud unutar područja "junction" Sloveniji samo dao sva prava komunikacije koja je ionako ostvarivala temeljem UN-ove konvencije o pravu mora, zaključio je dr. Grbec. I time zapravo potvrdio da Slovenija nije tražila kontakt s otvorenim morem kako bi ostala "pomorska zemlja", nego je tražila svoj dio podmorja.

Presuda Arbitražnog suda daje joj pravo plovidbe i polaganja kabela, ali ne i iskorištavanja tla ispod mora. Izgubivši to pravo, Slovenija ne može više ni na koji način dovoditi u pitanje bilo kakve hrvatske privredne korake vezane uz korištenje mogućih rudnih ili drugih blaga ispod dna Jadranskog mora.

Ljubljana sve poziva na izbjegavanje provokacija 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo