VAŽAN SUSRET

KOLINDA S TRUMPOM I O ARBITRAŽI Na sastanku u Poljskoj govorit će se i o ulozi Hrvatske u stabilizaciji regije

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 01.07.2017. u 16:07

U.S. President Donald Trump talks to Croatia's President Kolinda Grabar-Kitarovic at the start of the NATO summit at their new headquarters in Brussels, Belgium, May 25, 2017. REUTERS/Jonathan Ernst - RTX37M85
REUTERS

Američki predsjednik Donald Trump i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović razgovarat će idući tjedan u Varšavi na summitu Inicijative triju mora, potvrdila je Bijela kuća.

Odmah na početku mandata dobio je pismo Kolinde Grabar-Kitarović i poljskog predsjednika Andrzeja Dude, kojim su ga pozvali da dođe na summit. Kad je nedavno bio u Bruxellesu, hrvatska predsjednica direktno ga je pozvala i Trump je tada obećao da će učiniti sve kako bi došao.

- U Poljskoj će se predsjednik sastati s predsjednikom Dudom, obratit će se vođama 12 srednjoeuropskih, baltičkih i zapadnobalkanskih zemalja na Konferenciji triju mora. Sastat će se i s hrvatskom predsjednicom Grabar-Kitarović koja je sudomaćin Konferencije triju mora - najavio je general H. R. McMaster, savjetnik za nacionalnu sigurnost. Kad je riječ o Hrvatskoj, izuzetno je važno da se uspostave dobri odnosi s novom administracijom, na čemu predsjednica radi cijelu ovu godinu. Iako su mnogi potpuno krivo prihvaćali njezine inicijative, pokazalo se da je itekako bila u pravu kad je početkom godine boravila u Americi i mnoge buduće Trumpove suradnike upoznala i s Inicijativom triju mora.

Partnerstvo

Grabar-Kitarović je s visokim dužnosnicima sadašnje administracije razgovarala i o odnosima Amerike i Hrvatske te stanju u regiji, posebno u BiH. O tome je bilo riječi i u Bruxellesu, a očekuje se da će Trump i Grabar-Kitarović u Varšavi razgovarati i o hrvatsko-slovenskim odnosima poslije odluke Arbitražnog suda.

Predsjednica će se za susret s Trumpom posebno pripremiti i iznijeti stavove Hrvatske i o sigurnosnim pitanjima na jugoistoku Europe te naporima koje Hrvatska ulaže da se stabilizira to područje. Istaknut će se važnost partnerstva SAD-a i Hrvatske te potaknuti novi ciklus gospodarske suradnje.

U Dubrovniku je jučer predsjednica komentirala presudu Arbitražnog suda.

- Moj stav od početka ostaje nepromijenjen: za nas je arbitraža nepovratno kompromitirana.

'Za anale'

Ušli smo u nju u dobroj vjeri, ali ponašanje arbitra i predstavnice koje je postavila Slovenija, a možda još više i predsjednika Arbitražnog suda, potpuno je suprotno svim načelima arbitraže i ući će, nažalost, u negativne anale sudskih procesa. Hrvatska ne prihvaća arbitražu i nadamo se da neće biti nikakvih unilateralnih akata Slovenije jer, podsjećam, na snazi su svi bilateralni ugovori, aranžmani i sporazumi koje smo potpisali o malograničnom prometu i ribarenju. Ohrabrujući su stavovi građana koji razumno pristupaju ovom problemu i nadam se da u praksi neće biti problema sa Slovenijom s kojom nastavljamo dijalog jer je naša susjedna država.

Komentirajući priopćenje njemačke vlade, Kolinda Grabar-Kitarović je rekla: "Upozoravam na pozornije iščitavanje njemačke izjave na Brdu kod Kranja: upozorava se na poštivanje međunarodnih sudova, ali i da treba zadržati integritet međunarodnog prava.

Srušena načela

Upravo je integritet slovenskog suca narušio načela arbitraže, što je narušilo povjerenje država i rješavanje problema na temelju dobre volje. Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier jasno je rekao da je to bilateralno pitanje dviju država".

Hrvatska predsjednica dodala je kako bi prihvaćanje arbitraže imalo posljedice na međugranične sporove koje imamo u regiji. "Hrvatska ima dobru volju riješiti ovaj problem sa Slovenijom kojoj i dalje predlažemo izlazak pred Međunarodni sud pravde u Den Haagu i Sud prava mora u Hamburgu. Dijalog nastavljamo, ali ne zavaravam se da predstojećih nekoliko mjeseci neće biti komplicirano, iako vjerujem u razum i obostranu dobru volju - zaključila je Kolinda Grabar-Kitarović.

Ozbiljne kritike

U Sloveniji je, pak, jučer vladalo dihotomno raspoloženje. S jedne je strane vladala euforija zato što je konačno riješena granica, i to kako je službena Ljubljana željela, ali s druge su strane stizale vrlo ozbiljne kritike.

- Ne, to nije doticaj Slovenije s otvorenim morem, kako je tražila Slovenija - za Delo je izjavio stručnjak za pomorsko pravo dr. Mitja Grbec. On glavni problem vidi u tome što doticaj ide preko hrvatskog teritorijalnog mora u kojemu vrijedi režim hrvatske isključive ekonomske zone. Slovensko teritorijalno more tako je ostalo "ukliješteno" između talijanskog i hrvatskog. Arbitražni je sud unutar područja "junction" Sloveniji samo dao sva prava komunikacije koja je ionako ostvarivala temeljem UN-ove konvencije o pravu mora, zaključio je dr. Grbec. I time zapravo potvrdio da Slovenija nije tražila kontakt s otvorenim morem kako bi ostala "pomorska zemlja", nego je tražila svoj dio podmorja.

Presuda Arbitražnog suda daje joj pravo plovidbe i polaganja kabela, ali ne i iskorištavanja tla ispod mora. Izgubivši to pravo, Slovenija ne može više ni na koji način dovoditi u pitanje bilo kakve hrvatske privredne korake vezane uz korištenje mogućih rudnih ili drugih blaga ispod dna Jadranskog mora.

Ljubljana sve poziva na izbjegavanje provokacija 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo