NOVO 16:12 Ulicama grada Vukovara u Koloni sjećanja kojom je u nedjelju obilježena 27. obljetnica stradanja toga grada u Domovinskom ratu prošlo je, po procjeni vukovarskih gradskih vlasti, oko 65.000 domoljuba.
----------------------------
13:28 U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 27. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomenika na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata odajući počast ubijenima i nestalima u obrani Vukovara, slomljenoj 18. studenoga 1991. nakon gotovo tromjesečne opsade grada od strane bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi je.
Zajednički vijenac položili su i svijeću upalili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković, koji su do Memorijalnog groblja došli u koloni sjećanja od vukovarske bolnice zajedno s desecima tisuća domoljuba pristiglih u Vukovar.
Počast stradalima u obrani Vukovara 1991. odalo je polaganjem vijenca i paljenjem svijeće izaslanstvo vukovarskih braniteljskih i stradalničkih udruga predvođeno posljednjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem i Grada Vukovara predvođeno gadonačelnikom Ivanom Penavom.
Molitvu za ubijene i nestale u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar molio je nadbiskup đakovački i osječki mons. Đuro Hranić a svetu misu predvodio je željezanski biskup Egidije Ivan Živković.
Nakon svete mise državna izaslanstva položit će vijence i zapaliti svijeće i kod spomen obilježja na Ovčari, a potom će se u Palači Srijem održati sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s hrvatskim županima.
----------------------------
U fotogaleriji pogledajte kako je u Vukovaru obilježena 27. obljetnica pada grada
----------------------------
12:45 Kolona sjećanja došla je na Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata.
----------------------------
11:49 Nekoliko desetaka tisuća domoljuba pristiglih u Vukovar iz cijele Hrvatske i inozemstva dostojanstveno prolazi u koloni sjećanja ulicama toga grada od vukovarske bolnice u kojoj je održana svečanost do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojemu će biti položeni vijenci i zapaljene svijeće u spomen na žrtve stradale u obrani Vukovara 1991.
Kolonu, drugu godinu zaredom, predvode hrvatski branitelji i članovi obitelji ubijenih, zatočenih i nestalih branitelja Vukovara, iza njih su pripadnici Hrvatske vojske, koji nose zastave svih ratnih postrojbi u Republici Hrvatskoj te dvadesetak povijesnih postrojbi iz svih krajeva Hrvatske.
Dok kolona prolazi gradskim ulicama, pridružuju joj se brojni građani, koji u rukama nose hrvatske zastave i upaljene lampione.
Među sudionicima kolone su i članovi Udruge veterana Domovinskog rata iz Metkovića s tridesetak metara dugačkom hrvatskom zastavom; u njoj su i brojni domoljubi koji su proteklih dana krenuli put Vukovara iz drugih krajeva Hrvatske i iz BiH, a jutros su stigli u grad heroj. Tako su tu ratni veterani iz Orašja, Srebrenice i Tuzle iz BiH.
U koloni sjećanja su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednici Vlade i Sabora Andrej Plenković i Gordan Jandroković, brojni ministri, saborski zastupnici te drugi uglednici koji će po dolasku na Memorijalno groblje podno Spomen obilježja položiti vijenac i zapaliti svijeće.
Dok kolona prolazi gradskim ulicama, sa župne crkve Sv. Filipa i Jakova stalno zvone zvona, a duž ulica nalazi se nekoliko tisuća lampiona koje su jutros upalili vukovarski osnovnoškolci.
I ove godine unatoč lošem i hladnom vremenu u Vukovar je pristigao velik broj domoljuba i brojni novinari brojnih televizijskih kuća i redakcija. Prema podatcima vukovarske Gradske uprave, podijeljeno je oko 350 novinarskih akreditacija.
Tisuće građana u Koloni sjećanja na 27. obljetnicu pada Vukovara #Vukovar2018 #NeverForget pic.twitter.com/jgqYSRi04G
— Media Servis (@mediaservishr) 18 November 2018
----------------------------
Davor Božinović
11:40 Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u nedjelju je u Vukovaru poručio kako je radna skupina za istraživanje ratnih zločina povećala broj kaznenih prijava za 35 posto u odnosu na prošlu godinu, od kojih su tri prijave za Ovčaru za četiri ratna zločina te kako je to način na koji će raditi i dalje.
"Izrazio bih pijetet i duboko poštovanje svim braniteljima i civilima, čije se žrtve stradavanja, ali i iznimne hrabrosti prisjećamo u njihovom i našem gradu Vukovaru", poručio je Božinović.
Božinović je rekao kako MUP intenzivno radi, pogotovo od ove godine, na istraživanju ratnih zločina za što je i osnovana posebna radna skupina u veljači. "Posebna radna skupina je ove godine podigla broj kaznenih prijava za 35 posto u odnosu na prošlu, tri kaznene prijave na Ovčari za četiri ratna zločina, to je put kojim idemo dalje, i siguran sam da će biti još rezultata", poručio je.
Savjetnik za branitelje vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave Tomislav Josić u nedjelju je u Vukovaru rekao kako se nada boljim danima procesuiranja ratnih zločina te da danas treba razgovarati samo o onima koji su svoje živote dali kako bi mi živjeli u miru.
"Pa vidite, ja se nadam da će malo biti bolje, znate i sami da nije puno napravljeno, tužna kolona kao i 91. godine, trebamo spustiti glave, i pokloniti se boljima od nas", kazao je Josić. "U koloni nema bogatih, nema činova, ničega, svi smo isti i danas trebamo razgovarati samo o onima koji su danas dali svoje živote da mi možemo živjeti u miru."
----------------------------
Branko Borković, Mladi Jastreb
10:54 Zamjenik zapovjednika 204. vukovarske brigade i obrane grada tijekom bitke 1991. godine Branko Borković poznatiji kao Mladi Jastreb, u Vukovaru je poručio svima koji žele zaustaviti vukovarsku kolonu sjećanja da "nek' im je sa srećom".
"Prvi put smo obilježavali ovaj datum 93. godine kada sam okupio ratne zapovjednike u Vinkovcima, nastavili 94. okupljanjem branitelja Vukovara u Đakovu, 96. sa deset izabranika kod generala (Jacquesa) Kleina gdje smo tražili da prestanu pirovati nacistički režim ovdje u okupiranom prostoru i prvi put smo došli na groblje. Evo hvala bogu i danas nakon 27 godina, i tako će i biti, svi koji žele zaustaviti kolonu, sretno im bilo," rekao je Borković novinarima uoči početka komemoracija u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovaara.
Jacques Klein je bio prijelazni upravitelj UNTAES (UN-ove prijelazne vlasti u istočnoj Slavoniji), zadužen za mirnu reintegraciju tog okupiranog hrvatskog područja.
----------------------------
10:38 Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je danas kako je poruka iz Vukovara Hrvatskoj i svijetu da je rat najgore rješenje sukoba te da je, bez obzira na svu tragediju, u konačnici to bila velika pobjeda.
"Danas smo ovdje došli u prvome redu iskazati poštovanje prema gradu Vukovaru, prema Vukovarcima, Vukovarkama i izraziti im zahvalnost za sve što su učinili za Hrvatsku. Prisjećamo se žrtava, poginulih, nestalih, ubijenih branitelja i civila, radilo se o velikoj tragediji, o velikoj nesreći", kazao je Jandroković.
Također je naglasio kako je poruka iz Vukovara hrvatskome narodu i cijelome svijetu da je rat najgori način rješavanja sukoba te da uvijek trebamo tražiti rješenja mirnim putem, pregovorima i pritom voditi računa o dostojanstvu i dignitetu svakog naroda.
"Hrvatski narod je u Vukovaru pokazao junaštvo, spremnost na žrtvu, hrabrost, spremnost da se bori za svoju slobodu i domovinu, i bez obzira na svu tragediju ovo je u konačnici bila jedna velika pobjeda. To je bila bitka koja je presudila, koja je odlučila i dovela do konačne pobjede Hrvatske u Domovinskom ratu", zaključio je Jandroković.
----------------------------
10:32 Krenula je Kolona sjećanja.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, gradonačelnik Ivan Penava, predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade te predsjednik Sabora Gordan Jandroković
----------------------------
9:55 "Došli smo u 20. Kolonu sjećanja izraziti poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja, prema žrtvi grada Vukovara, simbola Domovinskog rata, svima koji su utkali sve što su imali u budućnost Hrvatske i svih nas koji danas živimo u njoj", rekao je prije kretanja Kolone sjećanja premijer Andrej Plenković.
"Posebno mi je drago da Vukovar ima snažnu potporu svih institucija vlasti, posebno Vlade. Provode se projekti u praktički svim domenama, preko 490 obitelji stambeno je zbrinuto samo u mandatu naše Vlade, tu su potpore zapošljavanju. Ono što nam predstoji je da ojačamo i stvorimo uvjete za ulazak privatnih tvrtki i povećanje radnih mjesta", dodao je.
Komentirao je i jučerašnji dolazak Milorada Pupovca u Vukovar.
"Ja sam rekao uoči Dana sjećanja da je dobro da Milorad Pupovac dođe u Vukovar. Poslao je poruku pijeteta. Treba otvoriti i stranice pomirbe, suživota. Jedna od ključnih rečenica Franje Tuđmana je mirna reintegracija", rekao je Plenković.
"Proces suživota je težak proces", dodao je. "Nema oprosta, nema amnestija kod ratnih zločina. Ratni zločin ne zastarjeva", rekao je premijer, a javlja N1.
----------------------------
9:45 "Vukovar je prije svega značio sve. Duboko poštovanje Vukovaru, ogromnoj žrtvi, svim heroja i Škabrnje i Vukovaru. U mislima smo s obiteljima naših poginulih i nestalih hrvatskih branitelja koji su se žrtvovali za mir. Vukovar je simbol junaštva, optpora, pobjede. Za mene kao ministra branitelja, za cijelu hrvatsku vojsku Vukovar je gravitacijsko središte hrvatske države i upravo zbog troga vratili smo Hrvatsku vojsku u Vukovar i ona je danas tu da se to više nikada ne dogodi", rekao je za N1 u Vukovaru ministar obrane Damir Krstičević.
"Kao i svake godine okupili smo se ovdje odati počast žrtvi Vukvoara, žrtvama svelikosrpske agresije na Hrvatsku 1991. i s pijetetom proći cijelom trasom od bolnice do Memorijalnog groblja", kazao je za N1 vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.
Danas se s posebnm pijetetom sjećamo svih žrtava koje su pale u Vukovaru, Škabrnji i u cijelom Domovinskom ratu za slobodu i neovisnost Hrvatske. Znamo da je Vukovar pretrpio teško stradanje, ne ponovilo se. Želim da u Vukovaru svi žive život dostojan čovjeka. Da imaju posao, plaće, da nakon 27 godina okončamo potragu za nestalima kako bi njihove obitelji konačno mogle pronaći mir. To je najmanje što država može napraviti za njih", rekao je za N1 predsjednik SDP-a Davor Bernardić.
----------------------------
9:15 Učenici osnovnih škola grada Vukovara zapalili su u nedjelju ujutro lampione duž vukovarskih gradskih ulica kojima će se kretati Kolona sjećanja, kojom će iza 10 sati od vukovarske bolnice do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata proći na tisuće domoljuba odajući počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine.
Pored brojnih domoljuba, obilježavanju 27. obljetnice vukovarske tragedije u Domovinskom ratu, u spomen na 18. studeni 1991. kada je nakon tromjesečne opsade slomljena obrana Vukovara, a u grad su počeli ulaziti pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi čineći brojne zločine, nazočan će biti i državni vrh.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović koja je u Vukovar došla još u subotu navečer te iste večeri bila nazočna molitivi u krugu vukovarske bolnice kao i predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković, brojni ministri, saborski zastupnici, predstavnici Hrvatske vojske i policije te brojni drugi uglednici.
Nakon prigodnog programa u dvorištu bolnice, sudionici obilježavanja poći će u koloni sjećanja do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata predvođeni kao i prošle godine hrvatskim braniteljima i članovima obitelji poginulih, nestalih, nasilno odvedenih, ubijenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara koji su do bolnice došli u koloni s Gradskog stadiona, na kojem su se prethodno okupili pod geslom "Heroji bitke za Vukovar i Hrvatsku".
Podno spomen obilježja na Memorijalnom groblju vijence će položiti i svijeće zapaliti državna i druga izaslanstva, a misu zadušnicu, također na groblju, predvodit će željezanski biskup, mons. Egidije Ivan Živković. Nakon svete mise predviđeno je da državni vrh položi vijence i zapali svijeće i podno spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari.
U večernjim satima u sklopu projekta "Svjetlosna rijeka sjećanja" niz Dunav na potezu od perivoja Dvorca Eltz do Kamenog križa na ušću Vuke u Dunav bit će pušteno nekoliko stotina lampiona.
----------------------------
Pod sloganom "Vukovar – mjesto posebnog pijeteta" u nedjelju se obilježava 27 godina od pada Vukovara u ruke srpskog agresora, a u gradu-heroju i ove se godine očekuje više desetaka tisuća ljudi koji će odati počast poginulima za slobodnu Hrvatsku.
Na obljetnicu sloma obrane Vukovara, 18. studenoga, oni će se prisjetiti najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade u kojoj su poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.
Sudionici obilježavanja najprije će se okupiti pred vukovarskom bolnicom i održati prigodni komemorativni program. Predvođeni hrvatskim braniteljima i članovima obitelji ubijenih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vukovara, krenut će zatim u tradicionalnoj Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje će najviša državna i ostala brojna izaslanstva polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast poginulima u obrani Vukovara.
Misu zadušnicu na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata ove će godine misni predvoditi mons. Egidije Ivan Živković, željezanski biskup iz austrijskoga Gradišća.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će na Dan sjećanja dio Vlade biti u Vukovaru, gdje će iskazati pijetet prema žrtvama te još jednom dati političku podršku razvoju toga grada, a dio će Vlade biti u Škabrnji.
U Škabrnji će se obilježiti 27. obljetnica pokolja koji su 18. studenoga 1991. počinile srpske paravojne postrojbe potpomognute pripadnicima JNA s ratnim zločincem Ratkom Mladićem na čelu, kada je ubijeno 58 civila i 26 branitelja, a mjesto je bilo potpuno uništeno.
Vukovar - najveće razaranje u Europi nakon Drugog svjetskog rata
Nakon Drugog svjetskog rata nijedan veći europski grad nije bio izvrgnut tolikom uništavanju, s izravnom materijalnom štetom procijenjenom na 9,5 milijardi kuna.
Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Okupacija je značila protjerivanje većine nesrpskoga stanovništva iz grada i okolnih naselja, a ratni zločin počinjen je nad ranjenicima i osobljem vukovarske bolnice na Ovčari.
Prema podacima vukovarske bolnice, ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Stotine djece ostalo je bez roditelja, a još danas 300-tinjak Vukovaraca nalazi se na popisu nestalih.
Vrh JNA očekivao da će osvojiti Vukovar u tjedan dana
Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolici započeli ranije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991. kada su bivša Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad.
Oružana pobuna dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj i agresije JNA na Hrvatsku tada je bila na vrhuncu, a aktivna su bila sva ratišta – istočnoslavonsko, zapadnoslavonsko, kordunsko, banijsko, ličko, dalmatinsko i dubrovačko.
Vrh JNA pretpostavljao je da će Vukovar osvojiti u tjedan dana, no borbe su potrajale gotovo tri mjeseca, tijekom kojih su Vukovar i okolica svakodnevno granatirani i bombardirani, s čestim tenkovskim napadima kojima se željelo razdvojiti snage branitelja i zauzeti grad.
Odnos vojne moći sukobljenih strana svo je vrijeme bitke bio neravnopravan. Hrvatske snage u Vukovaru i okolnim naseljima nikada nisu brojile više od 3000 pripadnika, dok je, s druge strane, grad pod opsadom držalo oko 30 tisuća vojnika Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih snaga.
JNA je angažirala Novosadski korpus, riječnu mornaricu, dijelove ratnog zrakoplovstva, 252. oklopnu brigadu, mobilizirane su jedinice Teritorijalne obrane Srbije, a na vukovarsko bojište poslane su elitne Prva proleterska gardijska mehanizirana divizija i Gardijska motorizirana brigada. Angažirane su i jedinice pobunjenih Srba, te paravojne četničke postrojbe opremljene u Srbiji.
U napadima je redovito sudjelovalo ratno zrakoplovstvo, 400 tenkova, stotine minobacača i topova. Na grad je ispaljeno više od 6,5 milijuna projektila koji su ga na kraju potpuno uništili. Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nekoliko su puta bezuspješno pokušavali deblokirati grad koji je sredinom listopada 1991. bio potpuno opkoljen. Skupine branitelja samostalno su se pokušavale probiti iz grada, no bile su preslabe.
Na potpuno razrušen grad dnevno je padalo po 11.000 granata
Život u opkoljenom i razrušenom Vukovaru bio je iznimno težak, nije bilo struje niti uredne opskrbe vodom i hranom. Većina civilnog stanovništva tjednima je bila u podrumima i skrovištima. Gradska bolnica bila je teško oštećena i radilo se u nenormalnim uvjetima, svi njeni katovi morali su biti napušteni i funkcionirala je u podrumu, s hodnicima prepunima kreveta.
Konvoji Crvenog križa i Liječnici bez granica probijali su se do grada kako bi evakuirali ranjenike i dopremili humanitarnu pomoć.
Napad na Vukovar doživio je kulminaciju u studenom kada je bilo na desetke zračnih napada, a u pojedinim danima padalo je i do 11.000 granata, bombi i raketa na grad.
Potpuno razrušen i opkoljen Vukovar okupiran je 18. studenoga 1991. godine, iako je otpor branitelja mjestimično trajao do 22. studenoga.
Bitka za Vukovar stvarno je i simbolički bila važna za konačan raspad Jugoslavije jer se tijekom te bitke JNA potpuno transformirala u vojsku koja je podržavala i provodila velikosrpsku politiku tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.
U spomen na 18. studenoga 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.
Vukovar, kao i druga okupirana područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćen je 15. siječnja 1998. godine, završetkom procesa Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
