NEMA PLASMANA SIROVINA

Komadina: Gradovi i općine u PGŽ trebaju ubrzati sa svojim obvezama u procesu gospodarenja otpadom

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 19.02.2019. u 21:03

Rijeka, 150318.
Odlagaliste otpada Mariscina obiljezava prvu godisnjicu rada.Tim povodom uzvanici su obisli centar i iz prve ruke dobili uvid u cijeli proces gospodarenja otpadom.
Na fotografiji: pogon za razvrstavanje otpada.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX
Matija Djanjesic / CROPIX

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina u utorak je s predstavnicima svih općina, gradova i komunalnih društava u županiji razgovarao o ispunjavanju njihovih zakonskih obveza u procesu gospodarenja otpadom te je nakon sastanka izjavio da se svi trude, ali taj proces treba ubrzati, smanjiti pritisak na Centar za gospodarenje otpadom Marišćinu te izdvajati biootpad i što više korisnih sirovina.

Komadina je rekao da je županija okupila predstavnike lokalnih jedinica "kako bi ubrzala njihove zakonske obveze, kako bi pokazali solidarnost, izdvajali što više korisnih sirovina i biootpad, realizirali kompostane, reciklažna dvorišta i pretovarne stanice".

"Svi skupa se trudimo, ali treba ubrzati, pogotovo gradovi, općine i komunalci, koji moraju biti svjesni svoje odgovorosti", rekao je i dodao da se od države, pak, očekuje rješenje - kamo s gorivom iz otpada i s muljem jer su to pitanja koja se bez države ne mogu riješiti.

Komadina je istaknuo da Marišćina, kao središnja točka sustava, mora prestati širiti smrad te da će novoj upravi, koja će biti odabrana na natječaju, to biti glavni zadatak.

No, da bi se smanjio dovoz otpada, svoj dio moraju odraditi općine i gradovi. Prosjek županije je 23 posto odvojenog otpada, a 77 posto je ostali otpad, rekao je župan i dodao da među gradovima i općinama najviše odvaja Krk, oko polovice otpada.

"Bolji smo nego drugi u Hrvatskoj, ali uvijek postoji ostatak koji mora ići na obradu, a poseban je problem to što plasmana sirovina nema jer preuzimanje metala ili plastike treba platiti", istaknuo je.

Na pitanje jesu li lokalne jedinice već zakasnile, Komadina je odgovorio da, promatrajući kakvo je stanje u Hrvatskoj, nisu, ali "u naravi kasne".

"Svi kasne jer ćemo mi, tj. Hrvatska eventualno još plaćati penale Europskoj uniji s obzirom na razinu koji moramo dostići do 2020.", rekao je.

Na pitanje koje lokalne jedinice izrazitije kasne dok, primjerice, Krk prednjači, Komadina je odgovorio kako kasne one koje još nisu napravile pretovarne stanice i reciklažna dvorišta, primjerice u Gorskom kotaru. "Nešto je problema na Lošinju, ali su svi u postupku", rekao je i dodao da su "u cjelovitoj funkciji jedino stanica u Novom Vinodolskom, koja je odavno u pogonu", i krčka te da su ostale u fazi izgradnje.

Na pitanje o novoj upravi Ekoplusa, nakon što je prihvaćena ostavka direktora Josipa Dedića, Komadina je rekao da će povjerenstvo ovih dana raspisati natječaj, a nakon zatvaranja natječaja odabrati novu upravu.

Direktor krčkoga Komunalnog poduzeća Ponikava Ivica Plišić rekao je da se na Krku odvaja 55 posto otpada te da im to uspijeva jer su sve počeli još 2005. "Nije dovoljno kupiti i postaviti kante, treba strpljenja i vremena, edukacije od vrtića i škola nadalje. Sada ljudi pitaju gdje je kanta, a ne hoćemo li otpad odvojiti ili ne", istaknuo je, dodajući da je potrebno uložiti u sve dijelove odvoza. "U svakoj općini imamo reciklažna dvorišta, imamo sortirncu i kompostanu, a prikupljeni biološki otpad kompostiramo i besplatno dijelimo potrošačima", rekao je Plišić.

Zamjenik riječkoga gradonačelnika Marko Filipović rekao je da se u Rijeci odvojeno prikuplja oko 20 posto otpada, što je u hrvatskom prosjeku. "Pred nama je izgradnja reciklažnog dvorišta u Baračevoj ulici, sortirnice u Mihačevoj Dragi, a očekujemo i novih 19.000 spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Raspisan je najtečaj za edukaciju građana, završene su tri od četiri faze ugradnje poluukopnih spremnika", rekao je Filipović i dodao kako se nada da će sve obveze Rijeke u vezi s gospodarenjem otpadom biti ispunjene do 2023.

Načelnica Viškova Sanja Udović je rekla da se županijski sustav za gospodarenje otpadom oslanja na Centar za gospodarenje otpadom Marišćinu, na području Viškova. "Uputila sam apel kolegama kako bih ih osvijestila da su potrebne daljnje aktivnosti na izdvojenom prikupljanju biootpada, čime bismo zajedno spriječili da veće količine biootpada dolaze na Marišćinu jer ona mora funkcionirati u skladu sa svojom okolišnom dozvolom i ne smije utjecati na život mještana", istaknula je.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo